Bukva
| Bukva | |
|---|---|
 List i plod bukve | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Red | Fagales |
| Porodica | Fagaceae |
| Rod | Fagus |
| Vrste | |
Bukva (latinski: Fagus) је rod listopadnog drveća koji sadrži oko deset vrsta. Prirodno stanište mu je Evropa, Azija i Sjeverna Amerika. Raste u Južnoj i Centralnoj Evropi. Traži duboka, svježa i bogata tla, do 2000 m nadmorske visine. Jednodomna, jednospolna vrsta; listopadno drvo do 50 m visine i do 2 m prečnika. Kora je pepeljastosive boje, tanka i glatka do u duboku starost. Korijenov sistem je plitak i dobro razvijen. Listovi sjajnozeleni, eliptični, u mladosti trepavičasto dlakavi. Cvate u aprilu i maju mjesecu s listanjem. Muški cvjetovi u kuglastim cvatovima, ženski na kratkim peteljkama.[1][2] [3]
Plod bukvica dozrijeva u jesen iste godine. Bukva optimum postiže u subalpinskom pojasu gdje tvori čiste ili mješovite sastojine (najčešće s jelom ili smrčom).
Američka bukva (Fagus grandifolia), porijeklom iz istočne Sjeverne Amerike, i europska bukva (F. sylvatica), najpoznatije su rasprostranjene vrste širom Engleske i Euroazije. Obe vrste su ekonomski važno drvo i često se sade kao ukrasi u Europi i Sjevernoj Americi, a mogu narasti i do 30 metara. Uski, grubo nazubljeni, jako venski, plavo-zeleni listovi američke bukve dugi su oko 13 cm i žute u jesen. Nešto kraći, tamnozeleni listovi europske bukve u obliku jajeta postaju crveno-smeđi u jesen i, u blagim klimatskim uslovima, traju tokom zime. Obje vrste osjetljive su na bolesti bukovih listova, novu smrtonosnu biljnu bolest koja se vjerojatno širi nematodama.
Azijska vrsta, kineska bukva (F. engleriana), visoka oko 20 metara i japanska plava bukva (F. japonica), visoka do 24 metra, dijele se u podnožju na nekoliko stabljika. Japanska ili Sieboldova bukva (F. crenata) uzgaja se kao ukrasna na zapadnoj hemisferi. Meksička bukva, ili haya (F. mexicana), drvo često visoko 40 metara, ima klinaste listove. Orijentalna bukva (F. orientalis), piramidalno euroazijsko drvo visine oko 30 metara, ima sivkasto bijelo deblo i valovite klinaste listove duljine do 15 cm.[4]
Vrste
[uredi | uredi izvor]- Fagus chienii W.C.Cheng
- Fagus crenata Blume
- Fagus engleriana Seemen ex Diels
- Fagus grandifolia Ehrh.
- Fagus hayatae Palib. ex Hayata
- Fagus japonica Maxim.
- Fagus lucida Rehder & E.H.Wilson
- Fagus multinervis Nakai
- Fagus orientalis Lipsky
- Fagus sinensis Oliv.
- Fagus sylvatica L.
- Fagus × taurica Popl.
-
Fagus crenata, Japan -
Fagus engleriana, Morris Arboretum, SAD; ova vrsta raste u Kini -
Fagus grandifolia, vrsta iz Sjeverne Amerike
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- ^ Dahlgren, R.M.; Clifford, H.T.; Yeo, P.F. (1985). The families of the monocotyledons. Berlin: Springer-Verlag. ISBN 978-3-642-64903-5. Pristupljeno 10. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- ^ Raven P. H., Johanson G. B. (1999). Biology. WCB/McGraw–Hill, New York.
- ^ "Beech | Description, Uses, Nut, & Species | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 2. 6. 2023. Pristupljeno 21. 6. 2023.
