Prijeđi na sadržaj

Knin

Coordinates: 44°02′N 16°12′E / 44.04°N 16.20°E / 44.04; 16.20
Izvor: Wikipedija
Knin
Knin na mapi Hrvatske
Knin
Knin
Koordinate: 44°02′N 16°12′E / 44.04°N 16.20°E / 44.04; 16.20
Država Hrvatska
ŽupanijaŠibensko-kninska
Uprava
 • GradonačelnikMarijo Ćaćić
Stanovništvo
 • Ukupno15,190
Vremenska zonaUTC+1 (CET)
 • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)
Poštanski broj
22300
Pozivni broj+385 22
Registarska oznakaŠI

Knin je grad u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji. Po popisu iz 2001. godine u Kninu je živjelo 15.190 stanovnika.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Knin se nalazi u sjevernoj Dalmaciji

  • 44° 2 min. 24 sec. Sjeverne geografske širine
  • 16°11 min. 35 sec. Istočne geografske dužine
  • nadmorska visina 220 m

Udaljenost Knina od većih gradova:

U Kninu se, ispod slapa Krčić, nalazi izvor rijeke Krke.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

U razdoblju pred Domovinski rat većinu stanovništva činili su Srbi.

Danas Hrvati čine 76.5 % stanovništva, a Srbi 20.8 %. U bivšoj Jugoslaviji opstina Knin je brojala malo manje od 43.000 stanovnika. Popisom iz 2001. godine utvrđena je brojka od 15.190 stanovnika, no s obzirom na trenutnu migraciju, koja je jedna od najvećih u Hrvatskoj, sada u njemu živi oko 8.000 stanovnika, od čega su velikim dijelom doseljeni Hrvati sa svih hrvatskih prostora iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske i Srbi povratnici, uglavnom starije dobi. Po dobnoj strukturi to je sada najstariji grad u Hrvatskoj.

Prema popisu stanovništva, 1991. godine u Kninu je živio 12.331 stanovnik, 79% su bili Srbi, 20% Hrvati (ponajviše u Biskupiji i Potkonju) i 1% ostali.

U cijeloj je općini (uključujući Knin) situacija bila malo drugačija; 88% stanovništva su činili Srbi, 10% Hrvati i 2% ostali(uglavnom Jugosloveni). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, velika prijeratna općina Knin imala je 42.954 stanovnika i to:

Srbi - 37.888 (88,20%) Hrvati - 3.886 (9,04%) Jugosloveni - 502 (1,16%) ostali - 678 (1,60%) Ipak, situacija nije bila ovakva oduvijek. Do pred 1. svetski rat, u gradu Kninu je bila većina hrvatskog stanovništva, koja je polako nestajala doseljavanjem Srba iz okolnih sela, koje je značajnije počelo u drugoj polovici 19. veka.

godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugosloveni ostali
1991 12,331 9,867 (80,01%) 1,660 (13,46%) 381 (3,08%) 423 (3,43%)
1981 10,933 6,516 (59,59%) 1,701 (15,55%) 2,421 (22,14%) 295 (2,69%)
1971 7,300 4,972 (68,10%) 1,686 (23,09%) 343 (4,69%) 299 (4,09%)

Povijest

[uredi | uredi kod]
Katolička crkva u Kninu
Pravoslavna crkva u Kninu

Knin je bio naseljen još u prahistorijsko doba.

U rimsko doba je prepoznat njegov strateški značaj - na razmeđi putova za današnju Dalmaciju, Liku i Bosnu - pa su sagrađeni temelji Kninske tvrđave koja će se dograđivati do otomanskih vremena i predstavljati historijsku srž današnjeg grada.

Sam grad Knin se prvi put spominje u 9. vijeku u spisu bizanstkog cara Konstantina VII. Porfirogeneta. Po njemu je tada bila nazvana i istoimena hrvatska župa. U srednjovjekovnim ispravama se spominje pod nazivima Tenen, Tinninium i Tzena.

Zbog svog strateškog značaja Knin se nametnuo kao prijestolnica drevnih hrvatskih kraljeva. U njemu je, prema legendi, ubijen kralj Zvonimir, a stolovao je i posljednji narodni vladar Petar Svačić.

Knin se ponovno spominje 1345. godine kada su ga opsjeli slavonski ban Nikola Banić i bosanski ban Stjepan Kotromanić te prisilili njegovu tadašnju gospodaricu - kneginju Vlastimiru Nelipić - da prizna vlast hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Nakon toga je u Kninu Nikola Banić stolovao kao ban Hrvatske i Slavonije.

1396. godine, nakon poraza u bitci kod Nikopolja, u Knin je došao hrvatsko-ugarski kralj Žigmund kako bi sazvao državni sabor.

Zbog svog strateškog značaja Knin su 1513. godine prvi put pokušali osvojiti Turci Osmanlije prilikom svog prodora na zapad. Knin su snage bosanskog i hercegovačkog sandžakbega osvojile 22.5. 1522. Oko godine 1580. Knin postaje sjedište novog Ličkog, odnosno Kninskog sandžaka.

Knin su Turci prvi put izgubili 1649. godine za vrijeme kandijskog rata s Mlečanima. Pod njihovu vlast je vraćen 1653. godine te ostao sve do morejskog rata. Tada su Mlečani, uz pomoć hajdučkih četa Stojana Jankovića, zauzeli Knin 11.9. 1688.

