Prijeđi na sadržaj

Ekbatana

Izvor: Wikipedija
Karta Irana s ucrtanim Hamadanom, gradom na području drevnog grada Ekbatane

Ekbatana (staroperz. Haŋgmatana; grč. Agbatana prema Eshilu i Herodotu; Agámtanu prema Nabonidu; Agamatanu prema Behistunskim zapisima), drevni je grad iz perioda Medijske i Ahemenidske Perzijske Monarhije, danas Hamadan u modernom Iranu. Medijci su ga u doba Astijaga (Istuvegü) koristili kao glavni grad njihove monarhije, dok ga 549. pne. osvaja perzijski vladar Kir Veliki i priključuje ga Perzijskoj Monarhiji[1]. Riječ Ekbatana u doslovnom smislu znači „Mjesto okupljanja“.

Historija

[uredi | uredi kod]

Medija

[uredi | uredi kod]
Zlatni riton iz ahemenidskog perioda pronađen u Ekbatani, (Nacionalni muzej u Iranu)
Zlatni vrč pronađen u Ekbatani, ahemenidski period, (Nacionalni muzej u Iranu)
Arheološko nalazište grada Ekbatane

Starogrčki izvori govore kako je Ekbatana bila glavni grad Medije, a njenu gradnju pripisuju Dejoku (Daiukku prema klinastom pismu)[1], koji je oko grada dao izgraditi sedam koncentričnih gradskih zidina u različitim bojama.

U 5. vijeku pne. grčki historičar Herodot o Ekbatani piše:

Medijci su sagradili grad Ekbatanu, sa jakim zidinama velikih dimenizija, koji su u krugovima opasavali grad. Nacrt palače je takav da svaki zid natkriva onaj prethodni pomoću grudobrana. Priroda okolice ima oblik blagog brežuljka što odgovara navedenom razmještaju obrane, no položaj je uglavnom produkt ljudskog umijeća. Broj obrambenih zidina je sedam, a unutar zadnjeg i najmanjeg nalazi se kraljevska palača i riznica. Vanjski opsadni zid bio je podjednakih dimenzija zidina u Ateni. Na tom zidu grudobrani su bijele boje, na sljedećem crne, trećem crvene, četvrtom plave, petom narančaste; zidovi su ličeni bojama. Zadnja dva grudobrana bila su srebrne, odnosno zlatne boje. Sve navedene fortifikacije građene su za Dejoka i za obranu njegove palače.[2]

Povjesničar Polibije također opisuje veličanstvene fortifikacije 1300 metara dužine koje su opasavale kraljevu palaču no ne i grad, a Ekbatanu naziva najbogatijim i najljepšim gradom svijeta[1]. Danas se pretpostavlja kako su sedam navedenih zidina zapravo stepenasti zigurat.

Arheološka istraživanja Ekbatane i brda Hagmatana oskudijevaju pronalascima iz medijskog doba, dok obiluju onim iz partskog razdoblja. Također, Ekbatana se uopće ne spominje u asirskim zapisima. Neki povjesničari tvrde kako je Sagbita ili Sagbat iz asirskih zapisa raniji oblik naziva Ekbatana ili Hagmatana iz kasnijih grčkih i ahemenidskih izvora. Prema njihovim tvrdnjama, slovo „S“ postalo je slovom „H“ u mnogim iranskim jezicima. Sagbita iz asirskih zapisa bila je smještena nedaleko od gradova Kishesim (Kar-Nergal) i Harhar (Kar-Sharrukin)[3][4].

Henry Rawlinson pokušao je dokazati kako postoji drugi i stariji grad Ekbatana u Medija Atropateni kod današnjeg mjesta Taht-e Sulejman, no zapisi na klinastom pismu govore kako je postojao samo jedan grad imena Ekbatana, a Taht-e Sulejman se spominje kao Ganzak ili Gazaca u starom vijeku.

Ahemenidski period

[uredi | uredi kod]

Ekbatana, koja se nalazila podno planine Alvand, u vrijeme perzijskih kraljeva (od sredine 6. vijeka pne.) iz dinastije Ahemenida postaje njihovom ljetnom rezidencijom[1]. Grad je nakon perzijskog ustanka 550. pne. osvojio Kir Veliki i priključio ga Perzijskom imperiju. Vladar Artakserkso II. u Ekbatani je dao izgraditi veliku terasu s brojnim stupovima[2].

Partski period

[uredi | uredi kod]

U doba vladavine Parta (3. vijek pne. - 3. vijek) korištena je kao jedan od glavnih gradova Partskog kraljevstva, uz Suzu i Ktezifont. Iz partskog doba datiraju brojni pronalasci u okolici grada[5]. U Ekbatani se nalazila jedna od partskih kovnica novca koja je kovala brončani dram (antička kovanica i mjera za težinu). Ekbatana je spomenuta i u Bibliji, u knjigi o Ezri.

Moderno doba

[uredi | uredi kod]

Na području antičke Ekbatane nalazi se moderni iranski grad Hamadan[6], koji prema popisu iz 2005. godine ima 550.284 stanovnika. Ekbatanu u Iranu ne treba miješati s Ekbatanom (Hamath) u Siriji, gdje je prema Herodotu umro perzijski vladar Kambiz II.

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Ostali projekti
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Ekbatana