Kupola
_version.jpg)
Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.
Kupolu ponajviše grade kao kalotu ili polukuglu od kamena ili opeke, a u novije doba od armiranog betona u konstrukciji tzv. ljuske.
Kupola se može izvesti izravno na zidovima prostora ili preko posebnih konstrukcija:
- trompa - ugaona sferna niša kojom se s kvadratne osnove prelazi na kružni oblik.
- pandantiv - sferični trokut kojim se s kvadratne osnove prelazi na sferični oblik.
Često se između kupole i pandantiva umeće cilindrični tambur. Najčešće se na vrhu kupole ostavlja otvor za svjetlo (oculus) ili tornjić (lanterna) s prozorima.
Natkrivanje kamene kuće u obliku pčelinje košnice poznato je još u prapovijesnim kulturama Mediterana. Od njih je najpoznatija svakako Atrejeva riznica u Mikeni.
Svođenje kupole u klasičnom smislu bilo je poznato u Aziji već u starom vijeku.
Široku primjenu doseže u starorimskoj arhitekturi, kada se pravi jedna od najpoznatijih i najvećih kupola – Panteon u Rimu (promjera i visine 43,3 m).
Kupole su osobito bitne u bizantskoj gradnji crkava – Aja Sofija u Istanbulu (promjera 31 m).
U srednjem vijeku se javljaju sporadično i to samo kao svodovi visokih tornjeva.
Rana renesansa oživljava arhitekturu po rimskim antičkim uzorima, a time i ponovnu uporabu kupole kao elementa arhitekture. Prva je bila kupola Prvostolnice u Firenci, djelo Fillipa Brunelleschija, 1420.-1436.; a svakako najpoznatija i najveća je kupola Sv. Petra u Rimu.
Mnoge barokne građevine imaju kupole kao Torinska katedrala (Guarini), crkva Karla Boromejskog u Beču, Katedrala sv. Pavla u Londonu itd.
Kupole su česte u arhitekturi klasicizma (Panteon u Parizu, Opera u Parizu i dr.) i primjeni neostilova, kao npr. kupole Mirogoja ili HNK u Zagrebu.
U 20. stoljeću moderne betonske ljuskaste konstrukcije omogućile su veličanstvene kupolaste oblike kao na npr. Terminalu TWA zračne luke u New Yorku (Eero Sarninen), Dvorana športova u Rimu (Pier Luigi Nervi) promjera 60 m ili Milenijska kupola u Londonu.
- oko 1250. pne. - Atrejeva riznica, Mikena, Grčka.
- 125. - Panteon, Rim, Italija.
- 537. - Aja Sofija, Istanbul, Turska.
- 691. - Kupola na stijeni, Jeruzalem
- 1312. - Sultanija, Iran.
- 1436. - Firentinska Katedrala, Firenca, Italija.
- 1502. - Tempietto, Rim.
- 1557. - Sulejmanija, Istanbul, Turska.
- 1561. - Crkva Sv. Vasilija Blaženog, Moskva, Rusija.
- 1574. - Džamija Selimiye, Edirn, Turska.
- 1593. - Bazilika sv. petra, Rim, Italija.
- 1615. - Džamija Šeika Lotf Allaha, Isfahan, Iran.
- 1616. - Sultanija, Istanbul, Turska.
- 1653. - Taj Mahal, Agra, Indija.
- 1659. - Gol Gumbaz, Bijapur Karnataka, Indija.
- 1708. - Les Invalides, Pariz, Francuska.
- 1708. - Katedrala sv. Pavla, London, Engleska.
- 1733. - Bazilika Regina Montis Regalis, Vicoforte, Italija.
- 1749. - Radcliffe Rotunda, Oxford, Engleska.
- 1817. - Gumbad-e-Khazra (Zelena kupola), Masjid-e-Nabawi, Medina, Saudijska Arabija
- 1834. - Nacionalna galerija, London.
- 1852. - Katedrala u Helsinkiju, Helsinki, Finska.
- 1857. - Britanski muzej, London, England.
- 1858. - Katedrala sv. Izaka, Sankt Peterburg, Rusija.
- 1850tih - Capitol, Washington, SAD.
- 1881. - Kraljevska bolnica u Devonshireu, Buxton, Derbyshire, Engleska.
- 1887. - Stara zgrada Edinburgškog sveučilišta, Edinburgh, Škotska.
- 1902. - West Baden hotel, West Baden Springs, Indiana.
- 1957. - Beogradski sajam, Begrad, Srbija.
- 1960. - Araneta Kolosej, Quezon, Filipini.
- 1965. - Astrodome, Houston, TX, USA.
- 1975. - Superdome, New Orleans, LA, USA.
- 1981. - Hubert Humphrey Metrodome, Minneapolis, MN, USA.
- 1982. - RCA kupola, Indianapolis, Indiana, USA.
- 1983. - BC stadion, Vancouver, BC, Kanada.
- 1989. - Stockholm Globe Arena (Ø 110 m), Stockholm, Švedska.
- 1989. - SkyDome ili Rogerov centar, Toronto, ON, Kanada.
- 1992. - Georgia kupola. Atlanta, GA, USA.
- 2000. - Millenijska kupola, London, Engleska.
- 2001. - Projekt Eden, Cornwall, Engleska.
- 2007. - Global Pagoda, Mumbai, Indija.
- 2007. - Kyocera kupola, Osaka, Japan.
