Kistanje
Kistanje | |
---|---|
Grb | |
Osnovni podaci | |
Gradonačelnik | Slobodan Rončević |
Županija | Šibensko-kninska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 3.038 |
Geografija | |
Koordinate | 43°59′N 15°58′E / 43.98°N 15.97°E |
Površina | 244,11 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 22305 Kistanje |
Koordinate: 43° 58′ 48" SGŠ, 15° 58′ 12" IGD
Kistanje je naselje i sjedište istoimene općina u Hrvatskoj. Nalazi se u zaleđu Sjeverne Dalmacije, a administrativno pripada Šibensko-kninskoj županiji.
Općina Kistanje se nalazi na području Bukovice uz željezničku prugu Knin-Zadar i državnu cestu Knin-Benkovac, oko 25 km zapadno od Knina. Kistanje
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kistanje imala je 3.038 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja:
Većinsko stanovništvo su Srbi ( 57.1 %), dok su Hrvati, koji čine 41.3 % stanovništva općine, uglavnom doseljeni iz Janjeva na Kosovu, uz iznimku sela Nunića, gdje su izvorni Hrvati većinsko stanovništvo.
Kistanje se prvi put spominje 1407. godine, a s vremenom se razvilo u ekonomsko središte mikroregije Bukovica. U 19. i prvoj polovici 20. vijeka je bilo sjedište vlastite općine. Nakon drugog svjetskog rata je pripojeno Općini Knin.
Za vrijeme Operacije Oluja područje Kistanja je napustilo većinsko srpsko stanovništvo, a nad nekoliko preostalih su izvršeni zločini, od kojih je najpoznatiji masakr u Varivodama. U ispražnjene srpske domove je vlada hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana organizirano doselila Janjevce, odnosno pripadnike hrvatske manjine na Kosovu, što je dovršeno nakon završetka kosovskog rata. S vremenom je povratak srpskih izbjeglica ponovno promijenio etničku strukturu Kistanja, s time da su Janjevci nakon napuštanja srpskih domova sagradili novo naselje.
- Josif Giuzeppe Modrić, književnik i putopisac
- Mirko Korolija, književnik
- Manastir Krka
- Ostaci rimskog vojnog logora Burnum ( Šupljaja ) kod Ivoševaca
- Župna crkva Svetog Nikole u Kistanjama
- Osnovna škola "Kistanje"
Nogometni klubovi: Janjevo i Bukovica