Romantizam

Romantizam (Romantizam = romantično, nestvarno, nerealno) je bio umjetnički, književni, muzički i intelektualni pokret koji je nastao u Europi krajem 18. stoljeća. Djelimično je nastao kao reakcija na industrijsku revoluciju, aristokratske, društvene i političke norme tokom prosvjetiteljstva i naučne racionalizacije prirode. Najviše je utjelovljen u likovnoj umjetnosti, muzici i književnosti, ali je imao i veliki uticaj na historiografiju, obrazovanje, društvene i prirodne nauke. Imao je također značajan i kompleksan učinak na politiku zahvaljujući romantičnim misliocima koji su uticali na liberalizam, radikalizam, konzervativizam i nacionalizam.

Ovaj pokret je isticao intezivne emocije kao jedini autentični izvor estetskog iskustva stavljajući novi naglasak na emocije - strah, teror i strahopoštovanje - čime se suočio sa novim estetskim kategorijama uzvišenosti i ljepote prirode koja je narodnu umjetnost i antičke običaje izdigla do plemenite i poželjne karakteristike. U suprotnosti sa idealima racionalizma i klasicizma, romantizam je oživio srednjovjekovnost dajući naglasak umjetničkim i narativnim elementima koji su se doživljavali kao autentično srednjovjekovni kako bi izbjegli porast broja stanovnika, ubrzanu urbanizaciju i industrijalizaciju.

Iako je romantizam proizašao iz njemačkog pokreta Sturm und Drang koji je naglašavao intuiciju i emocije iznad prosvjetiteljskog racionalizma, neposredni faktori uticaja bili su događaji i ideologije koje su proizašle iz Francuske revolucije. Romantizam je visoko cijenio dostignuća "herojskih" individualista i umjetnika u podizanju kvaliteta društva. Također je promovirao individualnu maštu kao kritički autoritet i instrument povećanja slobode naspram klasičnih obrazaca oblikovanja u umjetnosti. Nakon snažnog pribjegavanja historijskim i prirodnim neizbježnostima (Zeitgeistu), u drugoj polovini 19. stoljeća se pojavio novi pokret realizam kao dijametralna suprotnost romantizmu. Propast romantizma u tom periodu je bio povezan sa višestrukim društvenim procesima, od političkih promjena do širenja nacionalizma.

Karakteristike romantizma

• čovjek želi pobjeći od krute stvarnosti, odbacuje razum, prepušta se mašti
• kao i književnici, njihovi su likovi nesretni, neshvaćeni, suvišni ljudi koji smisao života traže u prirodi i osjećajima.

Postoje dvije skupine romantičara:

• aktivni - barem djelomično sagledavaju stvarnost i pokušavaju utjecati na rješavanje društvenih problema,
• pasivni - oni ne sagledavaju probleme već bježe i povlače se u sebe, u svijet svojih problema i emocija. Oduševljava ih priroda.

Sloboda književne forme, prožimanje života i umjetnosti, čežnja za idealnim, otkrivanje svijeta slutnji i sjećanja, doživljaj prirode i ljubavi - to su osnovna obilježja romantizma. Dakle, upravo stoga što se ističe individualno, osjećajno, pa često i iracionalno u čovjeku i životu, romantizam se ne može svesti na neko određeno stilsko i tematsko obilježje. U romantizmu gotovo da ima isto toliko stilova, tema i obilježja koliko i stvaralaca: katkad je to posezanje za temama i motivima grčke mitologije ili srednjovjekovne historije i legende, ponekad zanos ili užasavanje neposrednim političkim zbivanjem, ponekad pak pogled uprt u budućnost ili u vlastitu dušu ili u mračne sile koje iznutra i spolja razdiru čovjeka, nerijetko i ushićenje trenutačnim osjećanjem. Za romantičare, za razliku od klasicista i realista, bitan je vizionarski a ne analitički odnos prema predmetu vlastite umjetnosti: tim vizionarstvom romantizam spaja svoje zvjezdane ideale slobode u društvenom, nacionalnom i ličnom životu sa nekom iskonskom slikom čovjekove prirode i njene mogućnosti.

Teme

• osobne preokupacije
• pejsaž, daleki i nepoznati krajevi
• nacionalno - historijska tematika
• mistika

Najpopularniji pojam romantizma je tzv. svjetska bol (njem. Weltschmerz) tj. pesimizam i tuga nad neskladom svijeta i neskladom mašte i stvarnosti. Polaznom tačkom evropskog romantizma kao pokreta širokih društvenih, umjetničkih i egzistencijalnih razmjera u prvoj polovini 19. vijeka smatra se Rusoova misao (enciklopedist, čuveni francuski pisac i filozof Jean-Jacques Rousseau, 1712.-1778.), izrečena već u 18. vijeku - "Čovjek je rođen slobodan, a svuda je u lancima". Ta krilatica predstavlja osnovni ideal ljudskoga života, a to je povratak prvorođenoj slobodi - "povratak prirodi".

Norma burnoga "povratka prirodi" izražava se snažno u slikarstvu kao kult oluje, oblaka, neba, mora, planinskih masiva (velika platna engleskoga slikara William Turnera, 1775.-1851., prije svega njegova slika "Prelaz preko Mon Senija").

Najčešće književne vrste: poema, lirika, roman u stihovima, dnevnik.

Predstavnici:

• Njemačka - Johann Wolfgang Goethe i Friedrich Schiller
• Francuska - Alphonse de Lamartine i Victor Hugo
• Rusija - Aleksandar Sergejevič Puškin i Mihail Jurjevič Ljermontov
• Engleska - George Gordon Byron
• SAD - Edgar Allan Poe

Vanjski linkovi

• Romantizam na Wikimedia Commonsu