Idi na sadržaj

Google

Uredi veze
Ovo je bio istaknuti članak mjeseca.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovaj članak je o kompaniji. Za pretraživač interneta, pogledajte Google (pretraživač).
Google LLC
VrstaJavna (NASDAQ: GOOG), (LSE: GGEA)
Industrijainternet, softver, hardver
OsnovanoSjedinjene Američke Države Menlo Park, Kalifornija (27. septembra 1998.)
Osnivač(i)Larry Page i Sergey Brin
SjedišteGoogleplex - Mountain View, Kalifornija, SAD
Ključne osobeSundar Pichai, CEO/direktor
Sergey Brin, CFO, suosnivač, predsjednik tehnološkog dijela
Larry Page, suosnivač, predsjednik proizvodnog dijela
Proizvodiv. Spisak Googleovih proizvoda
PrihodUSD$10,604 milijardi
Operativni prihodUSD$5,084 milijardi
Neto dobitUSD$3,077 milijardi
Zaposleni19,665 (30. septembra 2009.)
PodružniceAdMob, DoubleClick, On2 Technologies, Picnik, YouTube, Zagat, Waze, Blogger, SlickLogin, Boston Dynamics, Bump, Nest Labs, DeepMind Technologies, WIMM One, VirusTotal
Slogan"Don't Be Evil"
(bosanski: ne budi zao)
Veb-sajthttp://www.google.com/

Google je američka multinacionalna korporacija specijalizirana u internetskim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i softver, dok se veći dio profita ostvaruje preko AdWordsa.[1][2]

Google su osnovali Larry Page i Sergey Brin dok su bili na doktorskom studiju na Univerzitetu Stanford. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz tzv. "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",[3] a njihov neslužbeni slogan je bio "Don't be evil"[4][5] (bosanski: ne budi zao).

2004, Google se premjestio u novo sjedište u Mountain View, Kalifornija, koje je nazvano Googleplex.[6]

Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van Googleove pretrage. Prema tome, oni nude internetske servise poput softvera za produktivnost uključujući email (Gmail), internetsko spremanje podataka (Google Drive), uredski paket (Google Docs) i sl. Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj mobilnog operativnog sistema Android i operativni sistem Chrome OS[7] za netbook poznat kao Chromebook. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima[8] u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"[9] Nexus uređaja i Motorola Mobility kupljenog u maju 2012.[10] U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu Kansas za opremanje Google Fiber radio servisa.[11]

Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)[12] i upravlja s više od milijardu zahtjeva za pretragu[13] i približno 24 petabajta korisnički generisanih podataka svaki dan (od 2009).[14][15][16][17]

U decembru 2013, Alexa je označila google.com kao najposjećeniji web-sajt u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su YouTube i Blogger.[18] Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, uključujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorska prava, cenzura i privatnost.[19][20]

Historija

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Historija Googlea

Google je s radom počeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata Larryja Pagea i Sergeyja Brina kada su oba bili na doktorskom studiju na Univerzitetu Stanford u Kaliforniji.[21]

Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.[22] Nazvali su ovu novu tehnologiju PageRank; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.[23][24][25][26]

Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane Robin Li već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bodovanje sajtova, kao i rangiranje stranica.[27] Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.[28] i korištena kasnije kada je Li osnovao Baidu u Kini.[29][30]

Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.[31][32][33] Eventualno, oni su izmijenili ime u Google, riječ koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "googol",[34][35] broj jedan je praćen sa 100 nula, što je odabrano kao naznaka da je pretraga težila omogućiti veliku količinu informacija.[36] U početku je Google pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, s domenama google.stanford.edu i z.stanford.edu.[37][38]

Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,[39] a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bila je zasnovana u garaži prijateljice (Susan Wojcicki[21]) u Menlo Parku (Kalifornija). Kolega s doktorskog studija na Stanfordu, Craig Silverstein, bio je prvi zaposlenik.[21][40][41]

U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetioca Googlea prešao je jednu milijardu po prvi put, što je 8,4%-ni rast od maja 2010 (931 million).[42] U januaru 2013, Google je objavio zaradu od US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.[43]

Finansiranje i početne javne ponude

[uredi | uredi izvor]
Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards
Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.[44]

Prva sredstva za Google u iznosu US$100 hiljada od Andyja Bechtolsheima, suosnivača Sun Microsystemsa, data su u augustu 1998. prije nego je Google inkorporiran.[45] Početkom 1999, doktoranti Brin i Page odlučili su da je pretraga koju su razvijali uzimala mnogo vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za milion dolara. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao Vinoda Khoslu, iz firme Excite, nakon što je pregovarao s Brinom i Pageom o cifri 750.000 dolara. Dana 7. juna 1999. najavljena je tranša finansijskih sredstava u iznosu 25 miliona dolara,[46] s većim ulagačima, uključujući firme Kleiner Perkins Caufield & Byers i Sequoia Capital.[45]

Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i Eric Schmidt složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina – do 2024.[47] Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.[48][49] Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili Morgan Stanley i Credit Suisse, potpisnici ugovora.[50][51] Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.[52] U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.[53] Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. Yahoo!, konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.[54]

Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na smanjenje dobitka zaposlenika zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.[55] Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prema potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.[56] Godine 2005, članci u The New York Times i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.[57][58][59][60] U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je uveo poziciju "Šefa kulture", koji također snosi funkciju direktora za ljudske resurse. Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren odnos prema osnovnim vrijednostima na kojima je kompanija zasnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.[61] Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.[62][63]

Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su dostizale $700 po prvi put 31. oktobra 2007,[64] prvenstveno zbog boljih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.[65] Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.[65] Kompanija je upisana na NASDAQ berzi pod satnim simbolom GOOG, a na Frankfurtskoj berzi pod satnim simbolom GGQ1.

Rast

[uredi | uredi izvor]

U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u Palo Alto, Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka Silicijske doline.[66] Sljedeće godine, unatoč početnom oponiranju Pagea i Brina prema reklamno-profitnoj pretrazi,[67] Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.[21] U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualnog karaktera. Ključne riječi koje su prodavane bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo s 5 centi po kliku.[21]

Ovaj model prodaje na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na sajtu Goto.com, Idealab spin-off kojeg je kreirao Bill Gross.[68][69] Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava patenata "pay per click" i licitacije. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u Yahoo! Search Marketing. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.[70]

Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.[71] Patent je službeno dodijeljen na Univerzitetu Stanford i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003. kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije Silicon Graphics na 1600 Amphitheatre Parkway u Mountain View, Kalifornija.[72] Kompleks je postao poznat kao Googleplex, igra riječi od googolplex, broj gdje jedinicu slijedi googol nula. Googleplex interijere su dizajnirali arhitekti Clive Wilkinson. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.[73] Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "google" bude dodan u Merriam-Webster Collegiate Dictionary i Oxford English Dictionary, označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."[74][75]

2013 - danas

[uredi | uredi izvor]

Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva Calico 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea Arthur Levinson. U službenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".[76]

Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.[77] Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.[78] Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom Yahoo! Search iz 2005 smatra se razlogom.[79][80]

Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013. i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju Facebook, Intel i Microsoft. Vođena od strane Tim Berners-Leeja, A4AI se bori napraviti pristup internetu dostupnijim tako da je pristup proširen na zemlje u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.[81]

Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. objavljen je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, koji pokazuje rast od 12% u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.[82]

U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93.000 m2) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.[83]

U oktobru 2014, prema Interbrand rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza Applea) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.[84]

Nabavke i partnerstva

[uredi | uredi izvor]
Larry Page i Sergey Brin u 2003.

Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio Keyhole, Inc.[85] Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao 3D prikaz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u Google Earth 2005. godine. Google je kupio Urchin Software u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod za kreiranje Google Analytics u 2006.

U oktobru 2006. Google je objavio da je kupio sajt za razmjenu videosnimaka YouTube za 1,65 milijardi dolara u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.[86] Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisane kao "nematerijalne" u regulatornom smislu.[87] U junu 2008. članak magazina Forbes predstavio je YouTubeov prihod u 2008. od 200 miliona dolara, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.[88]

Dana 13. aprila 2007. Google je postigao sporazum o kupovini DoubleClicka za 3,1 milijardu dolara, što je Googleu dalo vrijedne veze koje je DoubleClick imao s web-izdavačima i reklamnim agencijama.[89] Kasnije iste te godine, Google je kupio GrandCentral za $50 miliona.[90] Sajt će kasnije biti preimenovan u Google Voice. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa On2 Technologies za $106,5 miliona.[91] Google je također kupio Aardvark, pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".[92] U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.[93]

U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa NASA-ovim Ames istražnim centrom za izgradnju 93.000 m2 ureda.[94] Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, nanotehnologiju, distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom Sun Microsystems u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.[95]

Kompanija je imala partnerstvo sa AOL-om[96] radi poboljšanja međusobne pretrage video servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove .mobi vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno s ostalim kompanijama, uključujući i Microsoft, Nokia i Ericsson.[97] Google bi kasnije pokrenuo "AdSense for Mobile", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.[98] Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i Fox Interactive Media od News Corporation ušli su u sporazum vrijedan 900 miliona dolara radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže MySpace.[99]

U 2007, Google je počeo sponzorirati NORAD Tracks Santa, isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,[100] koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D-u po prvi put.[101] Googleov servis YouTube dao je NORAD Tracks Santa vlastiti kanal.[102]

U 2008, Google je razvio partnerstvo sa GeoEye da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-razlučivim (0,41 m monochrome, 1,65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz Vandenberg Air Force Base 6. septembra 2008.[103] Google je također najavio u 2008. da servira arhivu fotografija magazina Life Magazine. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.[104] Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.[105]

U 2010, Google Energy napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u Sjevernoj Dakoti. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megavata snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma NextEra Energy Resources, će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20% udjela u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.[106] U februaru 2010, Federal Energy Regulatory Commission (FERC) autorizirala je Google da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.[107] Red jasno navodi da Google Energy—podružnica Googlea—drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.[108] Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megavata Happy Hereford vjetroelektrana.[109]

Također 2010, Google je kupio Global IP Solutions, norvešku kompaniju koja omogućava telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.[110] 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže AdMob. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.[111] Google je dobio kompaniju za nepoznat iznos.[112] U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megavata energije za 20 godina.[113]

4. aprila 2011, The Globe and Mail objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada Nortel Networks patenata.[114]

15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti Motorola Mobility za 12,5 milijardi dolara[115][116] subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.[117] Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja Narodne Republike Kine.[118]

Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,[119] uglavnom Applea i Microsofta[117] i da omogući da nastavi da besplatno nudi Android.[120] Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi s Googleovom strategijom. Dana 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.[121] Dana 10. decembra 2012. Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi Flextronics za $75 miliona.[122] Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.[123] 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home, poslovni odjel Motorola Mobilityja, firmi Arris Groupu za 2,35 milijardi dolara u gotovini i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Groupu, koji vrijedi 300 miliona dolara.[124]

5. juna 2012, Google je objavio da je kupio Quickoffice, kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.[125]

6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.[126]

Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa Waze desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".[127]

Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa Securities Exchange Commission (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.[127][128][129]

Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.[130] Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.[131]

26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini DeepMind Technologies, privatnu firmu umjetne inteligencije iz Londona. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igrama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.[132] Web-sajt za tehnološke vijesti Re/code objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.[133][134] Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.[135]

Dana 29. januara 2014. Google je objavio da prodaje svoju Motorola Mobility jedinicu kineskom Lenovu, za 2,91 milijardu dolara. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.[135] Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od 12,5 milijardi dolara kad je Google kupio Motorola Mobility. Cijena 2,91 milijardi dolara sastojala se od 660 miliona u gotovini, 750 miliona u redovnim dionicama Lenova i 1,5 milijardi trogodišnjih mjenica.[136]

U martu 2014. Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igre, Green Throttle Games, koji su razvili Bluetooth upravljač za igre za Android.[137] U maju 2014, Google je objavio da je kupio Quest Visual, kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.[138] U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje Skybox Imaging za $500 miliona.[139] U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis Songza.[140]

Lobiranje

[uredi | uredi izvor]

U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.[141]

Googleovi podatkovni centri

[uredi | uredi izvor]

Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, i po jednom u Čileu, Finskoj, Irskoj, Belgiji, Singapuru i u Tajvanu.[142] In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, Hong Kong i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.[143][144]

U oktobru 2013. The Washington Post je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom MUSCULAR.[145][146] Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.[147] Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.[148]

Proizvodi i servisi

[uredi | uredi izvor]
Također pogledajte: Spisak Googleovih proizvoda

Reklamiranje

[uredi | uredi izvor]
Google na ad-techu; London, 2010.

Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.[149] U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.[150] Koristeći tehnologiju od kompanije DoubleClick, Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.[151][152]

Google Analytics dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.[153] Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov AdWords dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google AdSense, dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.[154]

Jedna od kritika ovog programa je mogućnost prevare s klikanjem, koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa za proizvod, uzrokujući oglašivaču da neopravdano plaća Googleu novac. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.[155]

U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame Oceana, neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."[156] Politika je kasnije izmijenjena.[157] U junu 2008. Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim web stranicama. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog antimonopolske zabrinutosti od strane američkog ministarstva pravde. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.[158][159] U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira tehnološke demoe Googleovih proizvoda.[160]

Pretraživač

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Google pretraga
Googleova početna web-stranica.

Prema istraživanju tržišta koje je objavio comScore u novembru 2009, Google pretraga dominantna je pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, s tržišnim udjelom 65,6%.[161] Google indeksira milijarde[162] web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i operatora.

Godine 2003, The New York Times se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov keš sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.[163] U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u Nevadi presudio je u korist Googlea u slučajevima Field v. Google i Parker v. Google.[164][165] Publikacija 2600: The Hacker Quarterly je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova instant pretraga, neće tražiti.[166]

Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.[167] Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i National Security Agency (NSA), te Centralne obavještajne agencije (CIA).[168]

Google također hostira Google Books. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. Authors Guild, grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.[169] Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.[170] Dalje, Pariski građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière (Éditions du Seuil) iz baze podataka.[171] U konkurenciji sa web-sajtom Amazon.com, Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.[172]

21. jula 2010, u odgovoru na Bing, Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu thumbnailove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.[173]

Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.[174]

Alati za produktivnost

[uredi | uredi izvor]

Gmail, besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva beta program 1. aprila 2004,[175] i postao generalno dostupan 7. februara 2007.[176] Servis je nadograđen sa beta statusa 7. jula 2009,[177] s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.[178] Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim gigabajtom raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.[175] Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.[179]

Gmail koristi AJAX, programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.[180] Steve Ballmer (Microsoftov bivši CEO),[181] Liz Figueroa,[182] Mark Rasch,[183] i urednici Google Watcha[184] kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi da se mail poslan prema Gmaila ili s njega ne čita od čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.[185]

2004, Google je počeo hosting projekt za softver otvorenog koda, nazvan Google Code, koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. Google Docs, drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao Microsoft Word. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.[186] 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,[187] koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.[188]

Proizvodi za preduzeća

[uredi | uredi izvor]
Google's search appliance
Googleova pretraga (aparat) na 2008 RSA Conference