Knin se pod mletačkom vlašću nastavio razvijati i širiti, prvi put izvan zidina Kninske tvrđave. Godine 1797. je nakon propasti Mletačke republike i mira u Campo Formiju došao pod vlast Austrije. Nakon mira u Bratislavi su Francuzi ušli u Knin 16.2. 1806. te ga priključili Ilirskim provincijama. Nakon što se Austrija priključila antinapoleonskoj koaliciji, austrijske snage pod generalom Tomašićem su 31.10. 1813. francuski garnizon prisilile na predaju.

Pod austrijskom vlašču Knin se nastavio razvijati, a poseban poticaj razvoju dala je željeznica. Zahvaljujući svom položaju Knin je postao jedno od najvažnijih željezničkih čvorišta u regiji.

Nakon prvog svjetskog rata Knin je ušao u sastav Kraljevine SHS, a od 1939. godine je dio Banovine Hrvatske.

Tokom drugog svjetskog rata, u aprilu 1941. su ga okupirali Italijani. Grad je mjesec dana kasnije nominalno pripao NDH, ali je de facto bio pod italijanskom vlašću koja je štitila Dinarsku četničku diviziju pod komandom popa Momčila Đujića. S druge strane, veliki broj Kninjana se priključio Titovom partizanskom pokretu. Godine 1943., nakon kapitulacije Italije, Knin su okupirali Nijemci. Njihov garnizon i Đujićeve snage je, pak, krajem 1944. u kninskoj operaciji porazio 8. korpus NOVJ i zauzeo Knin.

Knin je otada dio Socijalističke republike Hrvatske, odnosno SFRJ. Kada je u bivšoj Jugoslaviji krajem 1980-ih ekonomska kriza prešla u političku, na području Knina se to odrazilo bujanjem srpskog nacionalizma. Pobjeda hrvatske demokratske stranke na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj 1990. godine će dovesti do dodatnih etničkih i političkih tenzija, a u ljeto iste godine do pobune protiv državne vlasti zvane balvan revolucija.

Knin tada postaje središte pokreta za otcjepljenje većinski srpskih područja iz Hrvatske, a nakon formiranja Republike Srpske Krajinei protjerivanja hrvatskog stanovništva uz primjenu sile i strašnih zločina 1991. godine postaje njen glavni grad.

Knin su, zajedno s ostatkom RSK, oslobodile hrvatske snage za vrijeme Operacije Oluja. 5.8. 1995. - dan kada se to dogodilo - u Hrvatskoj se slavi kao državni praznik - Dan domovinske zahvalnosti.

Prije i za vrijeme same operacije Knin je organizirano protjerano gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo. Ubrzo nakon toga je njihova imovina izložena pljački i paležu, a u ispražnjene srpske domove su naseljene izbjeglice hrvatske nacionalnosti iz BiH. Tek kasnije je hrvatska vlada dozvolila povratak srpskim izbjeglicama. To je danas izvor mnogih problema koji se tiču imovinskih i drugih prava, kao i političkih tenzija u trokutu koji čine Hrvati doseljenici, Hrvati starosjedioci i Srbi povratnici. Dodatni izvor problema je i izuzetno loša ekonomska situacija u gradu, tako da većina stanovnika, bez obzira na nacionalnost, uglavnom živi od socijalne pomoći.

Uprava

[uredi | uredi kod]

Područje Grada Knina čine naselja Golubić, Grubori, Knin, Kninsko Polje, Kovačić, Ljubač, Martići, Oćestovo, Plavno, Polača, Potkonje, Radljevac, Strmica, Vrpolje i Žagrović.

Na temelju rezultata lokalnih izbora od 15. svibnja 2005. vlast u gradu Kninu formirala je koalicija HDZ-HSLS-HB-HSP. Gradonačelnica je postala Josipa Rimac.

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kod]
  • kninska tvrđava, stara tvrđava na brdu Spas iznad grada vuče korijene još iz rimskog doba
  • slap Krčić ispod kojeg izvire rijeka Krka ujedno i početak NP Krka
  • Biskupija - selo je dobilo ime po ostacima 5 crkava gdje je stolovao biskup i gdje je ubijen kralj Zvonimir,
  • Burnum - rimski i ilirski vojni kamp 18 km daleko od Knina ka Kistanjama,
  • Rimski logori - ostaci 3 rimska logora nalaze se na lijevoj strani kanjona Krke kod hidrocentrale,
  • Manastir Krka - nalazi se kod Kistanja u kanjonu Krke, a legenda kaže da su njegove katakombe povezane pećinama sve do mora i da su se u njima skrivali rani kršćani od rimljana,
  • Preparandija - predivna zgrada iz doba Austro-ugarske koja je bila uređena za Univerzitet Nikola Tesla tijekom posljednjeg rata sada se preuređuje u poslovnu zonu grada Knina.
  • Dom OSRH "Kralj Zvonimir" Knin u sklopu kojega su kino-dvorana, a održava se i kulturno-umjetnički program, zatim restoran i ljetna terasa, kuglana, knjižnica i izložbeni prostor.
  • Muzej grada Knina (nalazi se u sklopu kninske Tvrđave).

Slavni ljudi

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Gradovi i općine Šibensko-kninske županije
Gradovi

Drniš | Knin | Skradin | Šibenik | Vodice


Općine


Bilice | Biskupija | Civljane | Ervenik | Kijevo | Kistanje | Murter-Kornati | Pirovac | Primošten | Promina | Rogoznica | Ružić | Tisno | Tribunj | Unešić

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj