Novogrčki jezik

Novogrčki jezik
Ελληνική γλώσσα – Ελληνικά
Države	Grčka Cipar Albanija Armenija Turska i dr.
Regije	Prvenstveno Grčka
Etnicitet	Grci
Govornici	12 milijuna (2014.)
Rang	74.
Razredba	indoeuropski  helenski   grčki
Pismo	Grčki alfabet
Službeni status
Služben	Grčka Cipar EU
Ustanova	Centar za grčki jezik
Jezični kôd
ISO 639-1	el
ISO 639-2	gre (B) / ell (T)
ISO 639-3	ell
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3: ell; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU. Govori ga i znatan broj iseljenika grčkog porijekla, najviše u Sjevernoj Americi, Njemačkoj, Australiji, Velikoj Bitaniji, Italiji i Albaniji.

Grčki jezik je jedan od šest helenskih jezika koji pripada atičkoj skupini indoeuropske jezične porodice, a govori ga preko 12 000 000 Grka: 10 700 000 u Grčkoj (2002. godine), 689 000 na Cipru (2002.), i u drugim državama. Postoje 3 dijalekta:

• arhaično literalno narječje katarevusa
• dimotiki, danas službeni jezik
• sarakačansko narječje, u stvari možda i zaseban jezik kojim se služe Sarakačani ili Karakačani, pastirsko aromunsko pleme iz sjeverne Grčke, Makedonije i Bugarske.

Fonologija

Podrobniji članak o temi: Fonologija novogrčkog jezika

Fonologija modernoga grčkog jezika uključuje suglasničke i samoglasničke glasove.

Suglasnici

Suglasnički sustav ima tri problema oko kojih se učenjaci spore: fonemski status palatala, fonemski status afrikata [t͡s] i [d͡z] te fonemski status zvučnih ploziva.

Bez afrikata i palatala sustav izgleda ovako:

		labijalni	dentalni	alveolarni	velarni
nazal		/m/ μ		/n/ ν
ploziv	bezvučan	/p/ π		/t/ τ	/k/ κ
	zvučan	/b/ μπ		/d/ ντ	/ɡ/ γκ
frikativ	bezvučan	/f/ φ	/θ/ θ	/s/ σ, ς	/x/ χ
	zvučan	/v/ β	/ð/ δ	/z/ ζ	/ɣ/ γ
dotačnik				/ɾ/ ρ
lateral				/l/ λ

Palatali grčkoga jezika jesu: /c/, /ɟ/, /ç/, /ʝ/. Iako se pred samoglasnicima /a, o, u/ mogu pojaviti kao i velari, pred prednjim samoglasnicima /e, i/ u komplementarnoj su distribuciji. Glasovi [ʎ] i [ɲ] ipak su alofoni glasova [l] i [n].

Samoglasnici

sustav samoglasnika standardnoga grčkog jezika

Grčki ima jednostavan sustav samoglasnika jako sličan hrvatskom:

	Prednji	Stražnji
Zatvoreni	i	u
Poluzatvoreni	e	o
Otvoreni	a

Ovdje je primjer riječi koje se razlikuju samo po samoglasniku:

πας	/pas/	'ti bi išao'
πες	/pes/	'reci'
πεις	/pis/	'ti bi rekao'
πως	/pos/	'da' (veznik)
πού	/pu/	'gdje'

