Crikvenica

Crikvenica
Crikvenica
	Crikvenica
	Koordinate: 45°11′N 14°41′E / 45.18°N 14.69°E
Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska
Uprava
• Gradonačelnik	Božidar Tomašek (SDP)
Stanovništvo
• Ukupno	11,348
Vremenska zona	UTC+1 (CET)
• Ljeti (DST)	UTC+2 (CEST)
Poštanski broj	51260

Crikvenica je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi na istočnoj obali Jadranskog mora i pripada Primorsko-goranskoj županiji.

Geografija

Crikvenica se nalazi na dohvat ruke posjetiteljima iz srednje Evrope. Smještena je na hrvatskom dijelu Jadranskog mora, poznatom kao Hrvatsko primorje, u Kvarnerskom zaljevu, svega 35 kilometara od grada Rijeke, središta Županije primorsko-goranske.

Do Crikvenice se cestovnim putem moze stići u jednom danu iz gotovo svih dijelova Europe.

Grad Crikvenica se, kao lokalna samouprava, sastoji od mjesta (od sjevera prema jugu): Jadranovo, Dramalj, Crikvenica i Selce.

Graniči sa Gradom Kraljevicom, Općinom Vinodolskom i Gradom Novim Vinodolskim.

Stanovništvo

Ukupan broj stanovnika 11.348
Broj stalnih stanovnika 11.332

Uprava

Gradonačelnik: Božidar Tomašek (SDP)
Zamjenici gradonačelnika: Branimir Manestar (HNS) i Ivica Malatestinić (HSLS)

| * Gradsko poglavarstvo: Spomenko Antonić (SDP), Adalbert Blažičević (PGS), Slobodan Gračaković (SDP), Luka Kujundžić (HNS)

Predsjednik Gradskog vijeća: Eduard Rippl (HSS)
Potpredsjednici Gradskog vijeća: Nikola Šaban (SDP) i Vladimir Parašćak (HDZ)

Gradsko vijeće: Vinko Lolić (HDZ), Dino Manestar (SDP), Boris Matković (HNS), Luka Pobor (HNS), Mirjana Vičević (PGS), Sandra Vlašić (HSLS), Ani Car (SDP), Ivan Car (HSP)|, Krunoslav Car (HDZ), Bosiljka Domijan (SDP), Ratko Đeneš (HDZ), Robert Košuljadnić (HSLS), Ivica Kulentić (nezavisni, Igor Posarić (nezavisni

Historija

Starom Crikvenicom smatra se naselje Kotor, smješteno na vrhu obližnjeg istoimenog brežuljka. Najstarije materijalne tragove čovjekovog življenja ostavilo je ilirsko stanovništvo, a od Rimljana ostao je naziv Ad Turres, kojeg su Hrvati po doseljenju u ove krajeve preveli kao Kod tor (kod tornjeva).

Bilo je to veliko naselje sa župnom crkvom i pet manjih crkava. Godine 1776. silan požar uništio je cijeli Kotor. Župnik i dio crkvenih vrijednosti našli su utočište u Pavlinskom samostanu u Crikvenici. Najveći dio stanovnštva preselio je bliže moru, a nakon požara u Kotor se vratilo samo nekoliko obitelji. Danas je on ruševan i napušten.

Historija Crikvenice povezana je i uvjetovana poviješću susjedne plodne udoline Vinodol. Iz ove velike zelene kolijevke, tijekom stoljeća su izrasla naselja uz obalu, prvo kao trgovačke luke, a zatim kao ribarska naselja te napose gradići i turistička mjesta.

Kontinuitet ljudskog življenja na ovim prostorima možemo pratiti unatrag više od 30 stoljeća. O tako dugoj naseljenosti svjedoče arheološki nalazi mačeva, kopalja, nakita te ostaci brojnih prapovijesnih naseobina, smještenih na zaravnjenim vrhovima brežuljaka nadomak mora. Njihovi graditelji i stanovnici, prvo Japodi, a od 4. st. prije Krista Liburni, s ovih su uzvisina nadzirali uski kanal između kopna i otoka Krka, a s druge su strane kontrolirali prastari prometni pravac kroz Vinodol.

Prirodno zaštićene uvale pružale su utočište i rimskim trgovačkim brodovima, a jedna od takvih sigurnih luka bila je smještena u nekad plovnom, širokom ušću crikveničke rječice Dubračine. Tek površne arheološke procjene otkrivenih nalaza daju naslutiti da su luka i naselje stari najmanje 2.000 godina.

U doba kasne Antike, duž morske obale vodio je jedan odvojak važne rimske ceste, koja je polazila iz Aquileje u Sjevernoj Italiji, preko Senije prema rimskoj provinciji Dalmaciji i u unutrašnjost.

Kasnoantički geograf Peutinger (4.st. nove ere) zabilježio je na ovim prostorima naselje Ad Turres , po kojem je u novije vrijeme nazvano poznato turističko naselje u Crikvenici.

Današnji stanovnici, Hrvati, doseljavaju u 8. vijeka. U novu domovinu donose svoju duhovnu i materijalnu kulturu, o čijim dosezima svjedoče izuzetni primjerci osobne opreme i nakita, pronađeni u starohrvatskoj nekropoli Stranče - Gorica nedaleko Crikvenice. Bavili su se zemljoradnjom, stočarstvom i ribarstvom, a od zatečenog romanskog stanovništva prihvatili su vještinu uzgoja vinove loze te su i sam latinski naziv plodne udoline, Vallis vinearia, preveli u hrvatski Vinodol, dolina vina. Vinodolom se u starijim vremenima nazivala ne samo udolina, kao danas, nego mnogo širi prostor, uključujući i predjele uz morsku obalu.

U srednjem vijeku, prostori današnje Crikvenice pripadali su Župi Vinodol kojom su gotovo 450 godina vladali Krčki knezovi poznatiji kao Frankapani. Godine 1225. ova kneževska obitelj dolazi u posjed Župe Vinodol i vlada njome sve do pogubljenja hrvatskih velikaša Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt) 1671. godine.

U okrilju knezova Frankapana, a zaslugom slobodnih stanovnika vinodolskih gradova, nastao je 1288. godine Vinodolski zakon. To je prvi pravni dokument u Hrvata i jedan od najstarijih u Europi, stvoren u vrijeme kada veći dio Evrope još uvelike nazivamo barbarskim. Vinodolski se zakon primjenjivao na prostoru Župe Vinodol, a bio je pisan narodnim jezikom i hrvatskim pismom - glagoljicom.

Utemeljiteljem današnje Crikvenice smatra se knez Nikola IV. Frankapan. On je daleke 1412. godine dao sagraditi samostan za redovnike Sv. Pavla Pustinjaka na ušću rječice Dubračine u more, uz srednjovjekovnu crikvu - od čega je izveden naziv Crikvenica. Samostanska zgrada povezala je okolna ribarska naselja i postala središte javnog i kulturnog zivota. U novije vrijeme je u ovom povjesnom zdanju uređen Hotel Kaštel.

U crikveničkom samostanu je prvu naobrazbu stekao Julije Klović, svjetski najčuveniji sitnoslikar svih vremena.

U srednjem vijeku Crikvenica je bila luka frankopanskog kaštela Grižane. Njeni stanovnici su se bavili pretežno ribolovom, a u jednom dokumentu iz 1609. godine spominje se tunolov uz potok Dubračinu. Stoljećima su Crikvenički ribari lovili u Kvarneru, a sredinom 19. stoljeća u potrazi za novim lovištima počeli su se iseljavati na druge kontinente. Svjetsku slavu po svojim dometima i inovacijama stekla je skupina ribara koji su se naselili u San Pedru, Kalifornija, USA, te u Seattleu, država Washington.

Privreda

Restoran "Sokak" sa najboljim slavonskim specijalitetima vl. Ivan Knežević

Slavni ljudi

Mario Lovrić
Paško Bonačić - izumio Monument of fish
Karlo Stipanić - poznati hrvatski vaterpolista, osvajač zlatnog olimpijskog odličja
Zvonko Car - hrvatski akademski kipar, slikar, profesor