Idi na sadržaj

Microsoft Windows

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Microsoft Windows
RazvijateljMicrosoft
Izvorni modelClosed / Shared source
Upravljanje
paketima		Windows Installer (.msi), Windows Store (.appx)[1]
Podržane
platforme		ARM, IA-32, Itanium, x86-64
Vrsta kernelaHibridni
Korisnički
interfejs		Windows shell
LicencaMS-EULA
Službeni veb-sajtmicrosoft.com/windows

Microsoft Windows (ili Windows) jeste metaporodica grafičkih operativnih sistema koje razvija, nudi i prodaje Microsoft. Sastoji se iz nekoliko porodica operativnih sistema, od kojih je svaka namijenjena određenoj oblasti računarske industrije. Aktivne porodice Windowsa uključuju Windows NT, Windows Embedded i Windows Phone; oni mogu imati podporodice, npr. Windows Embedded Compact (Windows CE) ili Windows Server. Nefunkcionalne Windows porodice uključuju Windows 9x i Windows Mobile.

Microsoft je 20. novembra 1985. predstavio operativnu okolinu nazvanu Windows kao grafičku ljusku operativnog sistema za MS-DOS, kao odgovor na rastući interes za grafičkim korisničkim okruženjem (GUI).[2] Microsoft Windows je postao dominantan na svjetskom tržištu osobnih računara sa preko 90% tržišnog udjela, prestižući Mac OS, koji je predstavljen 1984. godine. Ipak, na tržištu pametnih telefona i tableta, Windows je prestigao operativni sistem Android.[3][4][5]

Od aprila 2014, zadnje verzije Windowsa za osobne računare, pametne telefone, serverske računare i proširene uređaje su Windows 8.1, Windows Phone 8.1, Windows Server 2012 R2 i Windows Embedded 8, respektivno. Modificirana verzija Windowsa pokreće se na igračoj konzoli Xbox One.

Genealogija

[uredi | uredi izvor]

Prema marketinškoj ulozi

[uredi | uredi izvor]

Microsoft, razvojnik Windowsa, registrirao je nekoliko marki od je svaka opisuje porodicu operativnog sistema Windows koji je namijenjen za specifični sektor računarske industrije. Od 2014, sljedeće porodice Windowsa se aktivno razvijaju:

Sljedeće porodice Windowsa se više ne razvijaju:

  • Windows 9x: Operativni sistem koji je ciljao korisničko tržište. Obustavljen zbog suboptimalnih performansi (PC World je zadnju verziju ove porodice, Windows ME, nazvao jednim od najlošijih proizvoda svih vremena.)[7] Microsoft sada učestvuje na korisničkom tržištu sa Windowsom NT.
  • Windows Mobile: Bio je mobilni operativni sistem, prethodnik Windows Phonea. Prva verzija je nazvana Pocket PC 2000; treća verzija, Windows Mobile 2003, prva je verzija koja je usvojila marku Windows Mobile. Posljednja verzija je Windows Mobile 6.5.

Historija verzija

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Historija Microsoft Windowsa
Također pogledajte: Spisak verzija Microsoft Windowsa

Pojam Windows kolektivno opisuje bilo koji proizvod ili sve generacije proizvoda operativnih sistema od Microsofta. Ovi proizvodi su generalno kategorizirani na sljedeći način:

Ranije verzije

[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Windows 1.0, Windows 2.0 i Windows 2.1x
Windows 1.0, prva verzija, izdata 1985.

Historija Windows datira unazad od septembra 1981, kada je Chase Bishop, računarski naučnik, dizajnirao prvi model elektronskog uređaja, te započeo projekt "Interface Manager". Objavljen je u novembru 1983. (poslije Apple Lisa, ali prije Macintosha) pod imenom "Windows", mada Windows 1.0 nije izdat prije novembra 1985.[8] Windows 1.0 je konkurirao sa Appleovim operativnim sistemima, ali je dobio slabu popularnost. Windows 1.0 nije potpun operativni sistem, nego proširenje za MS-DOS. Ljuska Windowsa 1.0 jeste program poznat kao MS-DOS Executive. Komponente su uključivale Calculator, Calendar, Cardfile, Clipboard prikazivač, Clock, Control Panel, Notepad, Paint, Reversi, Terminal i Write. Windows 1.0 ne dopušta preklapanje prozora. Umjesto toga svi prozori su pozicijski uređeni. Samo se dijaloške kutije mogu pojaviti preko drugih prozora.

Windows 2.0 je izdat u decembru 1987. i bio je popularniji nego njegov prethodnik. Isticao je nekoliko poboljšanja korisničkog interfejsa i upravljanja memorijom. Windows 2.03 je izmijenio operativno okruženje sa "ikonskih prozora" na "preklapajuće prozore". Rezultat ove izmjene doveo je do toga da Apple Computer tuži Microsoft zbog kršenja autorskih prava Applea.[9][10] Windows 2.0 je također predstavio sofisticiranije prečice tastature i mogao je koristiti raširenu memoriju.

Windows 2.1 je izdat u dvije različite verzije, Windows/286 i Windows/386. Windows/386 koristi virtualni 8086 način od procesora Intel 80386 radi multitaskinga nekoliko programa za DOS i stranični memorijski model za emuliranje raširene memorije koristeći dostupnu proširenu memoriju. Windows/286, u skladu sa imenom, pokreće se na procesorima Intel 8086 i Intel 80286. Može se pokrenuti u realnom načinu, a može koristiti i visoko–memorijsko područje.

U dodatku sa potpunim Windows paketima, postojale su runtime–isključivo verzije koje su lansirane sa ranijim Windowsovim softverom od strane trećih lica i pokretanje njihovog softvera je postalo moguće za Windows na MS-DOS–u čak i bez potpunog sklopa mogućnosti Windowsa.

Ranije verzije Windowsa se često smatraju grafičkim ljuskama, najviše zbog toga što se pokreću na temeljima MS-DOS–a i koriste njegove usluge sistema datoteka.[11] Ipak su čak i najranije verzije Windowsa već pretpostavljale većinu tipičnih funkcija operativnog sistema; zapazivo, imajući svoj vlastiti izvršni format datoteka i omogućavajući svoje vlastite drajvere uređaja (štoperica, grafika, printer, miš, tastatura i zvuk). Za razliku od MS-DOS–a, Windows je dopuštao korisnicima pokretanje više grafičkih aplikacija istovremeno, preko kooperativnog multitaskinga. Windows je implementirao elaborativnu, softversku virtualno–memorijsku šemu zasnovanu na segmentima, koja dopušta pokretanje aplikacija većih od dozvoljene memorije: kodni segmenti i resursi su očišćeni i ukinuti kada memorija postane deficitarna; podatkovni segmeni pomjereni u memoriji kada je data aplikacija ustupila procesorsku kontrolu.

