Prošek
 |
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
.jpg)
Pod prošekom se podrazumijevaju dalmatinska desertna vina koja po sorti vinove loze i načinu proizvodnje mogu biti veoma različita. Njihova boja, miris bouquet (buke), kao i ukupna kvaliteta međusobno se razlikuju.
Povijest proizvodnje seže daleko u prošlost. Talijanski putopisac i istraživač Albero Fortis je u knjizi "Put po Dalmaciji" 1774. godine jedan od prvih spomenuo prošek, slatko vino. Ranije ga je spomenuo Petar Hektorović u "Ribanju i ribarskom prigovaranju" kao slatko vino važno za pripremu starogrojskog paprenjoka (1566. godine).
U vrijeme SR Hrvatske, velike vinarije iz Šibenika i Splita pokušavale su plasirati vinske sorte i na europsko tržište. Jedno od vodećih vina iz tog razdoblja je "Dioklecijan" koji je najviše zbog svoje povoljne cijene ostvario određenu popularnost u inozemstvu. Po kvaliteti se "Dioklecijan" nije mogao mjeriti s vodećim markama svjetskih vina. U međuvremenu se kvaliteta ovoga vina popravila.
Prošek se proizvodi i njeguje metodom passito. Prezrelo grožđe pažljivo se skupi te na slamnatim podlogama ili drvenim leđima suši oko jednoga tjedna. Gubitkom tekućine povećava se udio šećera. Kod kvalitetnijih proizvoda tako se pripremljeno grožđe prebacuje u bačvu gdje se uz hlađenje ostavlja da vrije sve dok vrenje na dostigne 13 do 15% vol. kada samo prestane.
Ta vina, i pored maksimalne razgradnje šećera tijekom vrenja, na kraju sadrže oko 120 grama šećera po litri. Sastav osnovnih vina veoma je različit. Najčešće i najdominantnije sorte su bogdanuša, maraština, vugava i dubrovačka malvazija, plavac mali, crljenak i babić.
Vina s velikim udjelom bogdanuše imaju osvježavajući ostatak kiseline te pored težine i slatkoće djeluju lagano i živo. Na osnovu vugave napravljeni prošeci podsjećaju često na slatki šeri. Najbolji prošeci napravljeni su od malog plavca i babića kao i od cuvée bogdanuše i vugave.
Specifikacija proizvodnje prošeka je objavljena u NN 2013. godine i zaštićena je kao tradicionalan izraz (EU legislativa TSG).
U hrvatskim medijima objavljena je vijest da se ulaskom u Europsku uniju, odnosno od 1. srpnja 2013. godine, naziv "prošek" više neće moći koristiti, pa čak ni do iskorištenja zaliha. Smatralo se da Europska komisija misli da bi korištenje tradicionalnog izraza "prošek" dovelo do visokog rizika zbunjivanja potrošača, jer takav naziv fonetski podsjeća na zaštićenu oznaku izvornosti "Prosecco", koja je zaštićena od Italije i već postoji u Europskoj uniji.[1] Nedugo nakon toga se otkrilo da je Ministarstvo poljoprivrede krivo protumačilo odredbe te da se ime "prošek" i dalje smije koristiti i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.[2]
Prošek je desertno (specijalno) vino iz Dalmacije zaštićeno kao tradicijski izraz. Spada u skupinu passito vina (vina od prosušenog grožđa).
Prosecco je suho pjenušavo vino koje dolazi iz Italije iz gradova Valdobbiadene i Conegliano, iz regije Veneto. Prosecco je također naziv za aromatičnu sortu grožđa od koje se proizvodi istoimeni pjenušac. Sorta se još naziva i glero. Prosecco se najčešće proizvodi kao frizzante vino, što znači da je blago pjenušavo. Rjeđe se proizvodi kao je spumante vino, što označava izrazito pjenušavo vino te izrazito rijetko se proizvodi kao mirno vino.[3][4] Ima jako mali postotak alkohola, 11 - 12 %. Prosecco također nije šampanjac, koji pak dolazi iz Francuske. Većina prosecca se proizvodi Charmat metodom, a ne klasičnom metodom ili metodom u boci kako se proizvode šampanjci.[3]
- ".[5]
- Stephen Brook: Liquid Gold: Dessert Wines of the World. Constable 1987. ISBN 978-0-09-466920-8
- Horst Dippel (Hrsg.): Das Weinlexikon. Fischer-Taschenbuch-Verl., Frankfurt am Main 1989, ISBN 3-596-24501-X
- Proizvodna specifikacija TI Prošek)
- Alberto Fortis, Viaggio in Dalmazzia)
- Croatian Wine Organization Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. srpnja 2017. (Wayback Machine)
- ↑ Europska unija stavila prošek izvan zakona!
- ↑ Slučaj prošek: Kako je nestao dokument koji je izazvao veliku uzbunu Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. lipnja 2013. (Wayback Machine) Preuzeto 6. travnja 2013.
- ↑ a b https://www.wish.hr/italija-i-njen-pjenusavi-ljepotan-prosecco/
- ↑ http://she.hr/prosecco-ili-prosek-naucimo-razliku/
- ↑ https://slobodnadalmacija.hr/split/39-dalmacijavino-39-nakon-39-pipija-39-seli-i-zestice-iz-splita-legendarna-alkoholna-pica-vise-se-nece-puniti-na-stinicama-iz-pogona-upravo-izlaze-zadnje-boce-621739
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. rujna 2019. Pristupljeno 8. siječnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ https://www.vivino.com/grazzano-hugo/w/1784421?year=U.V.
