Idi na sadržaj

Krvarenje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vanjsko krvarenje na prstu

Krvarenje (lat. Haemorrhagia) predstavlja isticanje krvi iz, traumom ili patološkim procesom, oštećenog ili povrijeđenog krvnog suda.

Podjela

[uredi | uredi izvor]

Prema uzroku

[uredi | uredi izvor]
  1. Traumatska krvarenja
  2. Patološka krvarenja

Prema lokalitetu

[uredi | uredi izvor]
  1. Unutrašnje krvarenje
  2. Vanjsko krvarenje

Prema vremenu nastanka

[uredi | uredi izvor]
  1. Primarno
  2. Sekundarno

Prema povrijeđenom krvnom sudu

[uredi | uredi izvor]
  1. Arterijsko
  2. Vensko
  3. Kapilarno
  4. Kombinovano

Hemofilija

[uredi | uredi izvor]

Hemofilija je nasljedna bolest, koja se manifestuje kao sklonost prema krvarenju. Nasljeđuje se recesivno sa majke na potomke.

Opasnosti

[uredi | uredi izvor]

Ako se za normu uzme da ljudska bića u tijelu imaju u prosjeku oko 5-6 litara krvi, bez značajnih posljedica može se izgubiti do 500 ml krvi, gubitak više od jedne petine (ovisno o pojedincu) može biti smrtonosan. Srce tada nije u stanju dalje opskrbe mozga sa kisikom i time dolazi do opasnog ugroženja vegetativnog nervnog sistema i time i vitalnih funkcija tijela. U nekim slučajevima je moguće nadoknaditi nedostak krvi drugim tekućinama (infuzije kod opekotina, Ringer laktat), ali je u najvećem broju slučajeva gubitka velikih količina krvi neophodna transfuzija.

Bolesti kod kojih i male rane mogu biti opasne

[uredi | uredi izvor]

Kod pacijenata koji koriste sredstva za razređivanje krvi kao posljedice trombozi vena ili arterija (korištenje lijekova kao što su Marcumar ili Sindrom), može i kod malih rana doći do gubitka velikih količina krvi zbog nedostatka trombocita. Duža liječenja sa Andolom ili Aspirinom također dovode do prorijeđivanja krvi i time do opasnosti i pri manjim ranama.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Krvarenje koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.