Idi na sadržaj

Finci

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Finci
Suomalaiset
Ukupna populacija
c. 6.2–7 miliona[a]
Značajno stanovništvo u
Finska       c. 4.7–5.1 miliona[1][2][3][4][b]
Ostali značajni centri naseljavanja:
SAD636.587[5]
Švedska156.045[6]–712.000[7]
(uključujući Tornedale)
Kanada136.215[8]
Rusija127.600
(sa svim Karelima)[9]
34.300
(uključujući Ingrske Fince)
Australija30.359[10]
Njemačka16.000 (2002)[11]
Norveška15.000–60.000
(uključujući Šumske Fince
i Kvene)
[12][13]
Ujedinjeno Kraljevstvo15.000–30.000[14]
Španija12.961 (2016)[15]
(oko 40.000
privremenih stanovnika godišnje)
[16]
Estonija8.260[17]
Francuska6.000 (2005)[11]
Italija4.000[18]
Švicarska3.800[19]
Danska3.000[20]
Belgija3.000[21]
Holandija2.453 (2013)[22]
Grčka1.600[23]
Tajland1.500–2.000[24]
Jezik
Finski
Vjera
Dominantno Luteranizam il nereligiozni[25]
Vezane etničke grupe
Ostali baltofinski narodi
(posebno Šumski Finci, Ingrski Finci and Tornedali)

Finci (finski: suomalaiset) su baltofinska etnička grupa porijeklom iz Finske.[26][27]

Finci su tradicionalno podijeljeni u manje regijaalne skupine koje obuhvaćaju nekoliko zemalja koje graniče s Finskom. Također, neki od njih mogu se svrstati u zasebne etničke skupine, a ne kao podskupine Finaca. Tu spadaju Kveni i Šumski Finci u Norveškoj, Tornedali u Švedskoj i Ingrski Finci u Rusiji.

Danas u svijetu živi oko 6 do 7 miliona etničkih Finca i njihovih potomaka, a većina njih živi u matičnoj Finskoj i okolnim zemljama, posebno u Švedskoj, Rusiji i Norveškoj. Prekomorska finska dijaspora postoji u zemljama Amerike i Okeanije, a stanovništvo je uglavnom imigrantskog porijekla, s većim brojem u Australiji, Kanadi, Novom Zelandu, Brazilu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Pokret Fennoman je u 19. vijeki nastojao da definiše finski narod prikazom svakodnevnog života običnih ljudi u umjetnosti, poput ove slike Akseli Gallen-Kallela .

Finski je jezik kojim govore Finci, usko je povezan s drugim baltofinskim jezicima, kao što su estonski i karelijanski. Finski jezici su podgrupa veće uralske porodice jezika koja uključuje i mađarski. Ti jezici se znatno razlikuju od većine drugih jezika koji se govore u Evropi, a koji pripadaju indoevropskoj porodici jezika.

Historija

[uredi | uredi izvor]
Muška nošnja iz željeznog doba prema arheološkim nalazima iz Tuukkale. Crtež iz 1889.[28]

Arheološki podaci ukazuju na širenje kulturnih utjecaja iz mnogih izvora, od jugoistoka do jugozapada, s postepenim razvojem. Ne postoji jasan obrazac o porijeklu Finskog naroda, ali postoji kontinuitet u arheološkim nalazima.[29]

Poljoprivreda uz ribarstvo i lov, bila je uobičajen način življena među Fincima. Metoda u poljoprivredi posijeci-i-spali se praktikovala na istoku zemlje prekrivenom šumom sve do 19. vijeka. Poljoprivreda, zajedno sa jezikom, razlikuje Fince od Laponaca, koji su duže zadržali lovački način života. Nakon industrijalizacije i modernizacije Finske, većina Finaca živi u urbanim centrima i zaposlena u modernim uslužnim i proizvodnim zanimanjima, a poljoprivreda je postala neznatan element.

