Västmanland
Västmanland
| |
|---|---|
| |
| U sastavu | Švedske |
| Upravni oblik | pokrajina |
| Površina | 8363 km² |
| Stanovništvo | 289.206 |
| Gustoća | 35 stanovnika na km² |
Västmanland je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) u centru zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.
Västmanland se prostire sjeverno od Jezera Mälaren prema unutrašnjosti[1], graniči sa pokrajinama Södermanland, Närke, Värmland, Dalarna i Uppland.
Pokrajina Västmanland ima površinu od 8 363 km²[2] na kojoj živi 303,895 stanovnika.
Danas administrativno podpada najvećim dijelom pod istoimenu grofoviju Västmanland (istok) i manjim zapadnim dijelom pod Örebro.
Teren Västmanlanda se od plodne ravnice na jugoistoku uzdiže se prema sjeveru do ruba brdovite regije Bergslagen. [1] Tamo se uzdiže najviše brdo pokrajine - Fjällberget visoko 466 metara.[2]
Ime Västmanland (Zemlja zapadnih ljudi) nastalo je za srednjeg vijeka, najvjerojatnije da se ukaže na razliku od Upplanda, koji je u to vrijeme bio centar Švedske.[3]
Västmanland je bio dio Dalarne sve do 1647., kad je i on postao samostalna administrativna jedinica.[3]
Västmanland je poljoprivredno rudarski kraj poznat po povrtlarstvu i uzgoju krava.[1] Rudarstvo je razvijeno oko Fagersta u regiji Bergslagen. Blizina željezne rude, i manjih količina bakra, olova i cinka, utjecala je na razvoj metalurške industrije u Västeråsu i Köpingu.[1]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Västmanland” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 21. 04. 2015.
- ↑ 2,0 2,1 „Västmanland” (švedski). Johmenvisst. Pristupljeno 21. 04. 2015.
- ↑ 3,0 3,1 „Dalarna och Västmanland” (švedska). Tacitus. Pristupljeno 21. 04. 2015.
Ångermanland • Bohuslän • Blekinge • Dalarna • Dalsland • Gästrikland • Gotland • Halland • Hälsingland • Härjedalen • Jämtland • Lappland • Medelpad • Norrbotten • Närke • Öland • Östergötland • Skanija • Småland • Södermanland • Uppland • Värmland • Västmanland • Västerbotten • Västergötland