Windows 3.0 i 3.1

[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Windows 3.0 i Windows 3.1x
Windows 3.0, predstavljen 1990.

Windows 3.0, izdat 1990, popravio je dizajn, najviše zbog virtualne memorije i učitljivih virtualnih drajvera uređaja (VxD–ovi) koji dopuštaju Windowsu dijeljenje proizvoljnih uređaja među višeprogramskim DOS aplikacijama. Aplikacije za Windows 3.0 mogu se pokretati u zaštićenom režim rada, što im daje pristup prema nekoliko megabajta memorije bez obaveze učestvovanja u softverskoj virtualno–memorijskoj šemi. Oni se pokreću unutar istog adresnog prostora, gdje segmentirana memorija omogućava stepen zaštite. Windows 3.0 je također isticao poboljšanja korisničkog interfejsa. Microsoft je prepisao kritične operacije iz C–a u asembler. Windows 3.0 je prva verzija Microsoft Windowsa zaslužna za postizanje većeg komercijalnog uspjeha, a prodata je u 2 miliona kopija u prvih šest mjeseci.[12][13]

Windows 3.1, napravljen generalno dostupan 1. marta 1992, isticao je facelift. U augustu 1993, Windows for Workgroups je izdat, posebna verzija sa integriranim peer-to-peer umrežavanjem i verzijskim brojem 3.11. Prodat je zajedno sa Windowsom 3.1. Podrška za Windows 3.1 istekla je 31. decembra 2001.[14]

Windows 9x

[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Windows 9x, Windows 95 i Windows 98

Sljedeće veće korisnički–orijentirano izdanje Windowsa, Windows 95, izdato je 24. augusta 1995. Dok je još bio zasnovan na MS-DOS-u, Windows 95 je predstavio podršku za nativne 32-bitne aplikacije, uštekaj i igraj (engleski: Plug and Play) hardver, multitasking po privilegijama, duga imena datoteka do 255 simbola, te omogućavao povećanu stabilnost u odnosu na prethodnike. Windows 95 je također predstavio redizajnirani, objektno orijentirani korisnički interfejs, zamjenjujući prethodni upravitelj programa sa izbornikom Start meni, taskbarom i Windows Explorer ljuskom. Windows 95 je bio veliki komercijalni uspjeh za Microsoft; Ina Fried iz CNET–a istakla je da "je vremenom, Windows 95 konačno uveo van tržišta u 2001. godini, postao je "dio pribora" na računarskim ekranima širom svijeta."[15] Microsoft je objavio četiri OEM servisna izdanja (OSR) Windowsa 95, od kojih je svaki ugrubo ekvivalent servisnom paketu. Prva OSR verzija Windowsa 95 također je bila prva verzija Windowsa opremljena Microsoftovim internetskim preglednikom, Internet Explorerom.[16] Uobičajena podrška za Windows 95 okončana je 31. decembra 2000, dok je proširena podrška okončana godinu dana kasnije.[17]

Windows 95 je popraćen izdavanjem sistema Windows 98 25. juna 1998, koji je predstavio Windows Driver Model, podršku za USB uređaje, podršku za ACPI, hibernaciju, te podršku za multi-monitorske konfiguracije. Windows 98 je također uključivao integraciju sa preglednikom Internet Explorer 4 kroz aktivni desktop i ostale aspekte Windows Desktop Updatea (serija poboljšanja za Explorerovu ljusku koja su također bila dostupna za Windows 95). U maju 1999, Microsoft je izdao Windows 98 Second Edition, ažuriranu verziju Windowsa 98. Windows 98 SE je dodao Internet Explorer 5.0 i Windows Media Player 6.2 među ostale nadogradnje. Uobičajena podrška za Windows 98 okončala se 30. juna 2002, dok je produžena podrška okončana 11. jula 2006.[18]

14. septembra 2000, Microsoft je izdao Windows ME (Millennium Edition), posljednju verziju Windowsa zasnovanu na DOS–u. Windows ME je preuzeo vizualne popravke sa svog kontra–dijela zasnovanog na Windowsu NT, Windows 2000, a imao je kraća vremena učitavanja od prethodnih verzija (koje su, ipak, zahtijevale ukidanje mogućnosti pristupanja realnom načinu rada DOS okoline, ukidajući kompatibilnost sa nekim starijim programima),[19] proširenu funkcionalnost multimedije (uključujući Windows Media Player 7, Windows Movie Maker, kao i Windows Image Acquisition – radnu stanicu za učitavanje slika sa skenera i digitalnih kamera), dodatne sistemske alate poput System File Protectiona i System Restorea, te nadograđene alate za kućno umrežavanje.[20] Ipak, Windows ME se suočio sa kritikama zbog svoje (male) brzine i nestabilnosti, zajedno sa problemima kompatibilnosti hadvera i ukidanja stvarnog načina rada DOS–a. PC World smatra Windows ME jednim od najlošijih oeprativnih sistema koje je Microsoft ikad izdao, te kao 4. najlošiji tehnički proizvod svih vremena.[7]

Windows NT

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Windows NT

Rane verzije

[uredi | uredi izvor]

U novembru 1988, novi razvojni tim Microsofta (koji je uključivao bivše programere firme Digital Equipment Corporation, Dave Cutlera i Marka Lucovskyja) počeo je raditi na prerađenu verziji IBM-ovog i Microsoftovog operativnog sistema OS/2 poznatog pod nazivom "NT OS/2". NT OS/2 je težio biti siguran, višekorisnički operativni sistem sa POSIX kompatibilnosti i modularnim, portabilnim kernelom sa multitasking po privilegijama i podrškom za višestruke procesorske arhitekture. Ipak, prateći uspješno izdavanje sistema Windows 3.0, razvojni tim za NT odlučio je da preradi projekt za korištenje proširenog 32-bitnog ulaza od Windows API–ja poznatog kao Win32, umjesto onih od OS/2. Win32 je održao jednaku strukturu sa onom iz Windows API–ja (dopuštanjem Windows aplikacija da lahko budu protirane na platformu), ali također je podržavao mogućnosti postojećeg NT kernela. Prateći njegovo odobravanje od strane zaposlenika Microsofta, razvoj je nastavio na onome što je sada bilo poznato kao Windows NT, prva 32-bitna verzija Windowsa. Ipak, IBM se suprotstavljao izmjenama, te ultimativno nastavio razvoj OS/2 na svoju ruku.[21][22]

