Ključna kost
| Ključna kost (Clavicula) | |
|---|---|
 Ključna kost (crvena) | |
 | |
| Identifikatori | |
| MeSH | D002968 |
| TA98 | A02.4.02.001 |
| TA2 | 1168 |
| FMA | 13321 |
| Anatomska terminologija | |
Ključna kost ili ključnjača – u anatomiji čovjeka – je duga kost koja služi kao veza i amortizer između lopatice (scapula) i grudne kosti (sternum). Postoje dvije ključne kosti, jedna na lijevoj strani i jedan na desnoj strani. Ključne kosti su jedine duge kosti u tijelu koje leže horizontalno. Zajedno sa lopaticama grade ramenski pojas. To je opipljiva kost, a i kod ljudi koji imaju manje masti u ovoj regiji, mjesto ove kosti je jasno vidljivo, jer stvara izbočine na koži. Latinsko ime (clavicula) je dobila po značenju ključić, jer ova kost rotira duž svoje osi kao ključ, kada se rame nađe u abdukciji.[1][2][3][4]
Struktura
[uredi | uredi izvor]Ključne kosti su uveliko dvostruko zakrivljene duge kosti koje povezuju ruke sa tjelesnim trupom. Nalaze se direktno iznad prvog rebra djelujući kao podupirač da zadrži lopatice na njenom mjestu, tako da se ruka može slobodno objesiti. Medijalno se zglobljava sa manubrijem grudne kosti, u sternoklavikulskom zglobu. Na bokovima je zglob sa akromionom, nastavkom lopatice na akromioklavikilskom zglobu. Ključnjača ima zaobljene medijalne i spljoštene bočne krajeve.[5]
 
|
| Desna ključna kost – odozgo i odozdo |
 
|
| Lijeva ključna kost – odozgo i odozdo |
Otprilike od piramidnog kraja grudne kosti, obje ključne kosti iskrivljuju se bočno i sprijeda za otprilike pola svoje dužine. To onda čini čak veliku stražnju krivinu u zglobljavanju sa akromionom lopatice. Pljosnati akromionski kraj ključne kosti je širi od grudnog kraja. Akromionski kraj ima grubu donju površinu koja ima greben, trapezoidnu liniju i blago zaobljenu projekciju, konoidanu kvrgu (iznad korakoidnog nastavka). Ove površine su karakteristična mjesta vezanja za ramenske mišiće i ligamente.
Ključna kost se može se podijeliti na tri dijela: medijalni kraj, bočni krasj i osovina.
Medijalni kraj
[uredi | uredi izvor]Medijalni kraj je četverougaon i zglobljava se sa klavikulskim usjekom manubrija grudne kosti, formirajući sternoklavikulski zglob. Zglobna površina proširuje se na donji aspekt, za pričvršćivanje sa prvom obalnom hrskavicom. Vezan je za:
- Vlaknastu kapsulu zgloba – sveobuhvatno;
- Zglobni disk – iznad-unazad
- Međuklavikulski ligament – gornja strana
Bočni kraj
[uredi | uredi izvor]Lateralni kraj je ravan odozgo prema dolje. Ima površinu za pričvršćivanje na acromionski nastavak lopatice, formirajući akromioklaviculski zglob. Područje oko zgloba ima vezu sa zglobnom kapsulom.
Prednji dio granice je udubljeni prema naprijed, a zadnja granica je konvekna unazad.
Osovina
[uredi | uredi izvor]Osovina je podijeljena u dvije medijalne i jednu bočne trećinu. Medijalni dio je deblji od bočnog.
Medijalna dvotrećinska osovina
[uredi | uredi izvor]Medijalna dvotrećinska osovina ima četiri površine i granice.
- Vanjska površina je konveksna prema naprijed i daje polazište za musculus pectoralis.
- Stražnja površina je glatka i na medijalnom kraju ima polazišze za musculus sternohyoideus.
- Gornja površina je na medijalnom dijelu gruba i ima polazište za musaculus sternokleidomastoideus.
- Donja površina, na medijalno kraju ima ovalni otisak na kostoklavikulski ligament. Na bočnoj strani donje površine, nalazi se subklavikulski urez za hvatište musculus subclavius. Na bočnoj strani podklavikulskog žlijeba, nalazi se otvor za dotok hranljivih materija.
Medijalni dio je četvrtastog oblika gdje čini zglob sa manubrijem grudne kosti na sternoklavikulskom zglobu.
