Cazin
Cazin | |
|---|---|
 | |
  Cazin | |
| Koordinate: 44°57′59″N 15°56′32″E / 44.96639°N 15.94222°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski kanton |
| Uprava | |
| • Gradonačelnik | Nermin Ogrešević |
| Površina | |
| • Ukupno | 355,8 km² |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 66.149 |
| • Naselje | 13.863 |
Cazin je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine koji administrativno pripada
Unsko-sanskom kantonu Federacije BiH. Nalazi se na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Europi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.
Teritorija općine Cazin zahvata 355,8 km² u kojoj prema posljednjim popisu (2013.) živi 66.149 stanovnika od čega 95.9% Bošnjaka. Populacija je organizirana u 22 mjesne zajednice. Relativna gustoća naseljenosti iznosi oko 180 stanovnika na 1 km².
Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine.
Područje Cazina bilo je naseljeno još u pretpovijesnom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostaci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potječu iz pretpovijesnog doba.
Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Općina Cazin je tijekom 2005. godine jedan od najvećih proizvođača mlijeka u BiH. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete "Agrokomerca" kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.
Značajno je spomenuti oblast građevinarstva i trgovine. Tijekom rata gospodarstvo Cazina je pretrpjelo značajne štete na svojoj imovini, a istodobno je izgubila kompletno prijeratno tržište.
Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše na općini.
Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih lica. Siva ekonomija je prisutna i prema nekim procjenama obuhvaća više od 50% ukupne ekonomije Cazina
Na području općine Cazin nalaze se značajne geološke rezerve gipsa, tufora, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih minerala.
Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu.
Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje poslani su uzorci s lokaliteta istočno od Tržca i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera.
Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama.
Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i van granica Unsko-sanske županije. Osim lokaliteta "Džehveruša" sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području općine Cazin.
Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu, na dužini od oko 20 km i prosječnoj širini oko 6 km.
Ugalj ovog bazena je lignit-mrki ugalj koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i Šturlić. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara.
Prema raspoloživim podacima može se reći da ugalj bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). Donja toplotna vrijednost uglja je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%. Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve.
Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a vanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t uglja.
Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Cazin imala je 66.149 stanovnika, raspoređenih u 54 naselja.
| Nacionalni sastav | Općina | Naselje |
|---|---|---|
| Ukupno | 66.149 | 13.863 |
| Muslimani | 63.463 (95,9%) | 12.938 (93,3%) |
| Srbi | 29 (0,0%) | 10 (0,1%) |
| Hrvati | 320 (0,5%) | 175 (1,3%) |
| ostali | 2.337 (3,5%) | 740 (5,3%) |
Naseljena mjesta su: Abdići, Agići, Bajrići, Balići, Bajrektarevići, Bašagići, Bašče, Beganovići, Begići, Begove Kafane, Boškovići, Brezova Kosa, Bukovica, Cazin, Civići, Crnaja, Čajići, Čizmići (Čizimići), Čovići, Ćehića Križ (Ćehića križ), Ćehići, Ćoralići (Šoralići), Ćuprija, Delanovići, Donja Barska, Donja Koprivna, Donja Lučka, Donji Lulići, Donji Nuhanovići, Donji Omerčevići, Durdžići, Durmići, Džehveruša, Glogovac, Gnjilavac, Gornja Barska, Gornja Koprivna, Gornja Lučka, Gornji Omerčevići, Granica, Gradina, Hadžin Potok, Handanagići, Hodžići, Horozovo Brdo, Hirkići, Huremagići, Incel, Jahovice, Jašaragići (Jašaregići), Jonuzovići, Japića Brdo, Kaljikovići, Kapići, Karaula, Klanac, Klen, Kličići, Klisa, Kolišta (Kolište), Kovačevići, Krakača, Krivaja, Kržalići, Kula, Liđani, Liskovac, Lojićka, Ljubijankići, Majetići, Mala Lisa, Mihaljevac, Miostrah, Miskići, Mudžaheri, Mujakići, Muranovići, Mutnik, Nazići, Nuhanovići, Osmanagići, Osredak, Ostrožac, Ostrožac na Uni, Ostrožačko brdo, Pećigrad, Pivnice, Pjanići, Podgredina, Polje, Ponjevići, Prošići, Puškari, Rakovići, Ratkovac, Rošići, Rujnica, Seferagići, Selište, Skokovi, Slatina, Stijena, Stovrela, Strane, Suljići Šepići, Šturlić, Šturlićka Platnica, Toromani, Tromeđa, Tržac, Tržačka Platnica, Tržačka Raštela, Urga, Vignjevići, Vilenjača, Vrelo, Zećirevići i Zmajevac.
1948. godine - 30.144
1961. godine - 35.194
1971. godine - 45.468
1981. godine - 57.110
1991. godine - 63.406
2013. godine - 66.149
U ratu je poginulo oko 1.000 stanovnika, izbjeglo je oko 650 stanovnika.
U poslijeratnom periodu je došlo do značajnijih posjeta turista općini u sklopu manifestacija “Una-regata” raftinga rijekom Unom od Bihaća preko Općine Cazin do Bosanske Krupe. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i slično.
Poseban značaj razvoju turizma u općini Cazin daje srednjovjekovni Stari grad "Ostrožac" kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu su nekoliko srednjovjekovnih utvrda kao: Pećigrad, Stijena, Šturlić.
- Nurija Pozderac - narodni poslanik Kraljevine Jugoslavije, narodni heroj Jugoslavije, pripadnik Narodno-oslobodilačkog pokreta.
- Osman Hadžić - pjevač