Prvo izdanje rezultujućeg operativnog sistema, Windows NT 3.1 (nazvan da asocira sa Windows 3.1) izdat je u julu 1993. sa verzijama za desktop radne stanice i servere. Windows NT 3.5 je izdat u septembru 1994, usredotočavajući se na poboljšanja performansi i podršku za Novellov NetWare, te je popraćen sistemom Windows NT 3.51 u maju 1995, koji je uključivao dodatna poboljšanja i podršku za PowerPC arhitekturu. Windows NT 4.0 je izdat u junu 1996, uvodeći redizajnirani interfejs iz sistema Windows 95 u NT serije. Na 17. februar 2000, Microsoft je izdao Windows 2000, sljedbenika sistema NT 4.0. Naziv Windows NT je uklonjen u ovom periodu radi postavljanja većeg naglaska na brend Windows.[22]

Windows XP

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Windows XP

Sljedeća veća verzija Windowsa, Windows XP, izdata je 25. oktobra 2001. Uvođenjem Windowsa XP težilo se objediniti korisnički–orijentiran Windows 9x sa arhitekturom predstavljenom u Windowsu NT, kao promjena za koju je Microsoft obećao da će omogućavati bolje performanse u odnosu na prethodnike zasnovane na DOS-u. Windows XP bi također predstavio redizajnirani korisnički interfejs (uključujući ažurirani Start meni i "orijentiran na zadatke" Windows Explorer), uobičajene multimedijalne i mrežne mogućnosti, Internet Explorer 6, integraciju sa Microsoftovim .NET Passport servisima, modovima koji pomažu osigurati kompatibilnost sa softverom dizajniranim za prethodne verzije Windowsa, te funkcionalnost Remote Assistance.[23]

U maloprodaji, Windows XP je bio reklamiran u dva glavna izdanja: "Home" izdanje bilo je namijenjeno korisnicima, dok je izdanje "Professional" namijenjeno poslovnim okruženjima i power-userima, te uključuje dodatne sigurnosti i mrežne mogućnosti. Home i Professional su kasnije propraćene izdanjem "Media Center" (dizajniranima za home theater PC–eve, sa naglaskom na podršku za DVD plejbek, TV karticom, DVR mogućnostima, te udaljenim kontrolama), kao i "Tablet PC" izdanjem (dizajnirano za mobilne uređaje koje imaju osobine tablet računara, sa podrškom stylus unosa olovke i dodatnim aplikacijama na bazi istih).[24][25][26] Uobičajena podrška za Windows XP završila je 14. aprila 2009. Produžena podrška je završila 8. aprila 2014.[27]

Nakon Windowsa 2000, Microsoft je također izmijenio rasporede izdavanja serverskih operativnih sistema; serverski kontra–dio Windowsa XP, Windows Server 2003, izdat je u aprilu 2003.[22] Popraćen je u decembru 2005. sistemom Windows Server 2003 R2.

Windows Vista i kasnije

[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Windows Vista, Windows 7, Windows 8, Windows 8.1 i Windows 10

Nakon dugog razvoja, Windows Vista je izdata 30. novembra 2006. za obimno licenciranje, a 30. januara 2007. za korisnike. Sadržava veći broj novih mogućnosti, od redizajnirane ljuske i korisničkog interfejsa, do značajnih tehničkih izmjena, sa posebnim naglaskom na sigurnost. Bila je dostupna u većem broju različitih izdanja, te je bila predmet kritike. Vistin serverski kontra–dio, Windows Server 2008, izdat je početkom 2008.

22. jula 2009, Windows 7 i Windows Server 2008 R2 su izdati kao RTM (engleski: release to manufacturing), dok je ovaj prvi izdat javno 3 mjeseca kasnije (2. oktobar 2009.). Za razliku od svog prethodnika, Windowsa Viste, koji je uveo veliki broj novih mogućnosti, Windows 7 je težio biti više fokusirana, inkrementalna nadogradnja linije Windowsa, s ciljem očuvanja kompatibilnosti s aplikacijama i hardverom s kojim je Windows Vista već kompatibilna.[28] Windows 7 je dobio podršku za višestruki dodir, redizajniranu Windows ljusku sa nadograđenim taskbarom, kućni mrežni sistem zvani HomeGroup,[29] i poboljšanja performansi.

Windows 8, nasljednik Windowsa 7, generalno je izdat 26. oktobra 2012. Napravljen je veliki broj značajnih izmjena na Windowsu 8, uključujući predstavljanje korisničkog interfejsa zasnovanog na Microsoftovom Metro dizajnu sa optimizacijama za uređaje na dodir poput tableta i računara baze sve-u–jednom. Ove izmjene uključuju Start ekran koji koristi velike ikone koje su podobnije za interakcije na dodir i dopuštaju prikazivanje kontinualno ažuriranih informacija, kao i novi razred “app“–ova koje su primarno dizajnirane za korištenje na uređajima na dodir. Ostale izmjene uključuju pojačanu integraciju sa cloud servisima i ostalim mrežnim platformama (poput društvenih mreža i Microsoftovih servisa – SkyDrive i Xbox Live), Windows Store servis za distribuiranje softvera, te nova varijanta poznata kao Windows RT za korištenje na uređajima koji koriste ARM arhitekturu.[30][31][32][33][34][35] Nadogradnja za Windows 8, nazvana Windows 8.1, izdata je 17. novembra 2013, te uključuje mogućnosti poput novih veličina ikona, dublju SkyDrive integraciju, te više drugih revizija.[36]

30. septembra 2014, Microsoft je objavio Windows 10 kao nasljednika Windowsu 8.1. Windows 10 se izdaje krajem 2015. i adresira mane u korisničkom interfejsu koji je sprva predstavljen sa Windowsom 8. Izmjene uključuju povratak Start menija, virtualni desktop sistem, te mogućnost pokretanja Windows Store aplikacija unutar desktop okruženja umjesto u "preko–cijelog–ekrana" metro načinu rada.[37]

Višejezička podrška

[uredi | uredi izvor]

Višejezička podrška također je ugrađena u Windows. Jezik za tastaturu i interfejs može biti izmijenjen preko kontrolne table Region and Language. Komponente za sve podržane jezike unosa, kao što su Input Method Editori, automatski su instalirane tokom Windows instalacije (u Windowsu XP i ranijim, datoteke za istočne azijske jezike, poput kineskog, te skripte zdesna–ulijevo, poput arapskog, trebaju biti instalirane zasebno, također iz iste kontrolne ploče). IME–ovi treće strane također mogu biti instalirani ako korisnik smatra da mu je jedan nedovoljan za njegove potrebe.

Jezici interfejsa za operativni sistem su besplatni za preuzimanje, ali su neki jezici ograničeni za određena izdanja Windowsa. Language Interface Pack–ovi (LIP–ovi) redistributabilni su i mogu biti preuzeti sa Microsoftovog Download Centera i instalirani za bilo koje izdanje Windowsa (XP i kasnije) – oni prevode većinu Windowsovog interfejsa, ali ne u potpunosti, te zahtjevaju određeni bazni jezik (jezik s kojim je Windows originalno izdat). Ovo se koristi za većinu jezika u nadolazećem tržištu. Full Language Packs, koji potpuno prevode operativni sistem, dostupni su jedino za određena izdanja Windowsa (Ultimate i Enterprise izdanja sistema Windows Vista i 7, te svih izdanja Windowsa 8, 8.1 i RT osim Single Language). Oni ne zahtjevaju posebni bazni jezik, te se općenito koriste za više popularne jezike poput francuskog i kineskog. Ovi jezici ne mogu biti preuzeti preko Download Centera, već su dostupni kao opcionalne nadogradnje kroz servis Windows Update (osim kod Windowsa 8).

Jezik interfejsa instaliranih aplikacija nije obuhvaćen izmjenama u Windowsovom jeziku intefejsa. Dostupnost jezika zvaisi od razvojnika aplikacija.

Windows 8 i Windows Server 2012 predstavljaju novu jezičku kontrolnu ploču gdje jezik interfejsa i jezik unosa mogu biti simultano izmijenjeni, te jezički paket, nezavisno od tipa, može biti preuzet sa centralne lokacije. Aplikacija PC Settings u sistemima Windows 8.1 i Windows Server 2012 R2 također uključuje kontra–podešenja za ovo. Mijenjanjem jezika interfejsa također se mijenja jezik prethodno instaliranih Windows Store aplikacija (to su Mail, Mape i Vijesti) i određene druge aplikacije koje pravi Microsoft (poput Remote Desktop). Ograničenja iznad za jezičke pakete su ipak jednaka u učinku, osim što potpuni jezički paketi mogu biti instalirani na bilo koje izdanje osim Single Language, što je namijenjeno nadolazećem tržištu.

Podrška platforme

[uredi | uredi izvor]

Windows NT, koji je uključivao podršku za nekoliko različitih platformi prije x86-baznog osobnog računara, postao je dominantan u poslovnom svijetu. Windows NT 4.0 i njegovi prethodnici podržavali su PowerPC, DEC Alpha i MIPS R4000 (iako neke druge platforme implementiraju 64-bitno računarstvo, operativni sistem tretrao ih je kao 32-bitne). Ipak, Windows 2000, nasljednik Windowsa NT 4.0, ukinuo je podršku za sve platforme osim za treću generaciju x86 (poznatu kao IA-32) ili nove u 32-bitnom načinu. Klijentska linija Windows NT porodice i dalje se pokreće na IA-32, iako je linija Windows Servera prestala podržavati ovu platformu izdavanjem sistema Windows Server 2008 R2.

Sa predstavljanjem Itanium arhitekture (IA-64), Microsoft je predstavio nove verzije Windowsa radi podržavanja istog. Itanium verzije sistema Windows XP i Windows Server 2003 su izdate istovremeno kao i njihove x86 kontra–verzije. Windows XP 64-Bit Edition, izdat 2005, zadnji je Windows klijentski operativni sistem koji podržava Itanium. Windows Server linija nastavila je podržavati ovu platformu sve do sistema Windows Server 2012; Windows Server 2008 R2 je zadnji Windows koji podržava Itanium arhitekturu.

25. aprila 2005, Microsoft je izdao Windows XP Professional x64 Edition i Windows Server 2003 x64 radi podrške za x86-64 (ili jednostavno x64), osme generacije x86 arhitekture. Windows Vista je bila prva klijentska verzija Windowsa NT koja je izdata simultano u IA-32 i x64 izdanjima. x64 je i dalje podržan.

Izdanje Windowsa 8 poznato kao Windows RT namjenski je kreirano za računare sa ARM arhitekturom.

Windows CE

[uredi | uredi izvor]
Glavni članci: Windows CE i Windows Phone
Zadnja trenutna verzija sistema Windows CE, Windows Embedded Compact 7, prikazujući koncept korisničkog interfejsa programa Media Player.

Windows CE (službeno poznat kao Windows Embedded Compact), verzija je Windowsa koja se pokreće na minimalističnim računarima, kao što su satelitski navigacijski sistemi i neki mobilni uređaji. Windows Embedded Compact je zasnovan na svom vlastitom kernelu, nazvan Windows CE kernel. Microsoft licencira Windows CE za OEM–ove i proizvođače uređaja. OEM–ovi i proizvođači uređaja mogu modificirati i kreirati vlastite korisničke interfejse i iskustva, sve dok Windows CE omogućava tehničku osnovu da se to uradi.

Windows CE je korišten u Dreamcastu zajedno sa Seginim vlastitim operativnim sistemom za konzolu. Windows CE je bio jezgro od kojeg je deriviran Windows Mobile. Njegov nasljednik, Windows Phone 7, bio je zasnovan na komponentama iz sistema Windows Embedded CE 6.0 R3 i Windows CE 7.0. Windows Phone 8 je, ipak, zasnovan na istom NT-kernelu kao i Windows 8.

Windows Embedded Compact treba razlikovati od sistema Windows XP Embedded ili Windows NT 4.0 Embedded, modularnim izdanjima Windowsa zasnovanim na Windows NT kernelu.

Xbox OS

[uredi | uredi izvor]

Xbox OS je neslužbeno ime dato verziji Windowsa koji se pokreće na konzoli Xbox One.[38] Specifičnija je implementacija sa naglaskom na virtualizaciju (korištenjem Hyper-V) jer istovremeno pokreće tri operativna sistema odjednom, sastojeći se od jezgrenog operativnog sistema, drugog implementiranog za igre te trećeg za "više–kao–Windows" okolinu i aplikacije.[39]

