Prozor (BiH)
| Prozor (BiH) | |||
| |||
| Osnovne informacije | |||
|---|---|---|---|
| Entitet: | FBiH | ||
| Kanton: | Hercegovačko-neretvanski | ||
| Općina: | Prozor | ||
| Stanovništvo: | 19.760 popis (1991) | ||
| Stanovništvo: | 16.064 procjena (2009 [1]) | ||
| Pozivni broj: | (+387) 036 | ||
| Poštanski broj: | 88 440 | ||
| Administracija (Stanje: 2008-2012) | |||
| Načelnik: | Jozo Ivančević[2] (HDZ 1990) | ||
Prozor je grad i središte općine Prozor-Rama u u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. smješten na sjeveru Hercegovine. Administrativno pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu Federacije BiH.
Općina Prozor-Rama nalazi se na ušću rijeke Rame u Neretvu, u sjevernoj Hercegovini.
Danas nema ovog ušća, gotovo nestala je i rijeka Rama, čiji je gornji tok prekrilo Ramsko jezero, a donji tok i ušće Jablaničko jezero. Područje današnje prozorsko-ramske općine uokvireno je visokim i teško prohodnim planinama (Makljen, Raduša, Vran, Ljubuša i Čvrsnica). Posebno je nepristupačan vrletni masiv planine Čvrsnice, koji ovaj kraj okružuje s njegove južne strane. Nešto prohodnije i niže planine su prema zapadu i sjeveru, pa su se tuda protezali glavni putevi koji su ovaj kraj povezali s drugim mjestima. Uz vodene tokove, pogotovo rijeke Rame, bile su smještene ne baš brojne i prostrane, ali vrlo plodne doline, od kojih je najveća i najplodnija bila ona u gornjem toku Rame. Danas gotovo cijelu dolinu prekriva Ramsko jezero. Konfiguracija tla prozorsko-ramske općine uvjetovala je da se neka njegova sela nalaze se na svega 300, pa i manje, a neka iznad 900 metara nadmorske visine. Klimatski uvjeti nisu surovi zahvaljujući utjecaju mediteranske klime, koja prodire dolinom rijeke Neretve i Rame. Zbog toga je cijeli ovaj kraj vrlo ugodan i pitom i od pamtivjeka privlačan za čovjekovo stanište.
Blace, Borovnica, Bruša, Dobroša, Donja Vast, Donji Krančići, Donji Višnjani, Družinovići, Duge, Gmići, Gorica, Gornji Krančići, Gornji Višnjani, Gračac, Gračanica, Gradac, Grevići, Heljdovi, Here, Hudutsko, Ivanci, Jaklići, Jurići, Klek, Kovačevo Polje, Kozo, Kućani, Kute, Lapsunj, Lizoperci, Lug, Luke, Ljubunci, Maglice, Mahala, Makljen, Meopotočje, Mluša, Ometala, Orašac, Pajići, Paljike, Parcani, Paroš, Ploča, Podbor, Ponir, Proslap, Prozor, Ravnica, Ripci, Rogulja, Rumboci, Skrobućani, Šćipe, Šćit, Šerovina, Škarine, Šlimac, Tošćanica, Trišćani, Ustirama, Uzdol, Varvara i Zahum.
Na području Prozora i doline Rame se nalaze mnoga arheološka nalazišta: na Velikoj Gradini na Vrelu Rame nađen je čitav komplet modela kućnog namještaja izrađenog od gline, koji je vjerovatno služio kao dječije igračke, a vjerno reproducira peć, sto, stolice i dr.
Ne zna se tačno kad su Slaveni zagospodarili Ramskom dolinom. U vrijeme jačanja srednjovjekovne Bosne, Rama se našla u njenom sastavu. U jednoj povelji koju je 1322. godine izdao Stjepan II Kotromanić, spominje se od Rame knez Ostoja, a iz druge povelje koja je pisana 1323. godine doznaje se da je to bio knez Ostoja Pribojević. Ime grada Prozora prvi put se spominje u darovnoj povelji Tvrtka I, koju je izdao 11. augusta 1366. godine u župi Rami pod Prozor-gradom, kojom daruje Vukčiću Hrvatiniću, čitavu Plivsku župu sa tvrdim Sokol-gradom.
