Narodnooslobodilačka borba u Hrvatskoj

Na pruzi Delnice-Ogulin, kod Kupjaka, 11. juna 1942 g. delovi 2.primorsko-goranskog odreda uništili italijanski železnički transport.

Diverzantska akcija u Lici na pruzi Lovinac - Medak, 16. aprila 1942.

Jedna od govornica na osnivačkoj skupštini ZAVNOH-a, 13 juna 1943.

Unutrašnost centralne partizanske radionice u Kamenskom, Hrvatska 1942.

Narodnooslobodilačka borba u Hrvatskoj počinje 22.6. 1941 kada je osnovan Prvi partizanski odred na području Hrvatske i uopće Jugoslavije, pod vodstvom Vlade Janića-Cape. Partizani u Hrvatskoj nosili su troroge kape po uzoru na interbrigadiste u španjolskom građanskom ratu. Cilj partizana je bio, prije svega, oslobađanje Hrvatske od njemačke i talijanske okupacije kao i od domaćih kvislinga to jest ustaškog režima koji je upravljao krvavim terorom usmjerenim prema Romima, Srbima, Židovima i svim Hrvatima koji nisu prihvaćali ustaška načela. Partizani djeluju pod okriljem komunističke partije, uz pomoć tadašnjih antifašističkih saveznika V. Britanije i Amerike. Slabljenjem Njemačke i slomom Italije narodno-oslobodilački pokret u Hrvatskoj jača i dobiva i državotvorne atribute, osobito kroz ZAVNOH.

Partizanski način ratovanja bio je učinkovit i u početnome razdoblju rata; izbjegavao se izravan sukob s mnogo jačom vojnom silom, rabeći taktiku gerilskoga ratovanja. Svojim iznenadnim napadima na prometnu infrastrukturu i zasjedama, uspješno su ometali glavne opskrbne pravce njemačke vojske, kao i funkcioniranje NDH.

U drugoj polovici 1943. partizanska vojska brojčano i oružano jača osvajajući talijanska skladišta oružja te stvara mobilnije borbene jedinice – brigade i uspostavlja i značajna područja pod svojom kontrolom pošto su do tada najćešće oslobođeni teritoriji bili oslobađani uz pomć odreda s bazama u Bosni i Hercegovini. Padom Italije i masovim bježanjem ostatka talijanske vojske, partizanska vojska pridobiva mnogo vojne opreme i potrebih namirnica. S većim brojem vojnika i opremom, parizanske brigade postepeno jačaju u koordiniranu vojnu silu rabeći više izravne načine sukoba, tako da se vlast NDH stvarno svodila samo na veće gradove i komunikacijske linije. Stanje se u mnogome promjenilo 1944., jer je bilo očigledno da su gubitnici u ratu Sile osovine i njezini saveznici. Vojnici domobranske vojske masovno prelaze u partizanske odrede, a Dalmacija biva oslobođena.

Hrvatska je imala 251 partizanski odred, 78 brigada i 17 divizija. Od sedam korpusa, pet je bilo s područja Hrvatske,a ukupno se u njima borilo 200 tisuća boraca.

Poveznice

• Prvi sisački partizanski odred
• ZAVNOH
• Nezavisna Država Hrvatska

Eksterni linkovi

• Odluke drugog zasjedanja AVNOJ-a
• Izvori vezani za zasjedanja ZAVNOH-a
• Izvori vezani za kapitulaciju fašističke Italije u Hrvatskoj