Biosfera
Biosferu (grč. βίος - bíos = život + σφαίρα - sfaira = lopta) – funkcionalnu cjelinu sfere života – čine svi ekosistemi Zemlje. Jedinstvo žive i nežive prirode ne ograničava se na ekosisteme, već se proteže i na čitavu planetu Zemlju. Biosferu sačinjavaju dijelovi ostalih Zemljinih sfera koje su naseljene živim bićima:
- atmosfera, sloj vazduha koji čini perifernu oblogu naše planete;
- hidrosfera, vodeni omotač Zemlje i
- litosfera, spoljašnji, površinski, tvrdi pokrivač Zemlje.[1]
U biosferi se objedinjuju svi stepeni organizacije živog svijeta tako da ona predstavlja vrhunski biološki sistem. Odlikuje se specifičnom strukturom, koja se ogleda u određenom prostornom rasporedu ekosistema:
- horizontalnom i
- vertikalnom.
Horizontalan raspored ekosistema određen je, prije svega, klimatskim uslovima. Idući od ekvatora ka polovima, može se uočiti izvjesna pravilnost u rasporedu različitih ekosistema na obje Zemljine polulopte. Vertikalni raspored ekosistema na kopnu u skladu je sa horizontalnim rasporedom ekosistema od ekvatora ka polovima. Od podnožja do planinskih vrhova temperatura opada i mijenja se klima, pa se u skladu sa tim smjenjuju i ekosistemi. Tako se lišćarske i četinarske šume smjenjuju livadama i pašnjacima, a planinske tundre i zona vječnog leda nalaze se na vrhovima planina.[2][3][4]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja. Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, ISBN 978 9958-592-03-4.
- ^ Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachussets and London, England, ISBN 0-674-69013-3.
- ^ Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitetu Sarajevu, Sarajevo.
- ^ Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , ISBN 0-674-36445-7 ; ISBN 0-674-36446-5.