Grad je najvjerovatnije nastao izgradnjom utvrđenja oko kojeg se kasnije razvilo predgrađe, ustvari gradsko naselje, a koje je još prije pada Bosne pod osmanlijsku vlast postalo poznato trgovište.
Osmanlije su zauzele staru župu Ramu s gradom Prozorom u ljeto 1463. godine. U oktobru iste godine Vladislav Heregović ju je oslobodio, pa mu je ugarski kralj Matija Korvin 6. decembra 1463. godine darovao Prozor, kao nagradu za pomoć u borbama koje je kralj tada vodio u Bosni. Od tada pa do 1469. godine nema joj spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kao nahija u kadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao tvrđava sa posadom.
Prema predaji sultan Mehmed Fatih (1451-1481) je najkasnije osvojio prozorski grad odnosno utvrđenje.
Prozor je u vrijeme austrougarske okupacije imao 845 stanovnika, a čitav srez 9.419. Prozor je pod novom vlašću bio sjedište sreza, a zatim i općine.
Prozor je najpoznatiji po tome što je za vrijeme drugog svjetskog rata imao važnu ulogu u bitci na Neretvi. U njemu je početkom 1943. bila stacionirana italijanska divizija Murge, koja je partizanima iz Zapadne Bosne blokirala odstupnicu na Neretvu. Zbog toga su Tito i Vrhovni štab NOVJ izdao naređenje koje je ostalo upamćeno kao jedna od najpoznatijih historijskih rečenica iz tog perioda: Prozor noćas mora pasti. Na kraju su partizani uspjeli razbiti italijansku diviziju, zauzeti Prozor i prodrijeti prema dolini Neretve.
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prozor imala je 19.760 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prozor, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
| Nacionalni sastav općina Prozor, popis 1991. | ||||||
| ukupno | 19.760 | |||||
| Hrvati | 12.259 (62,03%) | |||||
| Muslimani [3] | 7.225 (36,56%) | |||||
| Srbi | 45 (0,22%) | |||||
| Jugoslaveni | 100 (0,50%) | |||||
| ostali, neopredijeljeni i nepoznato | 131 (0,66%) | |||||
| Nacionalni sastav Grad Prozor, popis 1991. | ||||||
| ukupno | 3.566 | |||||
| Muslimani | 2.199 (61,66%) | |||||
| Hrvati | 1.199 (33,62%) | |||||
| Srbi | 39 (1,09%) | |||||
| Jugoslaveni | 93 (2,60%) | |||||
| ostali, neopredijeljeni i nepoznato | 36 (1,03%) | |||||
- Ali-paša Serdar
- Ali-paša Varvar
- Muhamed Skejo Prozorac
- don Anto Jelić, svećenik i predsjednik HKDD-a
- Kristina Anić, manekenka i foto model
- Dobrila Meštrović
- Veselko Tenžera, pisac, književni kritičar
- fra Jeronim Vladić, pisac
- fra Ilija Barišić, franjevac i misionar u DR Kongo
- Prozorska sahat-kula
- Stari grad u Prozoru
- Kopčića turbe u Rumbocima
- Spomenik palim borcima NOB-a na Makljenu
- Osnovna škola fra Jeronim Vladić - Ripci
- Osnovna škola Ivana Mažuranića - Gračac
- Osnovna škola Alija Isaković - Prozor
- Osnovna škola Marko Marulić - Prozor
- Osnovna škola Šćipe
- Osnovna škola Veselko Tenžera - Uzdol
- Srednja škola Prozor
- Samostan i župa Uznesenja Marijina (Rama - Šćit)
- Ramski mučenici
- Ramsko jezero
- Park prirode Blidinje
- ↑ Saopćenje Federalnog saveza za statistiku 9.septembar 2009. godine
- ↑ Rezultati izbora 2008
- ↑ Pod time se danas podrazumijevaju Bošnjaci, što je etnička oznaka službeno uvedena 1993. godine
- Službena stranica Općine Prozor
- Informativna stranica o Prozoru
- Informativna stranica o Prozor-Rami
- Prozor-x.com Arhivirano 2017-10-06 na Wayback Machine-u
- Zvanična web stranica Medžlisa IZ-e Prozor Arhivirano 2014-05-17 na Wayback Machine-u
- Župa Presvetog Srca Isusova Prozor Arhivirano 2013-10-30 na Wayback Machine-u
- Zvanična stranica komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Arhivirano 2015-05-04 na Wayback Machine-u