Kršćanstvo se proširilo na Finsku u Srednjem vijeku zamijenivši finsko paganstvo, koje će vremenom izumrijeti. Finsko paganstvo kombinovalo je različite slojeve finskog, norveškog, germanskog i baltičkog paganstva.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Population". Statistics Finland. Pristupljeno 3. 5. 2016. Persons with Finnish background: 5.115.300
    Native Finnish speakers: 4.778,490
  2. ^ "Suomen ennakkoväkiluku tammikuun lopussa 5 402 758" [Finnish preliminary population by the end of January stood at 5.402.758] (jezik: Finnish). Statistics Finland. Pristupljeno 17. 3. 2015.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  3. ^ "Preliminary population statistics". Statistics Finland. March 17. 2014. Pristupljeno February 24. 2015. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= i |date= (pomoć)[mrtav link]
  4. ^ "The World Factbook – Finland". Central Intelligence Agency. Arhivirano s originala, 19. 9. 2015. Pristupljeno 29. 2. 2016. Finns 93.4%, Swede 5.6%, other 1% (2006).
  5. ^ "Table B04003 - Total ancestry categories tallied for people with one or more ancestry categories reported - 2012 American Community Survey 1-Year Estimates". US Census Bureau. Arhivirano s originala, 12. 2. 2020. Pristupljeno January 23. 2016. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  6. ^ "Foreign-born persons by country of birth and year". Statistics Sweden. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno February 24. 2016. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  7. ^ "Fler med finsk bakgrund i Sverige" [Number of people with Finnish background in Sweden is rising] (jezik: Swedish). February 22. 2013. Pristupljeno February 24. 2016. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= i |date= (pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  8. ^ Statistics Canada. "2011 National Household Survey: Data tables". Pristupljeno 11. 2. 2014.
  9. ^ № 689-690 - Национальный состав населения России по данным переписей населения (тысяч человек) [№ 689-690 - Ethnic composition of the population of Russia according to census data (in thousands of people)] (jezik: ruski). Demoscope Weekly. 30. 6. 2016. Pristupljeno 5. 7. 2016.
  10. ^ Australian Government - Department of Immigration and Border Protection. "Finnish Australians". Arhivirano s originala, 16. 1. 2014. Pristupljeno 16. 1. 2014.
  11. ^ a b Euroopassa asuneet Suomen kansalaiset maittain 1971-2002. Retrieved 11-21-2007. (fi) Arhivirano 28. 8. 2004. na Wayback Machine
  12. ^ regijaaldepartementet, Kommunal- og (8. 12. 2000). "St.meld. nr. 15 (2000-2001)". Regjeringa.no.
  13. ^ Saressalo, L. (1996), Kveenit. Tutkimus erään pohjoisnorjalaisen vähemmistön identiteetistä. Suomalaisen Kirjallisuuden Seuran Toimituksia, 638. Helsinki.
  14. ^ "Kahdesta miljoonasta ulkosuomalaisesta suuri osa on "kateissa" – Ulkomailla asuvat ovat aina poikkeama tilastoissa" (jezik: finski). YLE. Pristupljeno 26. 2. 2018.
  15. ^ "Kahdenväliset suhteet" (jezik: finski). Embassy of Finland, Madrid. Pristupljeno 26. 2. 2018. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |1= (pomoć)
  16. ^ "Paljonko suomalaisia asuu Espanjassa?" (jezik: finski). Suomi-Espanja Seura. Arhivirano s originala, 27. 2. 2018. Pristupljeno 26. 2. 2018.
  17. ^ "Suomi Virossa" (jezik: finski). Embassy of Finland, Tallinn. Pristupljeno 26. 2. 2018.
  18. ^ "Kahdenväliset suhteet" (jezik: finski). Embassy of Finland, Rome. Pristupljeno 26. 2. 2018.
  19. ^ "Suomi Sveitsissä" (jezik: finski). Embassy of Finland, Bern. Arhivirano s originala, 27. 2. 2018. Pristupljeno 26. 2. 2018.
  20. ^ "Kahdenväliset suhteet" (jezik: finski). Embassy of Finland, Copenhagen. Arhivirano s originala, 27. 2. 2018. Pristupljeno 26. 2. 2018.
  21. ^ "Kahdenväliset suhteet" (jezik: finski). Embassy of Finland, Brussels. Pristupljeno 26. 2. 2018.
  22. ^ "Kahdenväliset suhteet" (jezik: finski). Embassy of Finland, The Hague. Pristupljeno 26. 2. 2018.
  23. ^ "Kahdenväliset suhteet" (jezik: finski). Embassy of Finland, Athens. Arhivirano s originala, 12. 6. 2018. Pristupljeno 26. 2. 2018.
  24. ^ "Maatiedosto Thaimaa" (jezik: finski). Embassy of Finland, Bangkok. Arhivirano s originala, 27. 2. 2018. Pristupljeno 26. 2. 2018.
  25. ^ "Population". Statistics Finland. Pristupljeno 3. 5. 2016.
  26. ^ "Finn noun" The Oxford Dictionary of English (revised edition). Ed. Catherine Soanes and Angus Stevenson. Oxford University Press, 2005. Oxford Reference Online. Oxford University Press. Tampere University of Technology. 3 August 2007
  27. ^ Anne Ollila (1. 9. 1998). "Perspectives to Finnish Identity". Scandinavian Journal of History. 23: 127–137. doi:10.1080/03468759850115918.
  28. ^ "vanhempi mies "muinaissuomalaisessa kansanpuvussa" Mikkelin Tuukkalan löytöjen mukaan". www.finna.fi. Pristupljeno 3. 1. 2020.
  29. ^ "Origin of Finnish and related languages - thisisFINLAND: Facts: Education & research". 16. 7. 2011. Arhivirano s originala, 16. 7. 2011. Pristupljeno 25. 12. 2017.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
  • Finci – Mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije