Krvarenje
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Krvarenje (lat. Haemorrhagia) predstavlja isticanje krvi iz, traumom ili patološkim procesom, oštećenog ili povrijeđenog krvnog suda.
Podjela
[uredi | uredi izvor]Prema uzroku
[uredi | uredi izvor]- Traumatska krvarenja
- Patološka krvarenja
Prema lokalitetu
[uredi | uredi izvor]Prema vremenu nastanka
[uredi | uredi izvor]Prema povrijeđenom krvnom sudu
[uredi | uredi izvor]Hemofilija
[uredi | uredi izvor]Hemofilija je nasljedna bolest, koja se manifestuje kao sklonost prema krvarenju. Nasljeđuje se recesivno sa majke na potomke.
Opasnosti
[uredi | uredi izvor]Ako se za normu uzme da ljudska bića u tijelu imaju u prosjeku oko 5-6 litara krvi, bez značajnih posljedica može se izgubiti do 500 ml krvi, gubitak više od jedne petine (ovisno o pojedincu) može biti smrtonosan. Srce tada nije u stanju dalje opskrbe mozga sa kisikom i time dolazi do opasnog ugroženja vegetativnog nervnog sistema i time i vitalnih funkcija tijela. U nekim slučajevima je moguće nadoknaditi nedostak krvi drugim tekućinama (infuzije kod opekotina, Ringer laktat), ali je u najvećem broju slučajeva gubitka velikih količina krvi neophodna transfuzija.
Bolesti kod kojih i male rane mogu biti opasne
[uredi | uredi izvor]Kod pacijenata koji koriste sredstva za razređivanje krvi kao posljedice trombozi vena ili arterija (korištenje lijekova kao što su Marcumar ili Sindrom), može i kod malih rana doći do gubitka velikih količina krvi zbog nedostatka trombocita. Duža liječenja sa Andolom ili Aspirinom također dovode do prorijeđivanja krvi i time do opasnosti i pri manjim ranama.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]
Nedovršeni članak Krvarenje koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.