Prijeđi na sadržaj

Dolomiti

Koordinate: 46°23′N 11°51′E / 46.383°N 11.850°E / 46.383; 11.850
Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o planinama Dolomitima. Za članak o mineralu i sedimentnoj stijeni pogledajte članak dolomit.
Dolomiti
Planina
Marmolada, najviši vrh Dolomita
Položaj
Koordinate46°23′N 11°51′E / 46.383°N 11.850°E / 46.383; 11.850
DržavaItalija (Belluno, Južni Tirol, Trentino)
Dio gorjaAlpe
Fizikalne osobine
Najviši vrh3.343 m
Geologija
Geološka starosttrijas
Dolomiti na zemljovidu Italije
Dolomiti
Dolomiti
Dolomiti na zemljovidu Italije
Zemljovid

Dolomiti ili Dolomitske Alpe (ladinski jezik: Dolomites; talijanski jezik: Dolomiti; furlanski jezik: Dolomitis) planinska su skupina u istočnim Alpama u Italiji. Nalaze se većinskim dijelom u provinciji Belluno (Veneto), a ostalim, manjim dijelom, u provincijama Južni Tirol i Trentino (sve u sjeveroistočnoj Italiji). Dogovorno, proteže se od rijeka Adige na zapadu do Piave na istoku, i između dolina Puster na sjeveru i Sugana na jugu.

360° panoramski pogled s Marmolade, najvišeg vrha Dolomita
360° panoramski pogled s Marmolade, najvišeg vrha Dolomita

Jedan nacionalni (Parco Nazionale Dolomiti Bellunesi) i više regionalnih parkova nalaze se na Dolomitima. U kolovozu 2009. godine, Dolomiti su proglašeni prirodnom svjetskom baštinom UNESCO-a.[1]

Zemljopisne odlike

[uredi | uredi kôd]

U Dolomitima se nalazi 21 vrh viši od 3.000 m nadmorske visine i oni pokrivaju površinu od oko 141.903 hektara. Tu se nalaze neki od najljepših alpskih krajolika s vertikalnim stijenama, strmim liticama i velikom gustoćom uskih, dubokih i dugih dolina. Tu se izmjenjuju raznoliki krajolici velikog geološkog značaja, kao što su prirodni stupci i zidovi, krške formacije (najveći broj različitih vapnenačkih formacija na ograničenom prostoru na svijetu) je, vrhovi i ledenjaci. Oni svjedoče o bogatoj geomorfološkoj prošlosti stijena koje su oblikovane erozijom, potresima i glacijacijom. Neke samostalne stijene su više od 1.500 m od svog dna, te spadaju u najviše vapnenačke litice na svijetu. Zbog toga su na ovom području česta klizišta tla, poplave i lavine.

Tu se nalaze i neki od ponajboljih primjera karbonatnih sustava terasa iz mezozoika (tzv. "fosilizirani atoli") s pomorskim fosilnim ostacima iz prijelaznog razdoblja iz perm u trijas. Prema tim fosilima se saznalo mnogo o vremenu najvećeg pomora živih vrsta ikada.

Dolomiti se dijele na Zapadne i Istočne Dolomite, koje dijeli linija koja ide od Val Badije, prijevoja Campolongo, do doline Cordevole (Agordino).

Planina Antelao
Dolomiti
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Italija
Godina uvrštenja2009. (33. zasjedanje)
VrstaPrirodna baština
Mjerilovii, viii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1237
Koordinate46°23′N 11°51′E / 46.383°N 11.850°E / 46.383; 11.850
Dolomiti na zemljovidu Italije
Dolomiti
Dolomiti
class=notpageimage|
Lokacija Dolomita u Italiji
Vrh Sassolungo planine Langkofel
Najviši vrhovi Dolomita
Ime visina (m) Ime visina (m)
Marmolada 3.344 Dreischusterspitze 3.162
Antelao 3.263 Boespitze (Sellagruppe) 3.152
Tofana di Mezzo 3.241 Croda Rossa (Hoher Caisl) 3.148
Sorapiss 3.229 Piz Popena 3.143
Monte Civetta 3.220 Elferkofel 3.115
Vernel 3.145 Grohmannspitze (Langkofel) 3.111
Monte Cristallo 3.199 Zwölferkofel 3.091
Cima di Vezzana 3.191 Sass Rigais (Geislerspitzen) 3.027
Cimon della Pala 3.186 Drei Zinnen 3.003
Langkofel 3.178 Kesselkogel (Rosengarten) 3.001
Pelmo 3.169 Fünffingerspitze 2.997
Planina Boespitze
Vrhovi planine Torri del Vaiolet
Glavni prijevoji
Ime visina (m)
Passo d'Ombretta (Campitello-Caprile) 2.738
Langkofeljoch (Val Gardena-Campitello) 2.683
Tschagerjoch (Karersee-Vajolet Glen) 2.644
Grasleiten Pass (Vajolet Glen-Grasleiten Glen) 2.597
Passo di Pravitale (Rosetta Plateau-Pravitale Glen) 2.580
Passo delle Comelle (do Cencenighe) 2.579
Passo della Rosetta (San Martino di Castrozza-Rosetta plateau) 2.573
Vajolet Pass (Tiers-Vajolet Glen) 2.549
Passo di Canali (Primiero-Agordo) 2.497
Tierseralpljoch (Campitello-Tiers) 2.455

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Prijelaz Gardena (2.121 m)

Za vrijeme Prvog svjetskog rata, linija između talijanske i austro-ugarske vojske prolazila je kroz Dolomite. Mnogi ljudi posjećuju Dolomite kako bi prošli Via ferratama, zaštićenim putevima napravljenim za Prvog svjetskog rata. Nekoliko vrlo dugačkih staza vodi Dolomitima, zvanih "Alte vie" (i.e. visoke staze). Za prelazak takvih dugačkih staza, numeriranih od 1 do 8, potrebno je barem tjedan dana hoda zbog čega se na njima nalaze mnoga planinarska odmorišta.

Podrijetlo imena

[uredi | uredi kôd]

Ime "Dolomiti" došlo je od poznatog francuskog mineraloga Déodata Grateta de Dolomieua koji je prvi opisao kamen, dolomit, tip karbonatnih stijena koji je uzrok karakterističnih oblika i boja ovih planina, znanih kao "blijede planine" prije 19. stoljeća kad je ime pofrancuženo.[2]

Turizam

[uredi | uredi kôd]
Maratona dles Dolomites

Dolomiti su poznati po skijanju zimi te planinarenju, alpinizmu, penjanju i paraglidingu ljeti odnosno u kasno proljeće/ranu jesen. Slobodno penjanje tradicija je u Dolomitima od 1887. godine, kada se sedamnaestogodišnji Georg Winkler samostalno uspeo na jedan od vrhova Tornjeva Vajolet.[3]

U prvom se tjednu srpnja održava godišnja dnevna brdska biciklistička utrka koja se održava kroz sedam planinskih prijevoja Dolomita nazvana Maratona dles Dolomites.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ (engl.) 13 new sites have been added to UNESCO’s World Heritage List which lost one site while three were placed on the Danger List. 28. lipnja 2009.
  2. ↑ (fr.) Saussure le fils, M. de (1792): "Analyse de la dolomite". Journal de Physique, vol. 40, pp. 161–173.
  3. ↑ (engl.) Huber, Alex. The Perfect Perfume. Rock and Ice Magazine. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. veljače 2008. Pristupljeno 2. kolovoza 2010.

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Dolomiti
v • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (53)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (9)
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dolomiti&oldid=6849313"