Hronologija izdanja

[uredi | uredi izvor]
Glavni članak: Hronologija Microsoft Windowsa
Vremenska linija Windowsa: Tabela
Datum izdavanja Ime proizvoda Posljednja verzija Status podrške[40] Posljednja
verzija
Internet
Explorera 		Posljednja
verzija
DirectX–a
Novembar 1985. Windows 1.01 1.01 Nepodržan N/A N/A
Novembar 1987. Windows 2.03 2.03 Nepodržan N/A N/A
Maj 1988. Windows 2.10 2.10 Nepodržan N/A N/A
Mart 1989. Windows 2.11 2.11 Nepodržan N/A N/A
Maj 1990. Windows 3.0 3.0 Nepodržan N/A N/A
Mart 1992. Windows 3.1 3.1 Nepodržan 5 N/A
Oktobar 1992. Windows For Workgroups 3.1 3.1 Nepodržan 5 N/A
Juli 1993. Windows NT 3.1 NT 3.1 Nepodržan 5 N/A
Decembar 1993. Windows For Workgroups 3.11 3.11 Nepodržan 5 N/A
Januar 1994. Windows 3.2 3.2 Nepodržan
Izdat jedino na pojednostavljenom kineskom jeziku 		5 N/A
Septembar 1994. Windows NT 3.5 NT 3.5 Nepodržan 5 N/A
Maj 1995. Windows NT 3.51 NT 3.51 Nepodržan 5 N/A
August 1995. Windows 95 4.0.950 Nepodržan 5.5 6.1
Juli 1996. Windows NT 4.0 NT 4.0.1381 Nepodržan 6 6.1
Juni 1998. Windows 98 4.10.1998 Nepodržan 6 6.1
Maj 1999. Windows 98 SE 4.10.2222 Nepodržan 6 9.0c
Februar 2000. Windows 2000 NT 5.0.2195 Nepodržan 6 9.0c
Septembar 2000. Windows ME 4.90.3000 Nepodržan 6 9.0c
Oktobar 2001. Windows XP NT 5.1.2600 Nepodržan 8 9.0c
Mart 2003. Windows XP 64-bit Edition (IA-64) NT 5.2.3790 Nepodržan 6 9.0c
April 2003. Windows Server 2003 NT 5.2.3790 Proširena podrška za SP2 do 14. jula 2015. (RTM i SP1 nepodržani). 8 9.0c
April 2005. Windows XP Professional x64 Edition (x86-64) NT 5.2.3790 Nepodržan 8 9.0c
Juli 2006. Windows Fundamentals for Legacy PCs NT 5.1.2600 Nepodržan 8 9.0c
Novembar 2006 (za kompanije)
Januar 2007 (maloprodaja) 		Windows Vista NT 6.0.6002 (SP2) Proširena podrška za SP2 do 11. aprila 2017 (RTM i SP1 nepodržani) 9 11
Juli 2007. Windows Home Server NT 5.2.4500 Nepodržan 8 9.0c
Februar 2008. Windows Server 2008 NT 6.0.6002 (SP2) Produžena podrška za SP2 do 11. aprila 2017. (RTM i SP1 nepodržani) 9 11
Oktobar 2009.[41] Windows 7 i Windows Server 2008 R2 NT 6.1.7601 (SP1) Trenutna 11 11
April 2011. Windows Home Server 2011 NT 6.1.8400 Trenutna 9 11
Septembar 2012. Windows Server 2012 NT 6.2.9200 Trenutna 10 11
Oktobar 2012. Windows 8 NT 6.2.9200 Trenutna 10 11
Oktobar 2013. Windows 8.1 i Windows Server 2012 R2 NT 6.3.9600 Trenutna 11 11
Vremenska linija Windowa: Trakasti dijagram

Unable to compile EasyTimeline input:

EasyTimeline 1.90


Timeline generation failed: More than 10 errors found
Line 28: at:02/12/2024 color:today width:0.1

- LineData attribute 'at' invalid.

 Date '02/12/2024' not within range as specified by command Period.



Line 32: from:25/11/2013 till:02/12/2024 shift:(20,-5) textcolor:mytext text:Windows Server 2012 R2

- Plotdata attribute 'till' invalid.

 Date '02/12/2024' not within range as specified by command Period.



Line 34: from:02/12/2024 till:09/01/2018

- Plotdata attribute 'from' invalid.

 Date '02/12/2024' not within range as specified by command Period.



Line 41: from:13/11/2013 till:02/12/2024 shift:(20,-5) textcolor:mytext text:Windows 8.1

- Plotdata attribute 'till' invalid.

 Date '02/12/2024' not within range as specified by command Period.



Line 43: from:02/12/2024 till:09/01/2018

- Plotdata attribute 'from' invalid.

 Date '02/12/2024' not within range as specified by command Period.



Line 50: from:01/05/2013 till:02/12/2024 shift:(5,-5) textcolor:mytext text:Windows Embedded 8

- Plotdata attribute 'till' invalid.

 Date '02/12/2024' not within range as specified by command Period.



Line 52: from:02/12/2024 till:10/07/2018

- Plotdata attribute 'from' invalid.

 Date '02/12/2024' not within range as specified by command Period.



Line 59: from:31/10/2012 till:02/12/2024 shift:(0,-5) textcolor:mytext text:Windows 8

- Plotdata attribute 'till' invalid.

 Date '02/12/2024' not within range as specified by command Period.



Line 61: from:02/12/2024 till:12/01/2016

- Plotdata attribute 'from' invalid.

 Date '02/12/2024' not within range as specified by command Period.



Line 67: from:30/10/2012 till:02/12/2024 shift:(-20,-5) textcolor:mytext text:Windows Server 2012

- Plotdata attribute 'till' invalid.

 Date '02/12/2024' not within range as specified by command Period.



Line 69: from:02/12/2024 till:09/01/2018

- Plotdata attribute 'from' invalid.

 Date '02/12/2024' not within range as specified by command Period.



Windows porodično drvo

Tržišni udio

[uredi | uredi izvor]
Izvor Novi tržišni udio[42] Globalne statistike[43] W3 brojač[44]
Datum Septembar 2014
Sve verzije 91,93% 88,2% 62,72%
Windows 7 52,71% 54,86% 40,81%
Windows XP 23,87% 14,4% 8,93%
Windows 8.1 6,67% 8,95% 5,93%
Windows 8 5,59% 6,85% 4,41%
Windows Vista 3,07% 3,14% 2,64%
Windows 2000 0,02% — —

Sigurnost

[uredi | uredi izvor]

Korisničke verzije Windowsa su originalno dizajnirane za jednostavno korištenje na jednokorisničkom osobnom računaru bez mrežne konekcije, te nemaju sigurnosne mogućnosti ugrađene od samog početka.[45] Ipak, Windows NT i njegovi nasljednici dizajnirani su radi sigurnosti (uključujući one na mreži) i višekorisničkih računara, ali nisu bili isprva dizajnirani sa internetskom sigurnošću, jer kako je prvi računar razvijen u ranim devedesetim – upotreba interneta je bila manje zastupljena.[46]

