Prijeđi na sadržaj

Ragusa (Italija)

Koordinate: 36°55′N 14°43′E / 36.917°N 14.717°E / 36.917; 14.717
Izvor: Wikipedija
Ragusa
Città di Ragusa
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija:Sicilija
Pokrajina:Ragusa (RG)
Koordinate:36°55′N 14°43′E / 36.917°N 14.717°E / 36.917; 14.717
Visina:502 m
Površina:442,6 km2
Stanovništvo:73,974 (31. ožujka 2012.)
Gustoća stanovništva:167,14 stan./km2
Poštanski broj:97100
Pozivni broj:0932
ISTAT-broj:088009
Svetac zaštitnik:Sveti Ivan Krstitelj i Sveti Juraj
Ragusa na zemljovidu Italije
Ragusa
Ragusa
Ragusa na zemljovidu Italije
Službena stranica:comune.ragusa.it

Ragusa (sicilijanski: Rausa, latinski: Ragusia) je grad u Italiji, na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene općine i pokrajine Ragusa. Ragusa se nalazi na širokom brdu od vapnenca između dvije duboke doline, Cava San Leonardo i Cava Santa Domenica, na visoravni Val di Noto planine Iblea.

Gospodarstvo pokrajine temelji se na lakoj industriji, poljoprivredi (uzgoj cvijeća, maslina i dr.), stočarstvu i turizmu.

Barokno središte Raguse je, zajedno sa sedam drugih baroknih gradova visoravni Val di Noto koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002. godine upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer "vrhunca i završnog procvata baroka u Europi".

Panorama Raguse

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Panorama Gornjeg grada s visoravni Val di Noto u pozadini
Panorama Donjeg starog grada sa srednjovjekovnim dvorcem

Naselja na ovom mjestu su osnovali Sikulci (skupina Italika) još oko 2000. pr. Kr., o čemu svjedoči mnogo arheoloških ostataka. Jedan od njih, na 300 metara visokom brdu, helenizirali su Grci i nazvali ga Hybla Heraea. Grad se nalazio na putu Agrigent-Sirakuza i razvio se zahvaljujući blizini luke Camerina. Nakon kratke vlasti Kartage, Rimljani ga osvajaju tijekom Punkih ratova, a kasnije ga Bizantinci utvrđuju i grade veliki dvorac na brdu iznad grada.

Arapi su osvojili Ragusu 848. godine, a Normani u 11. stoljeću, te je Geoffrey, sin vojvode Rogera I. Sicilijanskog, odabrao za svoju prijestolnicu. Od tada je bila dijelom Kraljevine Sicilije i posjedom obitelji Chiaramonte koji su je učinili prijestolnicom oblasti 1296. godine kada se ujedinila s Modicom, ali je izgubila taj status nakon seoske bune u 15. stoljeću.

God. 1693. potres je gotovo uništio cijeli grad i poginulo je oko 5.000 stanovnika. Poslije ove katastrofe grad je obnovljen u baroknom planu, a većina stanovnika se preselilo u četvrt Patro koju su nazvali Gornja Ragusa (Ragusa Superirore), dok je Stari grad (Ragusa Ibla) nazvan Ragusa Inferiore. Ova dva grada su živjela odvojeno sve do 1926. godine kada su spojeni i postali najmnogoljudnijim gradom i prijestolnicom pokrajine Ragusa.

God. 1838. pronađena su nalazišta asfalta koja se još uvijek iskapaju.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Italija
Godina uvrštenja2002. (26. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iv, v
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1024
Koordinate36°55′30″N 14°43′50″E / 36.925°N 14.7306°E / 36.925; 14.7306 (WD)
Ragusa (Italija) na zemljovidu Italije
Ragusa (Italija)
Ragusa (Italija)

Grad je podijeljen na dva dijela, Stari grad (Ragusa Ibla) i Gornji grad (Ragusa Superiore) koji su odvojeni dubokim usjekom "Dolina mosta" (Valle dei Ponti) koji je premošten s četiri mosta od kojih je najznamenitiji Stari most ili Kapucinski most (Ponte dei Cappuccini) iz 18. stoljeća.

Glavna atrakcija Gornjeg grada je Katedrala sv. Ivana Krstitelja (San Giovanni Battista) izgrađena u srednjem vijeku na zapadnom dijelu grada, ispod zidina srednjovjekovnok dvorca. Obnovljena je nakon potresa 1693. godine, od 1718. – 1778. godine s pročeljem klasičnog sicilijanskog baroka, s tri portala ukrašenim skulpturama. Gornji red stupova ima dva sata koji pokazuju vrijeme u Italiji i Francuskoj. Unutrašnjost je tlocrta upisanog križa s tri broda odvojena s dva reda zlatom ukrašenih stupova sa svitcima koji nose natpise o životu sv. Ivana Krstitelja. Apside i niše transepta su ukrašene u rokoko stilu štukaturama dva umjetnika, Giuseppe i Gioacchino Gianforma. Kupola je iz 1783. godine, prekrivena bakrenim pokrovom u 20. stoljeću. U sklopu katedrale je i Hybleanski arheološki muzej s mnogo nalaza od prapovijesti do rimskog doba.

Stari grad (Ragusa Ibla) ima mnoge vrijedne barokne građevine:

  • Katedralu sv. Jurja (San Giorgio) započeo je barokni arhitekt Rosario Gagliardi 1738. godine, a dovršena je izgradnjom neoklasicističke kupole 1820. godine. Od starije građevine ostalo je jedino katalonsko gotičko pročelje, a najznamenitije su njenih 250 stuba i masivni ukrašeni stupovi, te skulpturama bogato dekorirani portali.
  • Crkva Gospe od stuba (Santa Maria delle Scale) iz 12. stoljeća je dijelom obnovljena u baroknom stilu, a dijelom ostavljena u gotičkom stilu s renesansnim portalom.
  • Barokna crkva Santa Maria dell'Itria, koju su podigli malteški vitezovi Ivanovci u 17. st., ima kampanil ukrašen keramičkim pločicama iz Caltagironea.
  • Crkva sv. Antuna (Sant'Antonino) je primjer normanske gotičke arhitekture.
  • Ostale znalajne crkve su: barokna Crkva duša u čistilištu (Chiesa delle Anime del Purgatorio), aragonska Stara crkva sv. Jurja (San Giorgio Vecchio) s katalonskim gotičkim portalom, Immacolata ima portal iz 14. st., te crkve Sv. Jakova (14. st.), Cappuccini Vecchi i Crkva Sv. Dominika.
  • U gradu su značajni i Hybleanski vrtovi s kojih se pruža jedinstven pogled na grad, te Palača Zacco s korintskim stupovima i grotesknim karijatidama.
  • Katedrala sv. Ivana Krstitelja
    Katedrala sv. Ivana Krstitelja
  • Unutrašnjost Katedrale sv. Ivana Krstitelja
    Unutrašnjost Katedrale sv. Ivana Krstitelja
  • Stari most (Ponte Vecchio)
    Stari most (Ponte Vecchio)
  • Most pape Ivana XIII.
    Most pape Ivana XIII.
  • Stari grad (Ragusa Ibla) noću
    Stari grad (Ragusa Ibla) noću
  • Chiesa delle Anime del Purgatorio
    Chiesa delle Anime del Purgatorio
  • Ulica prema katedrali sv. Jurja
    Ulica prema katedrali sv. Jurja
  • Katedrala sv. Jurja
    Katedrala sv. Jurja
  • Gotički portal sv. Jurja
    Gotički portal sv. Jurja
  • Seoski krajolik pokrajine Ragusa
    Seoski krajolik pokrajine Ragusa

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ragusa (Italija)

Ragusa je zbratimljena sa sljedećim gradovima:

te ima ugovor o partnerstvu s gradom:

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (53)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (9)
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ragusa_(Italija)&oldid=6863328"