Na marginama potključnjačnog žlijeba, daje vezu za klavipektoralnim omotačem.
Bočna trećina osovine
[uredi | uredi izvor]Lateralna trećina osovine ima dvije površine i dvije granice.
- Prednja granica je konkavna prema naprijed i polazište je za musculus deltoideus.
- Zadnja granica je konveksna prema nazad i ima vezu sa musculus trapezius.
- Gornja površina je potkožna.
- Donja površina ima greben zvani trapezoidna linija i kvržicu: konusna kvržica za vezu sa trapezoidnim i konusnim ligamentom, dijelom korakoklavikulskog ligamenta koji služe za vezu ključne kosti sa korakoidnim nastavkom lopatice.
Funkcije
[uredi | uredi izvor]Ključna kost obavlja nekoliko funkcija:[6]
- Služi kao tvrda podrška koja obustavlja pokrete lopatice i slobodnog dijela ekstremiteta; aranžman koji drži gornje ekstremitete dalje od grudnog koša, tako da ruka ima maksimalni domet pokreta. Postupajući fleksibilno, nalik na sponu dizalice, omogućava lopatici da se slobodno kreće na zidu grudnog koša.
- Pokriva vratnopazušni kanal, štiteći neurovaskularni snop koji dolazi iz gornjih ekstremiteta.
- Prenosi fizičke uticaja iz gornjih ekstremiteta u osovinski skelet.[1][7]
Mišići
[uredi | uredi izvor]Mišići i ligamenti koji se vežu za ključnu kost su:
| Priključak na ključnu kost | Mišić/Ligament | 'Ostale veze |
| Gornja površina prednje granice | Musculus deltoideus | Deltoidna kvržica, prema naprijed na bočnoj trećini |
| Gornja površina | Musculus trapezius | Prema poleđini na bočnoj trećini |
| Donja površina | Musculus subclavius | Potklavikulski žlijeb |
| Donja površina | Konusni ligament (medijalni dio korakoklavikulskog ligamenta) | Konusna kvržica |
| Donja površina | Trapezoidni ligament (bočni dio dio korakoklavikulskog ligamenta) | Trapezoidna linija |
| Prednja granica | Musculus pectoralis major | Medijalna trećina (okrugla granica) |
| Zadnja granica | Musculus sternocleidomastoideus (klavikulska glava) | Iznad, na medijalnoj trećini |
| Zadnja granica | Musculus sternohyoideus | Ispod, na medijalnoj trećini |
| Zadnja granica | Musculus trapezius | Bočna trećina |
Klinički značaj
[uredi | uredi izvor]Najčešće bolesti i poremećaji ključnjače su:
- Akromioklavikulska dislokacija ("AC separacija"),
- Degeneracija ključne kosti,
- Osteoliza,
- Sternoklavikulska dislokacija.
Vertikalna linija, povučene iz sredine ključne kosti zvana srednjeklavikulska linija se koristi kao referenca u opisivanju srčanog vršnog ritma tiokom medicinskog pregleda. Također je korisna za procjenu uvećanja jetre i za lociranje žuči koja je između sredine klavikulskee linije i transpilorične ravni.
Prelom ključne kosti
[uredi | uredi izvor]Fraktura ključne kosti (kolokvijalno, slomljena ključna kost) nastaje kao posljedica povrede ili traume. Najčešći tip prijeloma dolazi kada osoba horizontalno pada na ramena ili sa ispruženom rukom. Direktan udar na ključne kosti će uzrokovati lom. U većini slučajeva, direktan prelom se javlja sa bočne strane prema medijalno strani kosti. Prelomi ključne kosti obično se javljaju u uglu, gdje nastaje najveća promjena u pravcu kosti. To rezultira u podizanju medijalne površine sternokleidomastoidnog mišića, što može dovesti do perforacije prekrivajuće kože.[3][4]
Dodatne slike
[uredi | uredi izvor]-
Položaj ključne kosti (ctvena). -
Oblik ključne kosti (lijevo) -
Pectoral girdle—front -
Dijagram ramenskog zgloba čovjeka -
Dijagram ramenskog zgloba čovjeka -
Mišići vrata – prednja strana -
Ključna kost
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b Romer, Alfred Sherwood; Parsons, Thomas S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. str. 198–199. ISBN 0-03-910284-X.
- ^ a b Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ a b Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ a b Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Moore, Keith L.; Dalley, Arthur F. (1999). Clinically Oriented Anatomy (4th izd.). Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 978-0-683-06141-3.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć)
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]