Ovi problemi dizajna u kombinaciji sa programerskim greškama (npr. buffer overflow), kao i popularnost, znače da je Windows česta meta računarskih crva i virusa. U junu 2005, Bruce Schneierov Counterpane Internet Security objavio je da je Windows dočekao preko 1.000 novih virusa i crva u prethodnih šest mjeseci.[47] U 2005, Kaspersky Lab je našao oko 11.000 zlonamjernh programa—virusa, Trojanaca, "stražnjih vrata", te "exploita" napisanih za Windows.[48]

Microsoft izdaje sigrnosne zakrpe kroz svoj Windows Update servis otpilike jednom mjesečno (obično svakog drugog utorka u mjesecu), iako su kritične nadogradnje dostupne u kraćim intervalima kad je potrebno.[49] U verzijama Windowsa Windows 2000 SP3 i Windows XP i nakon njih, nadogradnje mogu biti automatski preuzete i instalirane ako korisnik to odabere. Kao rezultat, servisni paket 2 za Windows XP, kao i servisni paket 1 za Windows Server 2003, instalirani su od strane korisnika brže nego što bi drugačije moglo biti.[50]

Dok su Windows 9x serije nudile opciju imavanja profila za višestruke korisnike, nisu imali koncept privilegije pristupa, te nisu dopuštali konkurentski pristup; te tako nisu bili istinski višekorisnički operativni sistemi. U dodatku, implementirali su samo djelomičnu zaštitu memorije. Bili su u vezi s tim naširoko kritizirani zbog nedostataka sigurnosti.

Serije Windows NT operativnih sistema, u kontrastu, istinski su višekorisnički, te implementiraju apsolutnu memorijsku zaštitu. Ipak, dosta višekorisničkih prednosti poništeno je činjenicom da je prvi korisnički račun, prije sistema Windows Vista, koji je pravljen tokom instalacionog procesa, bio administrator, što je bilo uobičajeno za sve nove račune. Iako Windows XP nije imao ograničene račune, većina kućnih korisnika nije mijenjala prava računa na ona slabija – djelomično zbog broja programa koji su nepotrebno zahtijevali administratorska prava – tako da je većina kućnih korisnika bila na administratorskom računu sve vrijeme.

Windows Vista mijenja ovo[51] uvođenjem sistema privilegija zvanim User Account Control. Prilikom logiranja kao standardni korisnik, sesija se kreira i tokenu su date samo najosnovnije privilegije. Na ovaj način nova sesija ne može praviti izmjene koje bi utjecale na cjelokupni sistem. Prilikom logiranja kao korisnik iz Administratorske grupe, dva odvojena tokena se dodjeljuju. Prvi token sadrži sve privilegije tipično dodijeljene administratoru, a drugi token je ograničen, jednak onom standardnom. Korisničke aplikacije, uključujući Windows Shell, startuju se sa ograničenim tokenom, rezultirajući u slabijem privilegijskom okružnju čak i pod administratorskim računom. Kada aplikacija zahtijeva veće privilegije, ili kad se pokreću preko "Run as administrator", UAC će postaviti dijaloški okvir upravlja dopuštanjima, te ako se daju validni podaci (uključujući administratorske podatke ako korisnik koji zahtijeva pokretanje nije iz administratorske grupe), pokrenut će se proces korištenjem neograničenog tokena.[52]

Dopuštenja za datoteke

[uredi | uredi izvor]

Sve verzije Windowsa od Windowsa NT 3 bile su zasnovane na sistemu datoteka sa sistemom dopuštenja koji je označavan kao AGLP (Accounts, Global, Local, Permissions) AGDLP koji u suštini ima dalje druge 'globalne grupe' kao članove gdje su dopuštenja datoteka primijenjena na datoteku/direktorij u obliku 'lokalne grupe'. Ove globalne grupe kasnije drže ostale grupe ili korisnike zavisno od verzije Windowsa koja se koristi. Ovaj sistem varira od ostalih proizvođača kao što su Linux i NetWare zbog 'statičkog' dodjeljivanja koja se primjenjuje na datoteku i direktorij. Ipak, korištenjem ovog procesa, AGLP/AGDLP/AGUDLP dopušta malom broju statički dopuštenja da budu primijenjena i dopušta jednostavne izmjene računskim grupama bez ponovnog primjenjivanja dopuštenja datoteka nad datotekama i direktorijima.

Windows Defender

[uredi | uredi izvor]

Na 6. januar 2005, Microsoft je izdao beta verziju Microsoft AntiSpyware–a, zasnovan na prethodno izdatom Giant AntiSpyware–u. Na 14. februar 2006, Microsoft AntiSpyware je postao Windows Defender sa izdavanjem verzije Beta 2. Windows Defender je besplatni program dizajniran za zaštitu protiv spyware–a i ostalog neželjenog softvera. Korisnici Windowsa XP i Windowsa Server 2003 koji imaju istinsku kopiju Microsoft Windowsa mogu besplatno preuzeti program sa stranice Microsofta, a Windows Defender se lansira kao dio operativnih sistema Windows Vista i 7.[53] U Windowsu 8, Windows Defender i Microsoft Security Essentials su kombinirani u jedan program, nazvan, pogađajte, Windows Defender. Zasnovan je na Microsoft Security Essentialsu, posuđujući njegove mogućnosti i korisnički interfejs. Iako je inače uključen, može se isključiti kako bi se koristilo neko drugo protivvirusno rješenje.[54] Windows Malicious Software Removal Tool i opcionalni Microsoft Safety Scanner dvije su druge verzije koje nudi Microsoft.

Analiza treće strane

[uredi | uredi izvor]

U članku zasnovanom na izvještaju iz Symanteca,[55] internetnews.com je za Microsoft Windows naveo da ima "najmanji broj zakrpa i najkraće vrijeme razvoja zakrpe od pet operativnih sistema koje su nadgledali u zadnjih šest mjeseci godine 2006."[56]

Studija, koju je proveo Kevin Mitnick i marketinško–komunikacijska kompanija Avantgarde u 2004, našla je da je nezaštićena i nezakrpljena verzija Windows XP sistema sa SP1 trajala samo 4 minute na internetu prije nego je oštećena, dok nezaštićen i nezakrpljen Windows Server 2003 sistem pada nakon 8 sati provedenih na internetu.[57] Ova studija se ne odnosi na Windows XP sisteme koji imaju SP2 nadogradnju (izdatu kasne 2004.), koja je mnogo unaprijedila sigurnost Windowsa XP. Računar koji je pokretao Windows XP Service Pack 2 nije bio oštećen. AOL–ova National Cyber Security Alliance Online Safety Study u oktobru 2004. odredila je da su 80% korisnika Windowsa inficirani barem jednim spyware/adware proizvodom. Dosta je dokumentacije dostupno koja opisuje kako povećati sigurnost proizvoda za MS Windows. Tipične sugestije uključuju pokretanje Microsoft Windowsa iza hardverskog ili softverskog vatrozida, pokretanje anti-virusa i anti-spyware softvera, te instaliranje zakrpa kada postanu dostupne preko Windows Updatea.[58]

