Prijeđi na sadržaj

Messier 45

Izvor: Wikipedija
»Vlašići« preusmjerava ovamo. Za druga značenja pogledajte Vlašići (razdvojba).
»Plejade«, »nimfe iz grčke mitologije« i »Plejade (mitologija)« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte Plejade (razdvojba).
M 45
Otvoreni skup Plejade, snimka Filipa Lolića.
Otkriće
Položaj
Epoha J2000
Zviježđe Bik
Udaljenost 440 svj.g.  (135 pc)
Rektascenzija 04h 47m 00.0s
Deklinacija +24° 07′ 00.0″
Izgled na našem nebu
Prividna magnituda 1,20
Prividne dimenzije (V) 100,0' x 100,0'
Stvarne osobine objekta
Ostalo
Posebne značajke Plejade.
Druge oznake Mel 25

Messier 45 (M45) poznat pod nazivom Vlašići odnosno Plejade je otvoreni skup u zviježđu Bik. Vlašići su poznate od davnina i uključene su u gotovo sve mitologije sjeverne polutke. Najstariji zapisi o njima sežu iz Homerovih epova Ilijada i Odiseja iz 700. godine prije Krista. Charles Messier je ih je u svoj katalog uvrstio 4. ožujka 1769. godine. Razlog uvrštavanja Plejada u katalog je vjerojatno želja da se brojem objekata nadmaši Lacailleov katalog koji je sadržavao 42 objekta.

Svojstva

[uredi | uredi kôd]

Plejade su jedan od najbližih otvorenih skupova. Nalaze se na udaljenosti i do 440 svjetlosnih godina i protežu se 12 svjetlosnih godina. Velika blizina Plejada uzrok je i velikom prividnom sjaju i dimenzijama. Ukupan sjaj Plejada iznosi +1,6 magnituda, a promjer gotovo 2 stupnja.

Starost Plejada je oko 100 milijuna godina. Zbog prisutnosti refleksijskih maglica u skupu prije se vjerovalo da je skup znatno mlađi, oko 60 milijuna godina. Detaljnija ispitivanja pokazala su da refleksijske maglice uopće nisu dio skupa. Maglice i Plejade nemaju iste radijalne brzine već se mimoilaze brzinom od 11 km/s. Zbog interakcija s međuzvjezdanim oblacima plina, prašine i gravitacijskog utjecaja spiralnih krakova, Plejade će se za 250 milijuna godina raspasti.

Ukupan broj zvijezda u Plejadama je procijenjen na 500, a masa skupa na 800 sunčevih masa. Od zvijezda posebno se ističe 7 najsjajnijih, plavih divova. Golim okom u dobrim uvjetima moguće je vidjeti do 14 zvijezda u skupu. Među zvijezdama nalazi se i veliki broj smeđih patuljaka koji čine možda i 25% populacije Plejada, ali sudjeluju samo s 2% mase.

Sjajne zvijezde u Plejadama
Ime Oznaka Prividni sjaj Spektralni razred
Alcyone Eta (25) Tauri 2,86 B7IIIe
Atlas 27 Tauri 3,62 B8III
Elektra 17 Tauri 3,70 B6IIIe
Maja 20 Tauri 3,86 B7III
Meropa 23 Tauri 4,17 B6IVev
Taygeta 19 Tauri 4,29 B6V
Plejona 28 (BU) Tauri 5,09 (prom.) B8IVep
Celaeno 16 Tauri 5,44 B7IV
Asterope 21 and 22 Tauri 5,64;6,41 B8Ve/B9V
18 Tauri 5,65 B8V

Amaterska promatranja

[uredi | uredi kôd]

Plejade se najbolje vide u zimsko doba kada se nalaze blizu zenita. Jedan su od rijetkih objekata dubokog svemira koji se daju lako promatrati golim okom. U prosječnim noćima može se vidjeti 8-9 zvijezda, a s tamnih lokacija, oni s izvrsnim vidom ih mogu uočiti i do 14. Plejade je najbolje promatrati dvogledom. U dobrom dvogledu na postolju, skup će izgledati kao grupa od tridesetak plavih bisera na crnoj podlozi neba. Promatrači s teleskopima mogu pokušati pronaći refleksijske maglice ali za njih će trebati dobre uvjete i posebno dobru prozirnost neba. Veliki teleskopi pokazat će tamnije članove skupa ali neće moći pokazati cijeli skup pa se gubi kontekst.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]