Pismo

Slovo/slova	Izgovor	Opis	Primjer
Samoglasnici
α	[a]	slično pas	βάρκα [ˈvarka]
αυ	[av]	slično lav	αύριο [ˈavrio]
	[af]	av pred bezvučnim suglasnicima, kao afta	αυτοκίνητο [aftoˈkʲinito]
άι, άη, αϊ, αϋ	[ai]	slično laik	τσάι [tsai] Δανάη [ðaˈnai] αϋπνία [aiˈpnia] παϊδάκι [paiˈðaʲkʲi]
ε αι, αί	[e]	slično veza	μέρα [ˈmeɾa] γυναίκα [ʝiˈneka]
ευ	[ev]	slično prevara	Εύβοια [ˈevia] παρασκευή [paraskʲeˈvi]
	[ef]	ev pred bezvučnim suglasnicima, slično sef	ευχαριστώ [efxariˈsto]
έι, εϊ	[ei]	slično hej	θεϊκός [θeiˈkos] κέικ [ˈkʲeik]
ει, η, ι οι, υ, υι	[i]	slično sitno	παράνοια, [paˈrania] υγιεινή [iʝiiˈni] υιοθετώ, [ioθeˈto]
	[j]	pred samoglasnicima u stranim riječima, slično jato	αδειάζω [aˈðjazo] πιάνο [ˈpjano]
ηυ (katarevusa)	[if]	slično sifilis	διηύθηνα [ðiˈifθina]
ο, ω	[o]	slično rob	πρώτος [ˈprotos]
όι, οϊ	[oi]	slično koji	κορόιδο [koˈroiðo] οϊμωγή [oimoˈʝi]
ου	[u]	slično rupa	λουλούδι, [luˈluði]
	[w]	iz engleskog, slično vuk	ουίσκι, [ˈwiski]
Suglasnici
μ	[m]	slično majka	μήτρα [ˈmitra]
	[ɱ]	pred [f] i [v], slično amfora	αμφιβολία [aɱfivoˈlia] έμβολο [ˈeɱvolo]
μπ	[b]	na početku riječi slično brat	μπαίνω [ˈbeno]
	[mb] ili [b]	u sredini riječi i na kraju, slično mamba ili obraz	έμπορος [ˈemboros] ili [ˈeboros]
	[mp]	u stranim riječima, slično lampa	κάμπιγκ [ˈkampiŋ(g)]
π	[p]	slično predmet	παπάς [paˈpas]
	[b]	na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično brat	δεν πειράζει [ðembiˈrazi]
β	[v]	slično veza	βορράς [voˈras]
φ	[f]	slično frak	φέρνω [ˈferno]
ν	[n]	slično nos	Κίνα [ˈkʲina]
	[m]	na kraju riječi pred riječima koje počinju s μ, π, μπ ili ψ, slično mast	δεν πειράζει [ðembiˈrazi]
	[ɱ]	na kraju riječi pred β ili φ, slično amfora	στην Φινλανδία [stiɱfinlanˈðia]
	[ŋ]	na kraju riječi pred γκ, κ ili ξ, slično mango	στην Κίνα [stiŋˈgʲina]
ν + nenag. /i/	[nʲ]	pred a, o ili u, slično njega	λεμονιά, [lemoˈnʲa]
	[ni]	pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično anion	παράνοια [paˈrania]
ντ	[d]	na početku riječi, slično dar	ντύνω [ˈdino]
	[d] ili [nd]	u sredini riječi i na kraju, slično oda ili Ande	αντί [aˈdi] ili [anˈdi]
τ	[t]	slično sat	τέτανος [ˈtetanos]
	[d]	na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično dar	εν τάξει [εnˈdaksi]
δ	[ð]	slično engleskom this	δουλειά [ðuˈlʲa]
θ	[θ]	slično engleskom thing	θύμα [ˈθima]
κ	[k]	pred a, o ili u i suglasnicima, slično kraj	κάτι, [ˈkati]
	[kʲ]	pred i ili e, slično kj	κύμα, [ˈkʲima]
	[g]	pred a, o ili u i suglasnicima na početku riječi kada riječ ispred završava na glas -n, slično glas	στην καρδιά [stiɳgarˈðja]
	[gʲ]	pred i ili e na početku riječi kada riječ ispred završava na - glas -n, slično gj	τον κήπο [toŋˈgʲipo]
γ	[ɣ]	pred a, o, u ili suglasnicima, slično strah ga	γάλα [ˈɣala] γλυκός [ɣliˈkos]
	[ʝ]	pred i ili e, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabije	γυναίκα [ʝiˈneka]