Alternativne implementacije

[uredi | uredi izvor]

Sa porastom popularnosti operativnog sistema, izdat je veliki broj aplikacija koje teže omogućiti kompatibilnost sa Windows aplikacijama, bilo kao sloj kompatibilnosti za drugi operativni sistem, ili kao samostalni sistem koji može pokretati softver zapisan za Windows iz kutije. Ovi uključuju:

  • Wine –Besplatna implementacija otvorenog–koda Windows API–ja, dopušta pokretanje većine Windows aplikacija na platformama zasnovanim na x86, uključujući UNIX, Linux i macOS. Wine razvojnici opisuju ga kao "sloj kompatibilnosti"[59] i koriste API–je u stilu Windowsa da simuliraju Windows okolinu.
    • CrossOver – Wine paket sa licenciranim fontovima. Njegovi razvojnici su regularni doprinosioci za Wine, te se fokusiraju na Wine koji pokreće službeno podržane aplikacije.
    • Darwine – port za Wine sistem macOS-a i Darwina. Operira pokretanjem Wine–a na QEMU.
    • Linux Unified Kernel – Skup zakrpa na Linuxov kernel dopuštajući pokretanje prvorazrednih Windows izvršnih datoteka u Linuxu (koristeći Wine DLL–ove), pokretanje drajvera Windowsa i veću brzinu u odnosu na interpretirani Wine.
  • ReactOS – operativni sistem otvorenog koda koji teži pokretati isti softver kao i Windows, isprva dizajniran za simulaciju Windowsa NT 4.0, sada teži dobiti kompatibilnost Windowsa 7. U fazi razvoja je od 1996.
  • Linspire – prethodno LindowsOS, komercijalna Linux distribucija isprva kreirana s ciljem pokretanja većine softvera za Windows. Promijenio je ime u Linspire nakon slučaja Microsoft v. Lindows. Prekinut radi ustupanja mjesta Xandros Desktopu.
  • Freedows OS – pokušaj kreiranja klona otvorenog koda za Windows platforme x86, koja teži da bude izdata pod licencom GNU GPL. Počevši 1996. od strane Reece K. Sellin, projekt nikad nije završen, dolazeći samo do dijela diskusija o dizajnu koji je isticao veliki broj novih principa, sve dok nije suspendiran 2002.[60][61][62]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]
Portal iconPortal Microsoft

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "App packages and deployment (Windows Store apps) (Windows)". Msdn.microsoft.com. Pristupljeno 5. 4. 2014.
  2. ^ "The Unusual History of Microsoft Windows". Pristupljeno 22. 4. 2007.[mrtav link]
  3. ^ "Gartner Says Sales of Tablets Will Represent Less Than 10 Percent of All Devices in 2014: Smartphones to Represent 71 Percent of the Global Mobile Phone Market in 2014: Android Device Shipments to Reach One Billion in Emerging Markets in 2015" (Press release). Gartner. 15. 10. 2014. Pristupljeno 19. 10. 2014.
  4. ^ http://techcrunch.com/2014/10/15/tablet-sales-growth-plummets-in-2014-as-android-smartphones-continue-to-soar-gartner
  5. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 11. 10. 2014. Pristupljeno 11. 3. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  6. ^ "RTOS: Embedded Real Time Operating Systems". microsoft.com. Microsoft. Pristupljeno 7. 11. 2014.
  7. ^ a b "The 25 Worst Tech Products of All Time". PC World. IDG. Pristupljeno 10. 2. 2012.
  8. ^ A history of Windows (microsoft.com)
  9. ^ "The Apple vs. Microsoft GUI Lawsuit". 2006. Pristupljeno 12. 3. 2008.
  10. ^ "Apple Computer, Inc. v. MicroSoft Corp., 35 F.3d 1435 (9th Cir. 1994)". Arhivirano s originala, 14. 12. 2007. Pristupljeno 12. 3. 2008.
  11. ^ "Windows Evolution". Soft32.com News. Arhivirano s originala, 8. 2. 2008. Pristupljeno 11. 3. 2015.
  12. ^ "Chronology of Personal Computer Software". Arhivirano s originala, 11. 2. 2012. Pristupljeno 11. 3. 2015.
  13. ^ "Microsoft Company". Arhivirano s originala, 14. 5. 2008. Pristupljeno 11. 3. 2015.
  14. ^ "Windows 3.1 Standard Edition Support Lifecycle". Pristupljeno 3. 1. 2011.
  15. ^ "Windows 95 turns 15: Has Microsoft's OS peaked?". CNET/CNN Tech. 25. 8. 2010. Arhivirano s originala, 26. 8. 2010. Pristupljeno 22. 8. 2012.
  16. ^ "Microsoft Internet Explorer Web Browser Available on All Major Platforms, Offers Broadest International Support" (Press release). Microsoft. 30. 4. 1996. Pristupljeno 14. 2. 2011.
  17. ^ "Windows 95 Support Lifecycle". Microsoft. Pristupljeno 3. 1. 2011.
  18. ^ "Windows 98 Standard Edition Support Lifecycle". Microsoft. Pristupljeno 3. 1. 2011.
  19. ^ "Improving "Cold Boot" Time for System Manufacturers". Microsoft. 4. 12. 2001. Arhivirano s originala, 25. 1. 2009. Pristupljeno 26. 8. 2010.
  20. ^ "Windows Millennium Edition: All About Me". PC World. Arhivirano s originala, 1. 8. 2013. Pristupljeno 21. 5. 2013.
  21. ^ Custer, Helen (1993). Inside Windows NT. Redmond: Microsoft Press. ISBN 1-55615-481-X.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  22. ^ a b c Thurrott, Paul (24. 1. 2003). "Windows Server 2003: The Road To Gold - Part One: The Early Years". Arhivirano s originala, 1. 1. 2005. Pristupljeno 28. 5. 2012.
  23. ^ "Windows XP review". CNET. Pristupljeno 24. 5. 2013.
  24. ^ David Coursey (25. 10. 2001). "The 10 top things you MUST know about Win XP". ZDNet. Arhivirano s originala, 10. 7. 2009. Pristupljeno 22. 7. 2008.
  25. ^ David Coursey (31. 8. 2001). "Your top Windows XP questions answered! (Part One)". ZDNet. CNET Networks. Arhivirano s originala, 19. 12. 2007. Pristupljeno 3. 1. 2011.
  26. ^ "A Look at Freestyle and Mira". Paul Thurrott's SuperSite for Windows. Penton. 3. 9. 2002. Arhivirano s originala, 28. 6. 2018. Pristupljeno 3. 1. 2011.
  27. ^ "Windows XP Professional Lifecycle Support". Pristupljeno 3. 1. 2011.
  28. ^ Mike Nash (28. 10. 2008). "Windows 7 Unveiled Today at PDC 2008". Windows Team Blog. Microsoft. Pristupljeno 11. 11. 2008.
  29. ^ Brandon LeBlanc (28. 10. 2008). "How Libraries & HomeGroup Work Together in Windows 7". Windows Team Blog. Microsoft. Pristupljeno 11. 11. 2008.
  30. ^ Case, Loyd. "Test Driving Windows 8 RTM". PC World. IDG. Arhivirano s originala, 4. 9. 2012. Pristupljeno 9. 9. 2012.
  31. ^ Rosoff, Matt. "Here's Everything You Wanted To Know About Microsoft's Upcoming iPad Killers". Business Insider. Arhivirano s originala, 22. 1. 2013. Pristupljeno 10. 2. 2012.
  32. ^ "Announcing the Windows 8 Editions". Microsoft. 16. 4. 2012. Pristupljeno 17. 4. 2012.
  33. ^ "Building Windows for the ARM processor architecture". Microsoft. Pristupljeno 21. 11. 2012.
  34. ^ "Microsoft talks Windows Store features, Metro app sandboxing for Windows 8 developers". The Verge. Vox Media. Pristupljeno 8. 9. 2012.
  35. ^ Miller, Michael. "Build: More Details On Building Windows 8 Metro Apps". PC Magazine. Pristupljeno 10. 2. 2012.
  36. ^ Windows 8.1 now available!. Blogs.windows.com. Pristupljeno 31. 10. 2013.
  37. ^ "Announcing Windows 10 - Windows Blog". 30. 9. 2014. Pristupljeno 30. 9. 2014.
  38. ^ AnandTech|The Xbox One - Mini Review & Comparison to Xbox 360/PS4
  39. ^ "Xbox One: Hardware and software specs detailed and analyzed - Three operating systems in one". ExtremeTech. Pristupljeno 1. 12. 2013.
  40. ^ "Microsoft Support Lifecycle". Microsoft.
  41. ^ "Microsoft Delivers New Wave of Technologies to Help Businesses Thrive in Today's Economy" (Press release). Microsoft. 11. 5. 2009. Pristupljeno 22. 5. 2009.
  42. ^ "Operating System Market Share". Net Market Share. Net Applications. septembar 2014. Pristupljeno 3. 10. 2014.
  43. ^ "StatCounter Global Stats". Global Stats. StatCounter. septembar 2014. Pristupljeno 3. 10. 2014.
  44. ^ "Global Web Stats". W3Counter. Awio Web Services. septembar 2014. Pristupljeno 3. 10. 2014.
  45. ^ Višekorisnička memorijska zaštita nije uvedena prije Windowsa NT i XP, a računarski uobičajeni korisnik je bio administrator prije Windowsa Viste. Izvor: UACBlog.
  46. ^ "Telephones and Internet Users by Country, 1990 and 2005". Information Please Database. Pristupljeno 9. 6. 2009.
  47. ^ Bruce Schneier (15. 6. 2005). "Crypto-Gram Newsletter". Counterpane Internet Security, Inc. Pristupljeno 22. 4. 2007. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  48. ^ Andy Patrizio (27. 4. 2006). "Linux Malware On The Rise". InternetNews. QuinStreet. Pristupljeno 3. 1. 2011.
  49. ^ Ryan Naraine (8. 6. 2005). "Microsoft's Security Response Center: How Little Patches Are Made". eWeek. Ziff Davis Enterprise. Pristupljeno 3. 1. 2011.
  50. ^ John Foley (20. 10. 2004). "Windows XP SP2 Distribution Surpasses 100 Million". InformationWeek. UBM TechWeb. Arhivirano s originala, 27. 5. 2010. Pristupljeno 3. 1. 2011.
  51. ^ Microsoft na TechNet forumu u detalje opisuje korake preduzete za borbu s ovim. Izvor: Windows Vista Security and Data Protection Improvements Arhivirano 20. 8. 2008. na Wayback Machine.
  52. ^ Kenny Kerr (29. 9. 2006). "Windows Vista for Developers – Part 4 – User Account Control". Pristupljeno 15. 3. 2007.
  53. ^ "Windows Vista: Security & Safety". Microsoft. Pristupljeno 16. 4. 2012.
  54. ^ "Microsoft Answers: How do I keep Windows 8 Consumer Preview secure from malware?". Microsoft. Pristupljeno 16. 4. 2012.
  55. ^ "Symantec Internet Security Threat Report Trends for July – Decembar 2006" (PDF). Internet Security Threat Report Volume XI. Symantec. mart 2007. Arhivirano s originala (PDF), 4. 5. 2019. Pristupljeno 3. 1. 2011.
  56. ^ Andy Patrizio (21. 3. 2007). "Report Says Windows Gets The Fastest Repairs". InternetNews. QuinStreet. Arhivirano s originala, 16. 5. 2019. Pristupljeno 3. 1. 2011.
  57. ^ "Automated "Bots" Overtake PCs Without Firewalls Within 4 Minutes". Avantgarde. Avantgarde. 30. 11. 2004. Arhivirano s originala, 27. 6. 2018. Pristupljeno 3. 1. 2011.
  58. ^ Richard Rogers (21. 9. 2009). "5 Steps To Securing Your Windows XP Home Computer". Computer Security News. Computer Security News. Arhivirano s originala, 3. 1. 2010. Pristupljeno 3. 1. 2011.
  59. ^ "Wine". Winehq.org. Pristupljeno 5. 4. 2014.
  60. ^ "A Student's Dream of Creating A New Operating System Encounters Problems". The Chronicle of Higher Education. 18. 9. 1998. Pristupljeno 17. 5. 2013.
  61. ^ "Older blog entries for chipx86". Advogato.org. Advogato. 27. 6. 2002. Arhivirano s originala, 20. 5. 2013. Pristupljeno 17. 5. 2013.
  62. ^ "Freedows splits". Slashdot. Dice Holdings. 31. 8. 1998. Pristupljeno 17. 5. 2013.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Microsoft Windows
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Microsoft_Windows&oldid=3544438"