Jajce

Jajce
Jajce
Grad i općina
	Grb
	Jajce
	Koordinate: 44°20′22.5″N 17°16′12″E / 44.339583°N 17.27000°E
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton	Srednjobosanski
Sjedište	Jajce
Uprava
• Načelnik	Edin Hozan (SDA)
Površina
• Ukupno	342 km²
Stanovništvo
• Grad	7172
• Općina	27.258
Sajt	https://www.opcina-jajce.ba/

Jajce je grad u i središte istoimene općine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na ušću rijeke Plive u Vrbas. Grad je 2013. brojao 7.172, a općina 27.258 stanovnika.

Historija

Ranosrednjevjekovnu hrvatsku župu Plivu, prvi put navodi vizantski car i istoričar Konstantin Porfirogenit u djelu “De administrando imperio” polovinom X vijeka. Župa Pliva se nalazila u Donjim Krajima, gdje se kao cjeloviti administrativno-upravni prostor javlja u istorijskim izvorima 1244. godine kao dio bosanske biskupije. Župa Pliva se ponovo pominje tek 1366. godine kada ju je bosanski ban Tvrtko I Kotromanić darovao rodu Hrvatinića. Hrvoje Vukčić Hrvatinić od 1396. godine nosi titulu “Conte di Jajce”. To je ujedno prvi pomen ovog mjesta.

Udajom Hrvojeve udovice Jelene za kralja Ostoju grad je prešao u kraljevske ruke, ali je, ustvari, kraljevski grad postao tek za vladavine Tvrtka II. Kao stolno mjesto bosanskih vladara. Jajce se pominje 1457. godine za vladavine kralja Stjepana Tomaša. Četiri godine kasnije tu je krunisan posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, koji je dvije godine rezidovao u ovom gradu, a tu je pogubljen, vjerovatno, na Carevu polju, u prisustvu sultana Mehmeda Osvajača 1463. godine.

Izgleda da je Stjepan Tomašević, radi jedinstva Bosne pred osmanlijskom najezdom, kraljevao sa svojom maćehom Katarinom, iz vlastelinske porodice Kosača. Zbog toga dio izvora navodi Katarinu kao posljednju bosansku kraljicu, a drugi dio navodi Jelenu (Maru) Branković, ženu bana Stjepana Tomaševića.

Osmanlije su odstupile pred mađarskom vojskom koja je zauzela Jajce krajem iste godine. Jajačka banovina je osnovana 1464. godine. Poslije Mohačke bitke 1527. godine grad definitivno pada pod Otomansku imperiju.

Jajce postaje važno historijsko mjesto za vrijeme drugog svjetskog rata, kada se u njemu održalo Drugo zasjedanje AVNOJ-a 29.11. 1943. Na tom zasjedanju su donesene važne odluke kojima je utemeljena buduća socijalistička Jugoslavija. U spomen tog događaja je SFRJ slavila Dan republike kao svoj najveći praznik.

Na početku rata u BiH, Jajce je imalo značajnu stratešku ulogu kao raskrnica puteva, odnosno svojevrsna razdjelnica područja pod srpskom kontrolom na sjeveru, bošnjačkom na jugoistoku i hrvatskom na jugozapadu. Nakon što su u proljeće 1992. lokalni Srbi napustili grad, u ljeto 1992. je postao metom bombardiranja bosanskosprskih snaga. Nakon teških borbi u oktobru 1992. bosanskosrpske snage su osvojile Jajce, a lokalno hrvatsko i bošnjačko stanovništvo izbjeglo u obližnji Travnik. U ljeto 1995. Jajce su zauzele snage Hrvatske vojske, a poslije je Daytonskim sporazumom pripao Federaciji BiH.

Bogata istorija iznjedrila je i veliki broj kulturnih dobara, a centralno mjesto pripada srednjovjekovnom gradu. Ideja o stavljanju kulturno-historijske baštine u gradskoj jezgri grada Jajca na UNESCO-ovu listu pokrenuta je još 1979. godine, a 26 godina kasnije Općinsko vijeće je usvojilo odluku o pristupanju tim aktivnostima. Kandidatura je podnesena, ali nažalost 2008. godine, zbog uočenih nedostataka, nominacija je povučena. Trenutno Jajce nije kandidat za svjetsku baštinu UNESCO-a. Zbog mnoštva spomenika grad nosi naziv - Jajce grad muzej.

Geografija

Općina Jajce zauzima centralni dio Bosne i Hercegovine, odnosno zapadni dio Srednjobosanskog kantona s površinom od 342 km².

Teritorija Općine graniči: na sjeveru s općinama Travnik i Dobretići, na zapadu s općinama Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad, koje pripadaju entitetu Republike Srpske i s južne strane s općinom Donji Vakuf.

Teritorija općine je pretežno brdsko-planinskog karaktera, a prometno je povezana s ostalim dijelovima teritorije Bosne i Hercegovine magistralnim putevima M-5 i M-16.

Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i snježnim zimama. Ovim područjem protiču rijeke Pliva i Vrbas s više pritoka, bogate plemenitom ribom, a 5 km od grada nalaze se Veliko i Malo Plivsko jezero. Jezera su pogodna za sportove na vodi i na njima se održavaju veslačka i kajakaška takmičenja. Okolne planine, kojima dominira Suhi Vrh sa 1.431 metar nadmorske visine, obiluju crnogoričnim i bjelogoričnim šumama u kojima su raznovrsna divljač i ljekovito bilje, kao i tereni za zimske sportove.

Grad Jajce nalazi se na obalama rijeka Pliva i Vrbas na sjevernoj geografskoj širini od 40°20´30´´ i na istočnoj geografskoj dužini od 17°14´16´´. Nadmorska visina na tvrđavi je 470 metara, na Plivskim jezerima 426,6, a na vodopadu 362,5 metara.

Naseljena mjesta

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Jajce imala je 27.258 stanovnika s 8.040 domaćinstva, raspoređenih u 58 naselja dok je sam grad Jajce imao 7.172 stanovnika.^[1]


Nacionalni sastav	1971.	1991.	2013.
Ukupno	35.002	44.903	27.258
Muslimani	14.001 (40,0%)	17.400 (38,8%)	13.269 (48,7%)
Hrvati	12.376 (35,4%)	15.781 (35,1%)	12.555 (46,1%)
Srbi	8.132 (23,2%)	8.684 (19,3%)	501 (1,8%)
Jugoslaveni	208 (0,6%)	2.486 (5,5%)	14 (0,1%)
ostali	285 (0,8%)	552 (1,3%)	919 (3,4%)

Privreda

Obrazovanje

Nacionalni spomenici

Glavni članak: Nacionalni spomenici u Jajcu

Slavni ljudi

Irfan Smajlagić, bivši rukometaš,rukometni trener i osvajač zlatne olimpijske medalje u Atlanti 1996.godine.
Stjepan Tomašević, bosanski kralj i posljednji srpski despot
Miroslav Filipović, franjevac, ustaša, komandant logora Jasenovac i Stara Gradiška
Ivan Sokolov, bosanskohercegovački šahista
Nikola Šop, bosankohercegovački pjesnik
Florijan Matekalo, bivši nogometaš Partizana iz Beograda strijelac prvog zgoditka za Partizan u povijesti