Google Search Appliance je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.[21] Google je pokrenuo Mini tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.[189]

Google Apps dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao Gmail i Google Docs, u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio Postini[190] i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps[191] pod imenom Google Postini Services.[192]

Ostali proizvodi

[uredi | uredi izvor]
Nexus 5, posljednji "Google Phone"

Google Translate je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.[193] Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.[194] Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.[195]

Google je pokrenio svoj Google News servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.[196] U martu 2005, Agence France Presse (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.[197]

U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om EarthLink. Velike telekomunikacijske kompanije poput Comcasta i Verizona protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist Vint Cerf krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.[198] Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View (Kalifornija).[199]

Godine 2010. Google je objavio projekt Google Fiber s planovima da izgradi ultravisokobrzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.[200] 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.[201] U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.[11]

U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za Appleov iPhone.[202][203][204] Projekat, nazvan Android, ispostavilo se da nije telefon nego operativni sistem za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao open source projekat pod Apache 2.0licencom.[205] Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, T-Mobile je izdao G1, prvi Android telefon.[206] 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan Nexus One.[207] Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.[208]

Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala Google Wave kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za Google Chrome, open source internetski preglednik,[209] koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio Google Chrome OS, open source Linux-bazirani operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.[210][211]

Google Goggles jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem QRkodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.[212] Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.[213]

U 2011, Google je najavio Google Wallet, mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.[214] Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu nazvanu Google+.[215] 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.[216] Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.[217]

Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa Chromecast koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.[218]

U 2013, Google je pokrenuo Google Shopping Express, servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.[219]

3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.[220]

Korporativni poslovi i kulture

[uredi | uredi izvor]
Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together
Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea Eric Schmidt sa Sergeyom Brinom i Larryjem Pageom (s lijeva na desno) u 2008.

Na Fortune magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012[221][222][223] te četvrti u 2009. i 2010.[224][225] Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.[226] Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava".[227]

Zaposlenici

[uredi | uredi izvor]

Od 2013. Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),[228] među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.[229]

Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.[230]

Eric Schmidt

U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se Facebooku[231] zajedno sa Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.[232] U martu 2008. Sheryl Sandberg, tadašnja potpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.[233] U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na Netshops.[234]

Dana 4. aprila 2011. Page postaje izvršni direktor, dok Schmidt postaje izvršni predsjedavajući u Googleu.[235] U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, Marissa Mayer, napušta Google da postane Yahoo!-ov CEO.[236]

Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"
Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.[237]

Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu Innovation Time Off, gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.[238] U razgovoru na Stanford Univerzitetu, Marissa Mayer, Googleov potpredsjednik za Search Products and User Experience do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od Innovation Time Offa.

Googleplex

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Googleplex
Bašta kampusa u Google Montana View
Google Mountain View, dinosaur 'Stan'
Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom

Googleovo sjedište u Mountain View, CA, referirano je kao "Googleplex", kao igra riječi termina za broj googolplex i sjedišta koje se naziva komplex zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand klavir, bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.[239] Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.[240]

Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.[241]

Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m2 uredskog prostora u New York City, na 111 Eighth Avenue, Manhattan.[242] Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.[242] Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.[243] Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.[244] Od septembra 2013, Googleov ured na istočnoj obali je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.[245]

U novembru 2006. Google je otvorio urede na Carnegie Mellon kampusu u Pittsburghu, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i smartphone aplikacija i programa.[246][247]

Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u Ann Arbor, Michigan.[248] Ostale lokacije ureda u SAD uključuju Ann Arbor, Michigan; Atlanta, Georgia; Austin, Texas; Boulder, Colorado; Cambridge, Massachusetts; New York City; San Francisco, California; Seattle, Washington; Reston, Virginia, te Washington, D.C. Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda.

Google's NYC office building
Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.[242]

U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade solarnih panela za omogućavanje do 1,6 megawatta elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.[249] Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.[249] Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.[250][251] Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od R. J. Widlara, inženjera koji je radio za firmu National Semiconductor.[252] Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u Harper's Magazine jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "Don't be evil" mottoa i svoje javne energy-saving kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.[253]

Google Doodle

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Google Doodle

Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju početnu stranicu koja teži da obilježi godišnjice, događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov Doodle bio je u čast Burning Man Festivalu iz 1998.[254][255] Doodle su dizajnirali Larry Page i Sergey Brin da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu Dennisa Hwanga da dizajnira logo za Bastille Day u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".[256]

Filantropija

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Google.org

Godine 2004. Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju Google.org, sa početnim fondom od $1 milijardu.[257] Misija organizacije je da kreira svijest o klimatskim promjenama, globalnom javnom zdravlju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog plug-in hibridnog električnog automobila koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio Larry Brillianta kao izvršnog direktora programa u 2004,[258] and the current director is Megan Smith.[259]

Godine 2008. Google je predstavio svoj "projekt 10100" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.[260] Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,[261] Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.[262]

U 2011, Google je donirao 1 milion eura za Međunarodnu matematičku olimpijadu da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).[263] U julu 2012, Google je pokrenuo "Legalize Love" kampanju u podršci za prava homoseksualaca.[264]

Izbjegavanje poreza

[uredi | uredi izvor]

Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.[265] Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu transfernih cijena.[266]

Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u Ujedinjenom Kraljevstvu, predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."[267] U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.[268]

Googleov potpredsjednik Matt Brittin svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.[269]

Okolina

[uredi | uredi izvor]

Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.[270][271] Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.[272]

U junu 2013, Washington Post je izjavio da je Google donirao US$50.000 za Competitive Enterprise Institute, libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.[273]

U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za Oklahoma Senatora Jim Inhofe, koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".[274]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Financial Tables". Google, Inc. Pristupljeno 2. 5. 2012.
  2. ^ Vise, David A. (21. 10. 2005). "Online Ads Give Google Huge Gain in Profit". The Washington Post.
  3. ^ "Google Corporate Information". Google, Inc. Pristupljeno 14. 2. 2010.
  4. ^ "Google Code of Conduct". Google, Inc. 8. 4. 2009. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  5. ^ Lenssen, Philip (16. 7. 2007). "Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More". Google Blogoscoped. Pristupljeno 14. 2. 2010.
  6. ^ "Google history in depth".
  7. ^ "Chromebook". Google. Pristupljeno 17. 8. 2011.
  8. ^ Ricker, Thomas. "Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition". theverge.com. Vox Media. Pristupljeno 31. 7. 2014.
  9. ^ Kleinman, Jacob. "Google Exec: New Nexus Coming". technobuffalo.com. TechnoBuffalo. Arhivirano s originala, 8. 7. 2014. Pristupljeno 31. 7. 2014.
  10. ^ Brad Stone; Peter Burrows (22. 5. 2012). "It's Official: Google Is Now a Hardware Company". Bloomberg Businessweek. Pristupljeno 4. 9. 2012.
  11. ^ a b Hesseldahl, Arik (26. 7. 2012). "Google Gets Into the Cable TV Business, for Real". AllThingsD.com. Pristupljeno 15. 9. 2012.
  12. ^ "Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting". Pandia Search Engine News. 2. 7. 2007. Arhivirano s originala, 16. 7. 2011. Pristupljeno 14. 2. 2010.
  13. ^ Kuhn, Eric (18. 12. 2009). "CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009". CNN. Arhivirano s originala, 12. 10. 2012. Pristupljeno 14. 2. 2010.
  14. ^ "MapReduce". Portal.acm.org. Pristupljeno 16. 8. 2009.
  15. ^ Czajkowski, Grzegorz (21. 11. 2008). "Sorting 1PB with MapReduce". Google, Inc. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  16. ^ Kennedy, Niall (8. 1. 2008). "Google processes over 20 petabytes of data per day". Niall Kennedy. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  17. ^ Schonfeld, Erick (9. 1. 2008). "Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing". TechCrunch. Pristupljeno 16. 2. 2010.
  18. ^ "Alexa Traffic Rank for Google (three month average)". Alexa Internet. Arhivirano s originala, 26. 12. 2015. Pristupljeno 10. 12. 2013.
  19. ^ "Google ranked 'worst' on privacy". BBC News. 11. 6. 2007. Pristupljeno 30. 4. 2010.
  20. ^ Rosen, Jeffrey (30. 11. 2008). "Google's Gatekeepers". The New York Times. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  21. ^ a b c d e f "Google Milestones". Google, Inc. Pristupljeno 28. 9. 2010.
  22. ^ Page, Lawrence; Brin, Sergey; Motwani, Rajeev; Winograd, Terry (11. 11. 1999). "The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web". Stanford University. Arhivirano s originala, 18. 11. 2009. Pristupljeno 15. 2. 2010.
  23. ^ "Technology Overview". Google, Inc. Pristupljeno 15. 2. 2010.
  24. ^ Page, Larry (18. 8. 1997). "PageRank: Bringing Order to the Web". Stanford Digital Library Project. Arhivirano s originala, 6. 5. 2002. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  25. ^ Brin, Sergey; Page, Lawrence (1998). "The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine" (PDF). Computer Networks and ISDN Systems. 30 (1–7): 107–117. doi:10.1016/S0169-7552(98)00110-X.
  26. ^ Barroso, L.A.; Dean, J.; Holzle, U. (29. 4. 2003). "Web search for a planet: the google cluster architecture". IEEE Micro. 23 (2): 22–28. doi:10.1109/mm.2003.1196112. We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.
  27. ^ Li, Yanhong (6. 8. 2002). "Toward a qualitative search engine". Internet Computing, IEEE. IEEE Computer Society. 2 (4): 24–29. doi:10.1109/4236.707687. ISSN 1089-7801. Arhivirano s originala, 7. 11. 2011. Pristupljeno 14. 2. 2010.
  28. ^ US patent 5920859, Li, Yanhong, "Hypertext document retrieval system and method", izdan 6. 7. 1999, dodijeljen IDD Enterprises, L.P. 
  29. ^ Greenberg, Andy (5. 10. 2009). "The Man Who's Beating Google". Forbes. Arhivirano s originala, 18. 9. 2012. Pristupljeno 12. 10. 2010.
  30. ^ "About: RankDex". RankDex.com. Pristupljeno 12. 10. 2010.
  31. ^ Battelle, John (august 2005). "The Birth of Google". Wired. Pristupljeno 12. 10. 2010.
  32. ^ Trex, Ethan. "9 People, Places & Things That Changed Their Names". Mental Floss. Pristupljeno 4. 8. 2014.
  33. ^ "Backrub search engine at Stanford University". Arhivirano s originala, 24. 12. 1996. Pristupljeno 12. 3. 2011.
  34. ^ Koller, David (januar 2004). "Origin of the name "Google"". Stanford University. Arhivirano s originala, 4. 7. 2012. Pristupljeno 4. 7. 2012.
  35. ^ Hanley, Rachael (12. 2. 2003). "From Googol to Google". The Stanford Daily. Stanford University. Arhivirano s originala, 11. 5. 2011. Pristupljeno 15. 2. 2010.
  36. ^ "Google! Beta website". Google, Inc. Arhivirano s originala, 21. 2. 1999. Pristupljeno 12. 10. 2010.
  37. ^ "Google! Search Engine". Stanford University. Arhivirano s originala, 11. 11. 1998. Pristupljeno 12. 10. 2010.
  38. ^ "Google! Search Engine". Stanford University. Arhivirano s originala, 1. 12. 1998. Pristupljeno 14. 8. 2012.
  39. ^ "WHOIS – google.com". Arhivirano s originala, 29. 5. 2012. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  40. ^ "Craig Silverstein's website". Stanford University. Arhivirano s originala, 2. 10. 1999. Pristupljeno 12. 10. 2010.
  41. ^ Kopytoff, Verne (7. 9. 2008). "Craig Silverstein grew a decade with Google". San Francisco Chronicle. Hearst Communications, Inc. Pristupljeno 12. 10. 2010.
  42. ^ "Google's new record, 1 billion visitors in May | It's All Tech". Itsalltech.com. Arhivirano s originala, 21. 3. 2012. Pristupljeno 2. 1. 2013.
  43. ^ Fiegerman, Seth. 22. 1. 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/
  44. ^ "Google Server Assembly". Computer History Museum. Pristupljeno 4. 7. 2010.
  45. ^ a b Kopytoff, Verne (29. 4. 2004). "For early Googlers, key word is $$$". San Francisco Chronicle. San Francisco: Hearst Communications. Arhivirano s originala, 12. 6. 2009. Pristupljeno 19. 2. 2010.
  46. ^ "Google Receives $25 Million in Equity Funding" (Press release). Palo Alto, Calif.: Google. 7. 6. 1999. Arhivirano s originala, 12. 2. 2001. Pristupljeno 16. 2. 2009.
  47. ^ Lashinsky, Adam (29. 1. 2008). "Google wins again". Fortune. Time Warner. Pristupljeno 22. 1. 2011.
  48. ^ Elgin, Ben (19. 8. 2004). "Google: Whiz Kids or Naughty Boys?". BusinessWeek. Bloomberg, L.P. Pristupljeno 19. 2. 2010.
  49. ^ "2004 Annual Report" (PDF). Mountain View, California: Google, Inc. 2004. str. 29. Pristupljeno 19. 2. 2010.
  50. ^ La Monica, Paul R. (30. 4. 2004). "Google sets $2.7 billion IPO". CNN Money. Pristupljeno 19. 2. 2010.
  51. ^ Kawamoto, Dawn (29. 4. 2004). "Want In on Google's IPO?". ZDNet. Pristupljeno 19. 2. 2010.
  52. ^ Webb, Cynthia L. (19. 8. 2004). "Google's IPO: Grate Expectations". The Washington Post. Washington, D.C. Pristupljeno 19. 2. 2010.
  53. ^ "Google Overview". Marketwatch. Pristupljeno 2. 2. 2014.
  54. ^ Kuchinskas, Susan (9. 8. 2004). "Yahoo and Google Settle". internet.com. Pristupljeno 19. 2. 2010.
  55. ^ "Quirky Google Culture Endangered?". Wired. Associated Press. 28. 4. 2004. Arhivirano s originala, 14. 8. 2010. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  56. ^ Olsen, Stefanie; Kawamoto, Dawn (30. 4. 2004). "Google IPO at $2.7 billion". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  57. ^ Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." Studies in Medievalism 23 (2013): 21-28.
  58. ^ Rivlin, Gary (24. 8. 2005). "Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain". The New York Times. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  59. ^ Gibson, Owen; Wray, Richard (25. 8. 2005). "Search giant may outgrow its fans". The Sydney Morning Herald. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  60. ^ Ranka, Mohit (17. 5. 2007). "Google – Don't Be Evil". OSNews. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  61. ^ Mills, Elinor (30. 4. 2007). "Google's culture czar". ZDNet. Arhivirano s originala, 31. 10. 2010. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  62. ^ Kawamoto, Dawn (27. 7. 2005). "Google hit with job discrimination lawsuit". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  63. ^ "Google accused of ageism in reinstated lawsuit". CTV Television Network. Associated Press. 6. 10. 2007. Arhivirano s originala, 11. 10. 2007. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  64. ^ Hancock, Jay (31. 10. 2007). "Google shares hit $700". The Baltimore Sun. Arhivirano s originala, 8. 5. 2013. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  65. ^ a b La Monica, Paul R. (25. 5. 2005). "Bowling for Google". CNN. Pristupljeno 28. 2. 2007.
  66. ^ Fried, Ian (4. 10. 2002). "A building blessed with tech success". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 15. 2. 2010.
  67. ^ Stross, Randall (septembar 2008). "Introduction". Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know. New York: Free Press. str. 3–4. ISBN 978-1-4165-4691-7. Pristupljeno 14. 2. 2010. Upotreblja se zastarjeli parametar |chapterurl= (pomoć)
  68. ^ Sullivan, Danny (1. 7. 1998). "GoTo Going Strong". SearchEngineWatch. Arhivirano s originala, 14. 10. 2009. Pristupljeno 18. 2. 2010.
  69. ^ Pelline, Jeff (19. 2. 1998). "Pay-for-placement gets another shot". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 18. 2. 2010.
  70. ^ Olsen, Stephanie (9. 8. 2004). "Google, Yahoo bury the legal hatchet". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 18. 2. 2010.
  71. ^ Šablon:Ref patent
  72. ^ Olsen, Stephanie (11. 7. 2003). "Google's movin' on up". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 15. 2. 2010.
  73. ^ "Google to buy headquarters building from Silicon Graphics". Silicon Valley / San Jose Business Journal. San Jose: American City Business Journals. 16. 6. 2006. Pristupljeno 15. 2. 2010.
  74. ^ Krantz, Michael (25. 10. 2006). "Do You "Google"?". Google, Inc. Pristupljeno 17. 2. 2010.
  75. ^ Bylund, Anders (5. 7. 2006). "To Google or Not to Google". msnbc.com. Arhivirano s originala, 7. 7. 2006. Pristupljeno 17. 2. 2010.
  76. ^ Jane Wakefield (19. 9. 2013). "Google spin-off Calico to search for answers to ageing". BBC News. Pristupljeno 20. 9. 2013.
  77. ^ "Google locations". Google Company. Google, Inc. septembar 2013. Pristupljeno 24. 9. 2013.
  78. ^ Sullivan, Danny (14. 9. 2007). "Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday". Pristupljeno 28. 9. 2013.
  79. ^ Peterson, Andrea (27. 9. 2013). "Is today really Google's birthday?". Washington Post. Pristupljeno 28. 9. 2013.
  80. ^ John Hall (26. 9. 2013). "Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'". The Independent. London. Arhivirano s originala, 28. 9. 2013. Pristupljeno 28. 9. 2013.
  81. ^ Samuel Gibbs (7. 10. 2013). "Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet". The Guardian. Pristupljeno 8. 10. 2013.
  82. ^ Reuters (17. 10. 2013). "Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen". The Guardian. Arhivirano s originala, 24. 2. 2015. Pristupljeno 18. 10. 2013.
  83. ^ Leo Mirani (1. 11. 2013). "Inside Google's new 1-million-square-foot London office—three years before it's ready". Quartz. Pristupljeno 6. 11. 2013.
  84. ^ Technology titans lead ranking of most valuable brands, NYTimes.com, 8. 10. 2014. Retrieved 9. 10. 2014.
  85. ^ "Google Acquires Keyhole Corp" (Press release). Google, Inc. 27. 10. 2004. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  86. ^ Reuters (14. 11. 2006). "Google closes $A2b YouTube deal". The Age. Melbourne. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  87. ^ Yen, Yi-Wyn (25. 3. 2008). "YouTube Looks For the Money Clip". Arhivirano s originala, 17. 1. 2010. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  88. ^ Hardy, Quentin; Evan Hessel (22. 5. 2008). "GooTube". Forbes. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  89. ^ Story, Louise; Helft, Miguel (17. 4. 2007). "Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion". The New York Times. New York. Pristupljeno 26. 2. 2010.
  90. ^ Chan, Wesley (2. 7. 2007). "All aboard". Google, Inc. Pristupljeno 26. 2. 2010.
  91. ^ "Google to Acquire On2 Technologies". Google Press release. 5. 8. 2009. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  92. ^ "Google Acquires Aardvark". Google, Inc. Pristupljeno 12. 2. 2010. we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.
  93. ^ Letzing, John (21. 4. 2010). "Google buys stealthy start-up Agnilux". MarketWatch. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  94. ^ Mills, Elinor (29. 9. 2005). "Can Google beat the new-office curse?". CNET. Pristupljeno 26. 2. 2010.
  95. ^ Kessler, Michelle; Acohido, Byron (3. 10. 2005). "Google, Sun make 'big deal' together". USA Today. Gannett Co. Inc. Pristupljeno 26. 2. 2010.
  96. ^ Mills, Elinor (28. 12. 2005). "What the Google-AOL deal means for users". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 26. 2. 2010.
  97. ^ Lunden, Ingrid (12. 2. 2010). "DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator". Yahoo!. Arhivirano s originala, 23. 6. 2011. Pristupljeno 26. 2. 2010.
  98. ^ "Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market". Google, Inc. 17. 9. 2007. Pristupljeno 26. 2. 2010.
  99. ^ "Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community". B Net. 7. 8. 2006. Arhivirano s originala, 9. 1. 2016. Pristupljeno 26. 2. 2010.
  100. ^ "Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan". Search Engine Land. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  101. ^ "Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 31. 12. 2009.
  102. ^ "Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan". Search Engine Land. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  103. ^ Shalal-Esa, Andrea (6. 9. 2008). "GeoEye launches high-resolution satellite". Washington: Reuters. Arhivirano s originala, 4. 7. 2015. Pristupljeno 26. 2. 2010.
  104. ^ "Google gives online life to Life mag's photos". Mountain View, California. Associated Press. 20. 11. 2008. Pristupljeno 25. 2. 2010. Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from Life magazine's archives that have never been seen by the public before.