γ(ι) 1	[ʝ]	pred a, o ili u, slično jakom j, donekle slično grožđe, ali slabije	γιατί [ʝaˈti] Γυάρος [ˈʝaros] γεια [ʝa]
γγ	[g] ili [ŋg]	pred a, o, u ili suglasnicima, slično grad ili mango	αγγούρι [aˈguri] ili [aŋˈguri] συγγνώμη [siɣˈnomi]
	[gʲ] ili [ŋgʲ]	pred i ili e, slično gj ili ngj	αγγίζω [agʲiˈzo] ili [aŋgʲiˈzo]
γκ	[g]	pred a, o, u ili suglasnikom na početku riječi, slično grad	γκολ [ˈgol] γκλαβανή [glavaˈni]
	[g] ili [ŋg]	pred a, o, u ili suglasnikom u sredini riječi, slično grad ili mango	αγκώνας [aˈgonas] i [aŋˈgonas]
	[gʲ]	pred i ili e na početku riječi, slično gj	γκίνια [ˈgʲinʲa]
	[gʲ] ili [ŋgʲ]	pred i ili e u sredini riječi, slično gj ili ngj	αγκινάρα [agʲiˈnara] ili [aŋgʲiˈnara]
γγι	[ŋgʲ] ili [gʲ]	pred a, o ili u, slično gj ili ngj	αστροφεγγιά [astrofeŋˈgʲa] ili [astrofeˈgʲa]
γκι	[gʲ]	pred a, o ili u na početku riječi, slično gj	γκιώνης [ˈgʲonis]
	[gʲ] ili [ŋgʲ]	pred a, o, u u sredini riječi, slično gj ili ngj
γχ	[ŋx]	pred a, o, u ili suglasnikom, slično anhedonija	σύγχρονος [ˈsiŋxronos]
	[ŋç]	pred i ili e, slično nhj, donekle slično lišće, ali slabije	συγχαίρω [siŋˈçεro]
χ	[x]	pred a, o, u ili suglasnikom i na kraju riječi, slično grah	χαρά [xaˈra] Αλλάχ [aˈlax]
	[ç]	pred i ili e, slično hj, donekle slično lišće, ali slabije	χημεία [çiˈmia]
χι	[ç]	pred a, o ili u, slično hj, donekle slično lišće, ali slabije	χιόνι [ˈçoni]
λ	[l]	slično led	λέξη [ˈlεksi]
λ + unbet. [i]	[lʲ]	pred a, o ili u, slično lijes, slično ljuljanje	λιακάδα [lʲaˈkaða]
	[li]	pred a, o ili u u znanstvenim riječima, slično liofilija	λειαίνω [liˈεno]
ρ	[r]	slično rad	βάρκα [ˈvarka]
	[ɾ]	pred samoglasnicima, poput [r], ali jezik samo jednom dodirne alveolu	ρύζι [ˈɾizi]
σ (-ς)	[s]	slično sat, ali ponešto jače i tamnije, slično lišće	συστήμα [siˈstima]
	[z]	pred [v], [ð], [ɣ], [b], [m], fakultativno pred [r]l, na kraju riječi pred riječju koja počinje zvučnim suglasnikom, slično zid	πολιτισμός [politizˈmos] Ισραήλ [izraˈil] ili [israˈil]
ζ	[z]	slično zid	καζάνι [kaˈzani]
ψ	[ps]	slično psiha	ψυχή [psiˈçi]
	[bz]	slično bzikati	στην ψυχή [stimbziˈçi]
τσ	[ts]	slično cesta	τσάι [ˈtsai]
τζ	[dz]	slično stric bi	τζατζίκι [dzaˈdzikʲi]
ξ	[ks]	slično oksid	εν τάξει [εnˈdaksi]
	[gz]	slično egzaktan	δεν ξερω [ðεŋˈgzεro]

Gramatika

Podrobniji članak o temi: Gramatika novogrčkog jezika

Moderni grčki jezik ima četiri padeža: nominativ, akuzativ, genitiv i vokativ. Od vremena antičkog grčkog izgubio je dativ. Ipak, imenice još uvijek razlikuju tri roda (muški, ženski i srednji), ali više nema dvojine (koja se rijetko rabila i u vrijeme antike).

Glagoli više nemaju infinitiva, karakteristika balkanske jezične zajednice. Postoje čestice kojim se uvode daljnje podjele glagolskih načina (indikativ, konjunktiv) i vremena (futur).

Povezani članci

• Grčko jezično pitanje
• Starogrčki jezik