Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
| Bosna i Hercegovina |
 Članak je dio serije: |
|
|
|
Druge države |
Bosna i Hercegovina je administrativno podjeljena na dva entiteta i distrikt Brčko :
- Federacija Bosne i Hercegovine sa 51% teritorije i
- Republika Srpska sa 49% ukupne teritorije Bosne i Hercegovine.
- Brčko distrikt, koji je kondominijum i teritorijalno dio oba entiteta ali predstavlja posebnu upravnu jedinicu pod suverenitetom Bosne i Hercegovine.
Teritorijalna podjela je definirana međunarodnim standardom ISO 3166-2:BA.
Ovakva adminstrativna podjela je rezultat četvorogodišnjeg rata koji se vodio na teritoriji Bosne i Hercegovine i etničkog čišćenja koje se sprovodilo na cijeloj teritoriji države. Godine 1995, 21. novembra je potpisan Dejtonski mirovni sporazum između BiH, Jugoslavije i Hrvatske, kojim se garantira prestanak sukoba, te donošenje novog Ustava Bosne i Hercegovine.
Dejtonski ustav, koji je još uvijek na snazi, uspostavlja podjelu na 2 entiteta: Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko distrikt. Ostali dio teritorije spada u Federaciju koja je oformljena još 1994. godine. Uspostavlja se Brčko Distrikt koji pripada i jednom i drugom entitetu, sve do 2000., kada odlukom supervizora Brčko Distrikt prestaje biti dijelom entiteta.
Federacija Bosne i Hercegovine je nastala Vašingtonskim sporazumom 18. marta 1994. godine potpisanim između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kojim je okončan bošnjačko-hrvatski sukob. Federacija je tim sporazumom podijeljena na 10 kantona.
Federacija Bosne i Hercegovine je Vašingtonskim sporazumom podijeljenja na 10 kantona koje se smatraju federalnim jedinicama u okviru ovog entiteta. Kantoni su:
- Unsko-sanski kanton
- Posavski kanton
- Tuzlanski kanton
- Zeničko-dobojski kanton
- Bosansko-podrinjski kanton
- Srednjobosanski kanton
- Hercegovačko-neretvanski kanton
- Zapadnohercegovački kanton
- Kanton Sarajevo
- Kanton br. 10
Kantoni također imaju visok stepen autonomije - imaju svoju skupštinu i vladu. Vlada ima sve nadležnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja, kulture i sporta, unutrašnjih poslova, te drugih oblasti vezanih za civilnu upravu. Često dolazi od isprepletanja i sukoba federalnih i kantonalnih ministarstava i njihovih nadležnosti.
Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su općine. Država se sastoji od 143 općina, od kojih su 79 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 64 u Republici Srpskoj. Općine imaju Općinsko vijeće, Načelnika općine i svoje službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg grada ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Općine se dijele na mjesne zajednice.
Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svojih dvanaest tzv. službenih gradova. To su: Banja Luka, Bihać, Istočno Sarajevo, Tuzla, Mostar, Sarajevo, Zenica, Doboj, Prijedor, Bijeljina, Trebinje i Široki Brijeg . Gradovi Banja Luka, Bihać, Tuzla, Mostar, Zenica, Doboj, Prijedor, Bijeljina, Trebinje i Široki Brijeg se nalaze u općinama istog imena, dok se Sarajevo i Istočno Sarajevo sastoje od nekoliko općina. Gradovi imaju svoje Gradsko vijeće, čija moć je između vlade općina i vlade kantona ili vlade entiteta.
