Petrinja
Petrinja | |
---|---|
Koordinate: 45°27′N 16°17′E / 45.45°N 16.28°E | |
Država | Hrvatska |
Županija | Sisačko-moslavačka |
Uprava | |
• Gradonačelnik | Magdalena Komes (HDZ) |
Stanovništvo | |
• Ukupno | 23,413 |
Vremenska zona | UTC+1 (CET) |
• Ljeti (DST) | UTC+2 (CEST) |
Poštanski broj | 44250 |
Petrinja je grad u Hrvatskoj, smješten na području Banovine, a upravno pripada Sisačko-moslavačkoj županiji.
Petrinja se nalazi na ušću rječice Petrinjčice u Kupu, oko 13 km jugozapadno od Siska i oko 60 km jugostočno od Zagreba.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, područje Grada Petrinje je imalo 23.413 stanovnika, od kojih gotovo 70 % živi u samoj Petrinji (13.801 st.) i prigradskom naselju Moščenica (2.348 st.). Gradu upravno pripadaju još 53 manja seoska naselja, među kojima se veličinom izdvajaju Hrastovica (507 st.), Mala Gorica (531 st.) i Nova Drenčina (389 st.).
Prema etničkoj strukturi, stanovništva 2001.godine:
Begovići, Bijelci, Bijelnik, Blinja, Brest Pokupski, Cepeliš, Čuntić, Deanovići, Dodoši, Donja Bačuga, Donja Budičina, Donja Mlinoga, Donja Pastuša, Donje Mokrice, Dragotinci, Dumače, Glinska Poljana, Gora, Gornja Bačuga, Gornja Mlinoga, Gornja Pastuša, Gornje Mokrice, Graberje, Grabovac Banski, Hrastovica, Hrvatski Čuntić, Jabukovac, Jošavica, Klinac, Kraljevčani, Križ Hrastovački, Luščani, Mačkovo Selo, Mala Gorica, Međurače, Miočinovići, Mošćenica, Moštanica, Nebojan, Nova Drenčina, Novi Farkašić, Novo Selište, Pecki, Petkovac, Petrinja, Prnjavor Čuntićki, Sibić, Slana, Srednje Mokrice, Strašnik, Stražbenica, Taborište, Tremušnjak, Veliki Šušnjar, Vratečko i Župić.
Srednjovjekovna Petrinja koja se spominje u 13. stoljeću nalazila se nekoliko kilometara južnije od današnjeg grada, na području sela Jabukovac. To su naselje razorili Turci, koji su podigli novu tvrđavu na ušću Petrinjčice u Kupu. Nakon njihovog protjerivanja na tom se mjestu razvija nova Petrinja kao značajno vojno i trgovačko središte u okviru Vojne krajine. U 20. vijeku važnost Petrinje slabi u korist susjednog Siska koji je imao bolji prometni položaj te ga je ranije zahvatila industrijalizacija. Grad je ipak zadržao lokalno značenje kao središte Banovine. Nakon Drugog svjetskog rata počinje jači ekonomska razvoj (posebno mesne industrije - "Gavrilović"), te se značajno povećao i broj stanovnika Petrinje (sa 6.000 stanovnika 1948. godine na gotovo 19.000 u 1991.).
Na početku raspada SFRJ Petrinja je imala etnički miješani sastav, a napetosti između hrvatskog i srpskog stanovništva su se počele odražavati u nizu incidenata. Oni su sredinom 1991. eskalirali u otvoreni oružani sukob pri čemu su snagama Krajine podršku pružala JNA. Početkom septembra 1991, nakon neuspjelog pokušaja hrvatskih snaga da zauzmu tadašnju kasarnu "Vasilij Gaćeša", grad je teško bombardiran, a hrvatske snage prisiljene na povlačenje, a zajedno s njima i većina hrvatskog stanovništva. Petrinja je postala dio Republike Srpske Krajine, ali je u septembru 1993. teško bombardirana od hrvatskih snaga za vrijeme Operacije Medački džep. Hrvatske snage su nadzor nad Petrinjom 6. 8. 1995. preuzele za vrijeme Operacije Oluja. Tada je iz Petrinje izbjeglo srpsko, a vratilo se prethodno izgnano hrvatsko stanovništvo.
Temelj lokalne privrede je Mesna industrija "Gavrilović".
- Krsto Hegedušić (1901-1975), slikar
- Branko Horvat (1928-2003), ekonomist i političar
- Oton Kučera (1856-1931), astronom i predsjednik Matice hrvatske
- Drago Roksandić (1948-), povjesničar
- Vlado Lisjak, hrvatski je hrvač,osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. godine.
- Stevan Šupljikac, austrijski general-major i prvi vojvoda Srpske Vojvodine
- Dušan Ćorković, general-pukovnik JNA i narodni heroj Jugoslavije
- Jovo Čučković, nogometni trener
- Marijan Vlak, nogometni trener
- Ivan Kožarić, hrvatski kipar
- Josip Kajetan Knežić, hrvatski vojni graditelj
- Ostaci srednjovjekovnih utvrda (Čuntić,Klinac Grad i Pecki)
- Povijesna jezgra Petrinje - trg s baroknim kućama, župna crkva Svetog Lovre iz 1780. i gradski park
- Sakralna baština - Drvena kapela u Brestu, barokni samostan i crkva u Hrvatskom Čuntiću i srednjovjekovna crkva u Gori
Gotovo svi spomenici su bili potpuno razoreni za vrijeme okupacije Petrinje (1991-1995), a sada se nalaze u obnovi.
Petrinja ima tri osnovne škole, opću gimnaziju i srednju veterinarsku školu. Također ima Pedagošku Akademiju, sa smjerom predškolskog odgoja (2.g) i razredne nastave (4.g.).