  105. ^ Greg Stirling (18. 11. 2008). "Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live". Search Engine Land. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  106. ^ Morrison, Scott; Sweet, Cassandra (4. 5. 2010). "Google Invests in Two Wind Farms". The Wall Street Journal. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  107. ^ Google Energy can now buy and sell energy Arhivirano 23. 12. 2018. na: Archive.today, on Cnet.com.
  108. ^ Candace Lombardi (19. 2. 2010). "Google gets go-ahead to buy, sell energy". CNET. CBS Interactive Inc. Arhivirano s originala, 23. 12. 2018. Pristupljeno 23. 9. 2013.
  109. ^ Todd Woody (18. 9. 2013). "Google is on the way to quietly becoming an electric utility". Quartz. Pristupljeno 23. 9. 2013.
  110. ^ Gomes, Lee (18. 5. 2010). "Google's Latest Telephony Play". Forbes. Pristupljeno 27. 11. 2010.
  111. ^ Albanesius, Chloe (27. 5. 2010). "Google Closes Acquisition of AdMob". AppScout. Arhivirano s originala, 16. 7. 2011. Pristupljeno 16. 6. 2010.
  112. ^ Albanesius, Chloe (9. 11. 2010). "Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob". PC Magazine. Ziff Davis Publishing Holdings Inc. Pristupljeno 16. 6. 2010.
  113. ^ "Google buys power from Iowa wind farm". News.techworld.com. 21. 7. 2010. Arhivirano s originala, 5. 7. 2014. Pristupljeno 26. 10. 2010.
  114. ^ "Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world". Globe and Mail. Toronto. 4. 4. 2011. Arhivirano s originala, 7. 4. 2011. Pristupljeno 25. 4. 2011.
  115. ^ Tsukayama, Hayley (15. 8. 2011). "Google agrees to acquire Motorola Mobility". The Washington Post. Pristupljeno 17. 8. 2011.
  116. ^ "Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations". Google. Pristupljeno 17. 8. 2011.
  117. ^ a b Hughes, Neil. "Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal". AppleInsider. Pristupljeno 17. 8. 2011.
  118. ^ "Google". BBC News. 22. 5. 2012. Pristupljeno 23. 5. 2012.
  119. ^ Page, Larry. "Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility". Googleblog.blogspot.com. Pristupljeno 17. 8. 2011.
  120. ^ Cheng, Roger (15. 8. 2011). "Google to buy Motorola Mobility for $12.5B".
  121. ^ "Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise". Reuters. 13. 8. 2012. Arhivirano s originala, 26. 11. 2014. Pristupljeno 28. 10. 2014.
  122. ^ "Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million". 11. 12. 2012.
  123. ^ "Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil". 11. 12. 2012.
  124. ^ "Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock" (PDF). 19. 12. 2012. Arhivirano s originala (PDF), 3. 1. 2013. Pristupljeno 28. 10. 2014.
  125. ^ Lardinois, Frederic. 5. 6. 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/
  126. ^ 6. 2. 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/
  127. ^ a b Ingrid Lunden (11. 6. 2013). "Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business". TechCrunch. AOL Inc. Pristupljeno 29. 7. 2013.
  128. ^ Rip Empson (29. 7. 2013). "Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures". TechCrunch. AOL Inc. Pristupljeno 29. 7. 2013.
  129. ^ Avi Schneider (11. 6. 2013). "Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition". Geektime. Geektime. Arhivirano s originala, 11. 2. 2015. Pristupljeno 29. 7. 2013.
  130. ^ Natasha Lomas (31. 8. 2013). "Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs". TechCrunch. AOL Inc. Pristupljeno 8. 9. 2013.
  131. ^ Jennifer Clegg (3. 10. 2013). "Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology". Search Engine Watch. Incisive Interactive Marketing LLC. Pristupljeno 8. 10. 2013.
  132. ^ Chowdhry, Amit (27. 1. 2014). "Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind". Forbes. Pristupljeno 27. 1. 2014.
  133. ^ Helgren, Chris (27. 1. 2014). "Google to buy artificial intelligence company DeepMind". Reuters. Arhivirano s originala, 27. 1. 2014. Pristupljeno 27. 1. 2014.
  134. ^ Ribeiro, Jon (27. 1. 2014). "Google buys artificial intelligence company DeepMind". PC World. Pristupljeno 27. 1. 2014.
  135. ^ a b Opam, Kwame (27. 1. 2014). "Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million". The Verge. Pristupljeno 27. 1. 2014.
  136. ^ "US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end". Fort Worth News.Net. Arhivirano s originala, 6. 7. 2014. Pristupljeno 1. 6. 2014.
  137. ^ By Devindra Hardawar, VentureBeat."/ Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box." 12. 3. 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.
  138. ^ "Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass". LatinPost. Pristupljeno 19. 5. 2014.
  139. ^ "Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m". BBC News. 10. 6. 2014. Pristupljeno 11. 6. 2014.
  140. ^ "Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king". CNET. CBS Interactive. 1. 7. 2014. Pristupljeno 1. 7. 2014.
  141. ^ Hamburger, Tom; Gold, Matea (13. 4. 2014). "Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence". The Washington Post.
  142. ^ "Datacenter locations". Google. Pristupljeno 22. 7. 2014.
  143. ^ "UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M". The Wall Street Journal. 28. 9. 2011. Arhivirano s originala, 28. 9. 2011. Pristupljeno 29. 10. 2014.
  144. ^ "Google to Build Three Data Centers in Asia". Datacenterknowledge.com. Pristupljeno 13. 3. 2014.
  145. ^ Gellman, Barton; Soltani, Ashkan (30. 10. 2013). "NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say". The Washington Post. Pristupljeno 1. 11. 2013.
  146. ^ Savage, Charlie; Miller, Claire; Perlroth, Nicole (30. 10. 2013). "N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad". The New York Times. Pristupljeno 1. 11. 2013.
  147. ^ Gallagher, Sean (31. 10. 2013). "How the NSA's MUSCULAR tapped Google's and Yahoo's private networks". Ars Technica. Pristupljeno 1. 11. 2013.
  148. ^ Miller, Claire (31. 10. 2013). "Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses". The New York Times. Pristupljeno 1. 11. 2013.
  149. ^ "Form 10-K – Annual Report". SEC. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  150. ^ "Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012" (PDF). secdatabase.com. Pristupljeno 8. 3. 2013.
  151. ^ Nakashima, Ellen (12. 8. 2008). "Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent". The Washington Post. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  152. ^ Helft, Miguel (11. 3. 2009). "Google to Offer Ads Based on Interests". The New York Times. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  153. ^ Bright, Peter (27. 8. 2008). "Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet". Ars Technica. Pristupljeno 1. 9. 2008.
  154. ^ "AdSense". Pristupljeno 11. 10. 2009.
  155. ^ Mills, Elinor. "Google to offer advertisers click fraud stats." CNET. 25. 7. 2006. Preuzeto 29. juli 2006.
  156. ^ "Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban". webpronews.com. Arhivirano s originala, 30. 1. 2009. Pristupljeno 29. 10. 2014.
  157. ^ "Google AdSense Online Standard Terms and Conditions". Google AdSense.
  158. ^ Mclntyre, Douglas (31. 10. 2008). "Yahoo and Google may dump their deal". Bloggingstocks.com. Arhivirano s originala, 29. 10. 2013. Pristupljeno 26. 10. 2010.
  159. ^ Drummond, David (5. 11. 2008). "Ending our agreement with Yahoo!". Google, Inc. Pristupljeno 26. 10. 2010.
  160. ^ "Google Demo Slam". Google, Inc. Arhivirano s originala, 16. 11. 2010. Pristupljeno 18. 11. 2010.
  161. ^ "comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings". 16. 12. 2006. Pristupljeno 5. 7. 2010.
  162. ^ Arrington, Michael (25. 7. 2008). "Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different". Techcrunch.com. Pristupljeno 31. 12. 2010.
  163. ^ Olsen, Stefanie (9. 7. 2003). "Google cache raises copyright concerns". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 13. 6. 2010.
  164. ^ Field v. Google, CV-S-04-0413-RCJ-LRL (Nevada District Court 19. 1. 2006). [mrtav link]
  165. ^ Parker v. Google, 04-CV-3918 (Eastern Pennsylvania District Court 10. 3. 2006).
  166. ^ Bosker, Bianca (29. 9. 2010). "Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google". The Huffington Post. Pristupljeno 26. 10. 2010.
  167. ^ Farhad Manjoo (30. 8. 2002). "Conspiracy Researcher Says Google's No Good". AlterNet. Arhivirano s originala, 9. 5. 2010. Pristupljeno 12. 12. 2009.
  168. ^ Dave Gussow (14. 4. 2003). "Despite popularly, Google under fire for privacy issues". St. Petersburg Times. Arhivirano s originala, 12. 2. 2010. Pristupljeno 11. 10. 2008.
  169. ^ Martin, China (26. 11. 2007). "Google hit with second lawsuit over Library project". InfoWorld.
  170. ^ Pettersson, Edvard (20. 11. 2009). "Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement". Bloomberg L.P. Pristupljeno 18. 12. 2009.
  171. ^ Smith, Heather (18. 12. 2009). "Google's French Book Scanning Project Halted by Court". Bloomberg L.P. Pristupljeno 18. 12. 2009.
  172. ^ Rich, Motoko (31. 5. 2009). "Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon". The New York Times. Pristupljeno 18. 12. 2009.
  173. ^ Mayer, Marissa (25. 7. 2010). "This Week in Search 7/25/10". Google, Inc. Pristupljeno 28. 7. 2010.
  174. ^ Samuel Gibbs (27. 9. 2013). "Google introduces the biggest algorithm change in three years". Guardian. Pristupljeno 29. 9. 2013.
  175. ^ a b Cashmore, Pete (1. 4. 2010). "Six ways Gmail revolutionized e-mail". London, England: Turner Broadcasting System, Inc. Pristupljeno 2. 4. 2010.
  176. ^ Chitu, Ionut Alex. (7. 2. 2007). "More People Can Sign up for a Gmail Account". Google Operating System Blog. Pristupljeno 3. 4. 2010.
  177. ^ Glotzbach, Matthew (7. 7. 2009). "Google Apps is out of beta (yes, really)". Google, Inc. Pristupljeno 2. 4. 2010.
  178. ^ Zibreg, Christian (11. 2. 2010). "Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger". Geek.com. para. 5. Arhivirano s originala, 16. 1. 2013. Pristupljeno 2. 4. 2010. While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat.
  179. ^ Lee, Elvin (10. 11. 2009). "Twice the storage for a quarter of the price". Google, Inc. Pristupljeno 3. 4. 2010.
  180. ^ Marshall, Gary (1. 4. 2010). "Happy sixth birthday, Google Mail!". TechRadar. Pristupljeno 3. 4. 2010.
  181. ^ Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail ChannelWeb, oktobar 2007
  182. ^ "Google's Gmail could be blocked". Pristupljeno 9. 9. 2014.
  183. ^ Rasch, Mark (15. 6. 2004). "Google Gmail: Spook Heaven". The Register. Pristupljeno 26. 10. 2010.
  184. ^ "Gmail is too creepy". Google Watch. Arhivirano s originala, 21. 9. 2011. Pristupljeno 31. 10. 2014.
  185. ^ "Google Privacy Center – Privacy Policy". Google. 3. 10. 2010. Pristupljeno 26. 10. 2010.
  186. ^ Mazzon, Jen (9. 3. 2006). "Writely so". Google, Inc. Pristupljeno 3. 4. 2010.
  187. ^ "Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets" (Press release). Google, Inc. 6. 6. 2006. Pristupljeno 4. 4. 2010.
  188. ^ Arrington, Michael (10. 10. 2006). "Google "Docs & Spreadsheets" Launches". TechCrunch. Pristupljeno 4. 4. 2010.
  189. ^ Sterling, Greg (3. 6. 2008). "Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search"". Search Engine Land. Pristupljeno 16. 6. 2010.
  190. ^ Girouard, Dave (13. 9. 2007). "We've Officially Acquired Postini". Google, Inc. Pristupljeno 16. 6. 2010.
  191. ^ "Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps" (Press release). Google, Inc. 3. 10. 2007. Arhivirano s originala, 22. 5. 2012. Pristupljeno 15. 6. 2010.
  192. ^ "Postini". Google, Inc. Pristupljeno 16. 6. 2010.
  193. ^ "Find out how our translations are created". translate.google.com. Google. Pristupljeno 3. 9. 2014.
  194. ^ "Google Translate Help". Google. Pristupljeno 4. 9. 2014.
  195. ^ Helft, Miguel (8. 3. 2010). "Google's Computing Power Refines Translation Tool". The New York Times. para. 15. Pristupljeno 2. 5. 2010.
  196. ^ Macht, Joshua (30. 9. 2002). "Automatic for the People". Time. Arhivirano s originala, 22. 10. 2010. Pristupljeno 2. 11. 2014.
  197. ^ Travis, Hannibal (2008). "Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law". Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92. President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN. Pristupljeno 4. 6. 2010.
  198. ^ Travis, Hannibal (2006). "Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy". American University Law Review, sv. 55, str. 1701. President and Trustees of American University in Washington, DC. Pristupljeno 4. 6. 2010.
  199. ^ "Google WiFi for Mountain View". Google, Inc. Arhivirano s originala, 20. 6. 2010. Pristupljeno 16. 6. 2010.
  200. ^ HELFT (21. 3. 2010). "Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake". The New York Times.
  201. ^ "Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas". Google.com.
  202. ^ Smith, David (17. 12. 2006). "The future for Orange could soon be Google in your pocket". The Guardian. London: Guardian News and Media Ltd. Pristupljeno 16. 6. 2010.
  203. ^ Orlowski, Andrew (16. 3. 2007). "Google Phone – it's for real". The Register. Pristupljeno 16. 6. 2010.
  204. ^ Ricker, Thomas (18. 1. 2007). "The Google Switch: an iPhone killer". Engadget. Pristupljeno 16. 6. 2010.
  205. ^ "Licenses". Google, Inc. Pristupljeno 4. 4. 2010.
  206. ^ Lee, Nicole (23. 9. 2008). "T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed". CNET. CBS Interactive. Pristupljeno 4. 4. 2010.
  207. ^ Siegler, MG (5. 1. 2010). "The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event". TechCrunch. Pristupljeno 4. 4. 2010.
  208. ^ Ingrid Lunden (1. 7. 2013). "Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share". TechCrunch. AOL Inc. Pristupljeno 2. 7. 2013.
  209. ^ Pichai, Sundar (1. 9. 2008). "A fresh take on the browser". Google, Inc. Pristupljeno 16. 6. 2010.
  210. ^ Pichai, Sundar (7. 7. 2009). "Introducing the Google Chrome OS". Google, Inc. Pristupljeno 16. 6. 2010.
  211. ^ Alex, Pham; Hirsch, Jerry (9. 7. 2009). "Google sees window of opportunity to launch operating system". Los Angeles Times.
  212. ^ T3 website: Goggles can now solve sudoku puzzles, 11. 1. 2011. Visited 6. 8. 2011
  213. ^ Saylor, Michael (2012). The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything. Perseus Books/Vanguard Press. str. 304. ISBN 978-1593157203.
  214. ^ Bernard, Tara Siegel (27. 5. 2011). "Google Unveils App For Paying With Phone". The New York Times. str. 3.
  215. ^ Parr, Ben (28. 6. 2011). "Google Launches Google+ To Battle Facebook [PICS]". Mashable.com. Arhivirano s originala, 17. 7. 2011. Pristupljeno 28. 6. 2011.
  216. ^ "Google+ grows to 10 million users". CNN. 14. 7. 2011. Pristupljeno 15. 7. 2011.
  217. ^ Wasserman, Todd (21. 7. 2011). "Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY]".
