Prijeđi na sadržaj

Tarragona

Koordinate: 41°06′N 1°14′W / 41.100°N 1.233°W / 41.100; -1.233
Izvor: Wikipedija
Tarragona

Srednjovjekovni dio grada Tarragone
Država Španjolska
Autonomna zajednica Katalonija
PokrajinaTarragona
Tárraco5. st. pr. Kr.
OsnivačFeničani
Nazvan pocitadela (tarchon)
Vlast
 • GradonačelnikJosep Fèlix Ballesteros (PSOE)
Površina
 • Ukupna55,60 km²
Visina68 m
Koordinate41°06′N 1°14′W / 41.100°N 1.233°W / 41.100; -1.233
Stanovništvo (2012.)
 • Entitet130.323
(2.300,00 stanovnika/km²)
Vremenska zonaSrednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 • Ljeto (DST)Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj43001 - 43008
Pozivni broj+34 + (Tarragona)
Stranicahttp://www.tarragona.cat
Zemljovid

Tarragona je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Tarragona, na južnoj obali španjolske autonomne zajednice Katalonije. Ovaj drevni grad na Sredozemlju je od srednjeg vijeka, pa sve do 20. stoljeća bio glavnim gradom povijesne pokrajine Vegueria de Tarragona. Stanovništvo šireg gradskog područja je 2009. godine bilo 675.921 stanovnika.

Tarragona ima veliku luku i Sveučilište Rovira i Virgili, ali najveće gospodarsko središte čini kemijska industrija u njegovoj okolici. Mnoge njene plaže su ocijenjene plavom zastavom, a u njegovoj blizini se nalaze ljetovalište Salou i tematski park Port Aventura, jedan od najvećih u Europi. Gradska zračna luka Reus nalazi se samo nekoliko kilometara od središta grada, u naselju Reus u općini Tarragona. Rimske ruševine grada (arheološki kompleks Tárraco) zaštitio je UNESCO i stavio ih na popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prema nekim izvorima grad su osnovali Feničani koji su ga nazvali 'Tarchon što na feničanskom jeziku znači utvrda. Ime je dobio zbog svog strateškog položaja na brdu visokom oko 200 metara, na rijeci Francolí, u mediteranskom zaljevu između Pireneja i rijeke Ebro.

Utvrdili su ga i proširili rimski generali, braća Scipio (Publije i Gnaeus), u 3. st. pr. Kr. koji su ga koristili kao tvrđavu protiv Kartažana. U Rimskom Carstvu grad se punim imenom zvao Colonia Iulia Urbs Triumphalis Tárraco (grčki: Ταρρακών) i bio je upravno i sudsko sjedište provincije Hispania Tarraconensis. Livije u 1. st. pr. Kr. spominje njegovu luku, a prema Eratostenu imao je pomorsku postaju s cestom. Car August je prezimio u ovom gradu nakon osvajanja Kantabrije, što je obelježeno s nekoliko latinskih natpisa, ali i svečanim nazivom koji je dodijeljena gradu: Colonia Victrix Togata i Colonia Julia Victrix Tarraconensis. Grad je kovao svoj novac i smatrao se najbogatijim na obali, jednakim gradu Carthago Nova (današnja Kartaga). Pjesnik Marcijal je opjevao njegove plodne doline prepune vinovih loza i osunčane obale.

Grad je imao burnu prošlost, tako da se i danas na području grad nalaze brojni ostaci iz davnih vremena. Nažalost, stare građevine su kroz povijest poslužile stanovnicima kao izvor građevinskog materijala, tako da su mnoge znatno oštećene (npr. Amfiteatar u Tarragoni).