  218. ^ Reuters (25. 7. 2013). "Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet". The Guardian. London. Pristupljeno 25. 7. 2013.[mrtav link]
  219. ^ Somerville, Heather (25. 9. 2013). "Google same-day delivery makes public debut". Mercury News.
  220. ^ By Tom Cheredar, VentureBeat."/ Google finally releases a Chromecast SDK." 3. 2. 2014. Retrieved 3. 2. 2014.
  221. ^ Levering, Robert; Moskowitz, Milton (22. 1. 2007). Serwer, Andrew (ured.). "In good company". Fortune Magazine. Cable News Network. 155 (1). Pristupljeno 19. 6. 2010.
  222. ^ Levering, Robert; Moskowitz, Milton (4. 2. 2008). Serwer, Andrew (ured.). "The 2008 list". Fortune Magazine. Cable News Network. 157 (2). Pristupljeno 19. 6. 2010.
  223. ^ "The 2012 list". Fortune Magazine. Pristupljeno 26. 2. 2012.
  224. ^ Levering, Robert; Moskowitz, Milton (2. 2. 2009). Serwer, Andrew (ured.). "The 2009 list". Fortune Magazine. Cable News Network. 159 (2). Pristupljeno 19. 6. 2010.
  225. ^ Levering, Robert; Moskowitz, Milton (8. 2. 2010). Serwer, Andrew (ured.). "The 2010 list". Fortune Magazine. Cable News Network. 161 (2). Pristupljeno 19. 6. 2010.
  226. ^ "The World's Most Attractive Employers 2010". Universum Global. 28. 9. 2010. Arhivirano s originala, 12. 11. 2010. Pristupljeno 28. 10. 2010.
  227. ^ "Our Philosophy". Google, Inc. Pristupljeno 20. 6. 2010.
  228. ^ "Google's Income Statement Information". Google.
  229. ^ John Micco: Continuous Integration at Google Scale, EclipseCon 2013 (p.2)
  230. ^ La Monica, Paul R. (31. 3. 2006). "Google leaders stick with $1 salary". Cable News Network. Pristupljeno 20. 6. 2010.
  231. ^ "Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO". Venture Beat. 4. 3. 2008. Pristupljeno 31. 3. 2008.
  232. ^ Moritz, Scott (4. 3. 2008). "Top Google exec jumps to Facebook". Fortune. Pristupljeno 31. 3. 2008.
  233. ^ Liedtke, Michael (5. 3. 2008). "Facebook Raids Google for Executive". The Washington Post. Pristupljeno 31. 3. 2008.
  234. ^ "Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer" (Press release). NetShops. 26. 3. 2008. Arhivirano s originala, 7. 5. 2013. Pristupljeno 31. 3. 2008.
  235. ^ "Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes". Google. Pristupljeno 25. 4. 2011.
  236. ^ Rushie, Dominic (16. 7. 2012). "Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move". The Guardian. London. Pristupljeno 1. 9. 2012.
  237. ^ "Noogler chez Google" (jezik: French). Arhivirano s originala, 11. 5. 2011. Pristupljeno 2. 11. 2014.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  238. ^ Mediratta, Bharat (21. 10. 2007). "The Google Way: Give Engineers Room". The New York Times. Pristupljeno 20. 6. 2010.
  239. ^ "About the Googleplex." Google. Retrieved 5. 3. 2008.
  240. ^ Marion Nestle (juli 2011). "What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health". The Atlantic. Pristupljeno 8. 5. 2013.
  241. ^ Barry Schwartz (2. 5. 2011). "Does Google Have A Class System For Googlers?". SearchEngineLand. Pristupljeno 22. 4. 2013.
  242. ^ a b c Reardon, Marguerite. "Google takes a bigger bite of Big Apple." CNET. 2. 10. 2006. Retrieved 9. 10. 2006.
  243. ^ ANNIE GEORGIA GREENBERG (11. 9. 2012). "The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound". Refinery29. Refinery29. Pristupljeno 24. 9. 2013.
  244. ^ Emily Glazer (29. 2. 2012). "Google Web Grows in City". Wall Street Journal. Pristupljeno 24. 9. 2013.
  245. ^ "Google New York". Google Jobs. Google, Inc. septembar 2013. Pristupljeno 24. 9. 2013.
  246. ^ "Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House". WTAE. 17. 11. 2006. Arhivirano s originala, 4. 6. 2009. Pristupljeno 13. 1. 2008.
  247. ^ Olson, Thomas (8. 12. 2010). "Google search: Tech-minded workers". Trib Total Media. Pristupljeno 8. 12. 2010.
  248. ^ "Inside Google's Michigan Office". InformationWeek. 24. 10. 2007. Arhivirano s originala, 3. 5. 2008. Pristupljeno 7. 11. 2014.
  249. ^ a b Richmond, Riva. "Google plans to build huge solar energy system for headquarters Arhivirano [Date missing] na Portuguese Web Archive." MarketWatch. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.
  250. ^ "Official Google Blog: Mowing with goats". Google. 1. 5. 2009.
  251. ^ Siegler, MG (3. 5. 2009). "My Day With The Google Goats". The Washington Post. Pristupljeno 3. 5. 2010.
  252. ^ "Sheep Mow Lawns". National Semiconductor. Arhivirano s originala, 6. 5. 1999. Pristupljeno 5. 7. 2010.[mrtav link]
  253. ^ Strand, Ginger. "Keyword: Evil." Retrieved 9. 4. 2008.
  254. ^ "Doodle 4 Google". Google.com. Pristupljeno 23. 4. 2014.
  255. ^ "Burning Man Festival". Google.com. 30. 8. 1998. Pristupljeno 23. 4. 2014.
  256. ^ "Meet the people behind the Google Doodles". The Guardian. 12. 4. 2014. Pristupljeno 27. 9. 2014.
  257. ^ "About the Foundation". Google, Inc. Arhivirano s originala, 14. 7. 2010. Pristupljeno 16. 7. 2010.
  258. ^ Hafner, Katie (14. 9. 2006). "Philanthropy Google's Way: Not the Usual". The New York Times. Pristupljeno 16. 7. 2010.
  259. ^ Helft, Miguel (23. 2. 2009). "Philanthropy Google's Way: Not the Usual". The New York Times. Pristupljeno 16. 7. 2010.
  260. ^ "Project 10 to the 100th". Google, Inc. Arhivirano s originala, 10. 7. 2011. Pristupljeno 16. 7. 2010.
  261. ^ Van Burskirk, Elliot (28. 6. 2010). "Google Struggles to Give Away $10 million". Wired. Pristupljeno 26. 9. 2010.
  262. ^ Twohill, Lorraine (24. 9. 2010). "$10 million for Project 10^100 winners". Google, Inc. Pristupljeno 26. 9. 2010.
  263. ^ "Google donating 1 million euros to IMO". 20. 1. 2011. Arhivirano s originala, 24. 7. 2011. Pristupljeno 4. 2. 2011.
  264. ^ "Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign". PinkNews.co.uk. Pristupljeno 9. 9. 2014.
  265. ^ Metz, Cade. "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole." The Register, 22. 10. 2010.
  266. ^ Leach, Anna (31. 10. 2012). "French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report". Theregister.co.uk. Pristupljeno 2. 1. 2013.
  267. ^ Kumar, Nikhil; Wright, Oliver (13. 12. 2012). "Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme". London: The Independent. Arhivirano s originala, 17. 12. 2012. Pristupljeno 17. 12. 2012.
  268. ^ Arthur, Charles (22. 4. 2013). "Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies". London: The Guardian. Pristupljeno 22. 4. 2013.
  269. ^ Brid-Aine Parnell, 17. 5. 2013 (17. 5. 2013). "'I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'". Theregister.co.uk. Pristupljeno 13. 3. 2014.
  270. ^ Jack McGrath (18. 5. 2011). "Google's Green Initiative: Environmentally Conscious Technology". TechnoBuffalo. TechnoBuffalo LLC. Pristupljeno 12. 7. 2013.
  271. ^ "Home". Google Green. Google, Inc. 2013. Pristupljeno 12. 7. 2013.
  272. ^ Glanz, James (8. 9. 2011). "Google Details, and Defends, Its Use of Electricity". NY Times. Pristupljeno 24. 3. 2014.
  273. ^ Juliet Eilperin (20. 6. 2013). "Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?". The Washington Post. Pristupljeno 12. 7. 2013.
  274. ^ Suzanne Goldenberg (9. 7. 2013). "Google hosts fundraiser for climate change denying US senator". The Guardian. London. Pristupljeno 12. 7. 2013.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Google

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Google&oldid=3570308"