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Arheološki kompleks Tarraco
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Španjolska
Godina uvrštenja2000. (24. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:875
Koordinate41°07′03″N 1°15′10″E / 41.1175°N 1.2528°E / 41.1175; 1.2528 (WD)
Tarragona na zemljovidu Španjolske
Tarragona
Tarragona
class=notpageimage|
Položaj u Španjolskoj

Starorimski arheološki lokalitet Tárraco nalazi se na UNESCOvom popisu svjetske baštine od 2000. godine. Zaštićeni spomenici su:

  • Kiklopske zidine su većinom izgrađene prije dolaska Rimljana, a od rimskih zidina sučvana su dva portala Portal del Roser i Portal de Sant Antoni.
  • Pilatova kuća (Cuartel de Pilatos) je najverojatnije palača cara Augusta, koja je u 19. st. služila kao zatvor.
  • Amfiteatar Circus (slika desno) potječe iz 2. st. i nalazi se uz samu morsku obalu. Nakon rimske propasti služio je kao izvor kamenja za mnoge srednjovjekovne građevine, te su od njega ostali samo neki dijelovi. On je dug 450 m i njegovi sačuvani dijelovi su uz trg Plaça de la Font.
  • U gradu se nalaze i brojni latinski i feničanski natpisi na kamenim pločama, skinute s nekih drevnih građevina i iskorištene za gradnju drugih.
  • Akvedukt u Tarragoni ili Aqüeducte de les Ferreres koji premošćuje dolinu 4 km sjeverno izvan grada u malo boljem je stanju. Dug je 217 m, a najviši lukovi su visoki 26 m.
  • Na Aurelijevoj cesti, 6 km istočno od grada nalazi se monumentalni nadgrobni spomenik "Toranj Scipijevih", premda nema dokaza da su Scipijevi sahranjeni tu.
  • Ostali sačuvani spomenici su: rimski forum, citadela ili kaptol, slavoluk Sure ili Bare, te mnogi manji spomenici koji se danas čuvaju u Arheološkom muzeju.

Ostale znamenitosti Tarragone su:

  • Katedrala u Tarragoni iz 12. i 13. stoljeća izgrađena je u kombinaciji romaničkih i gotičkih elemenata.
  • Konvikt Klarisa se nalazi uz rimske zidine.
  • Konvikt Dominikanaca je danas gradska vijećnica.
  • Arhepiskopalna palača je izgrađena na mjestu antičkog kaptola od kojega je sačuvan jedan toranj. Obnovljena je u 19. stoljeću.
  • Sjemenište sv. Pavla i sv. Tecle osnovao je nadbiskup Gaspar de Cervantes 1570. god. u duhu Trentskog koncila. Prošireno je u 19. stoljeću, a Papa Lav XIII. ga je uzvisio na razinu pontifikalnog sveučilišta.
  • Samostan Poblet iz 1151. god. nalazi se 50 km sjeverno od grada, a značajan je kao mauzolej Aragonskih kraljeva.

Događanja

[uredi | uredi kôd]
Ljudski toranj za vrijeme Santa Tecla festivala 2009. god.
  • Festival Santa Tecla, koji se održava od 15. do 24. rujna se slavi od 1321. godine i smatra se državnom turističkom manifestacijom. Popular Retinue je živa katalonska baština koja se sastoji od paradnih plesova, bestijarija, plesnog pjevanja i natjecanja u gradnji tornjeva od ljudskih tjelesa.
  • Karneval u Tarragoni je jedan od najvećih u Španjolskoj.
  • Internacionalni dixieland festival s oko 25 glazbenih sastava i 100 koncerata tjedan-dva prije Uskrsa.
  • Tarraco Viva, kostimirano oživljavanje rimske kulture, od rimskih legija do svakodnevnice Rimljana. Održava se svake godine od 10. do 20. svibnja.
  • Međunarodno natjecanje u vatrometu šest internacionalnih pirotehničkih tvrtki. Službena stranica
  • Festival Sant Magí, od 15. do 19. kolovoza.

Tarragona je također španjolski kandidat za europski glavni grad kulture 2016. godine.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Tarragona je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tarragona
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tarragona&oldid=6867231"