Prijeđi na sadržaj

Donji Miholjac

Coordinates: 45°46′N 18°10′E / 45.76°N 18.16°E / 45.76; 18.16
Izvor: Wikipedija
Donji Miholjac
Donji Miholjac na mapi Hrvatske
Donji Miholjac
Donji Miholjac
Koordinate: 45°46′N 18°10′E / 45.76°N 18.16°E / 45.76; 18.16
Država Hrvatska
ŽupanijaOsječko-baranjska
Uprava
 • GradonačelnikStjepan Viduka
Stanovništvo
 • Ukupno10,265
Vremenska zonaUTC+1 (CET)
 • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)
Poštanski broj
31540


Donji Miholjac je grad u regiji Slavoniji u istočnoj Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji

Geografski položaj

[uredi | uredi kod]

45° 45' 71" N - 18° 08' 81" E

Donji Miholjac je smješten u samom srcu ravnice, 5 kilometara od mađarske granice, na desnoj obali rijeke Drave.

Historija

[uredi | uredi kod]
Crkva i župni ured Sv. Mihaela

Pogodan zemljopisni položaj i prirodne osobitosti kao što su blizina rijeke Drave, guste šume i drugo davale su povoljne uvjete za život na području Donjeg Miholjca od paleolita do danas. O tome govore brojni arheološki nalazi, od kojih su najznačajniji Janjevci - Borik s okolicom (ostaci iz neolita), Brdača (srednjovjekovno naselje), Staro groblje (srednjovjekovna gradina), te rudina Maroslavci (ostaci iz neolita).

Naseljavanje područja Donjeg Miholjca pratimo od naseljavanja panonskog plemena Andiezetesa na ovo područje. Nakon njih u ove prostore dolaze Rimljani. Na Ptolomejevoj karti s početka 2.pol. 2.st. nalazi se Mariniana (današnji Donji Miholjac).U prvo vrijeme to naselje bilo je vojna postaja, a s vremenom se oko njega razvija naselje.

Propašću Zapadnog Rimskog Carstva, a posebno velikom seobom naroda krajem 6. i početkom 7. st. mijenja se struktura i raspored stanovništva ovog kraja. Tada se na ovom području prvi put spominju Hrvati. Do 8.st. ovo područje bilo je pod vlašću Avara, a krajem 8. st. započinje vladavina Franaka.

Franačka vlast započela je s pokrštavanjem do tada poganskog slavensko-hrvatskog stanovništva. Početkom 10.st u Panonsku nizinu dolaze Mađari, no pokušaj prodora preko rijeke Drave nije im uspio. Poraženi su od hrvatskog kralja Tomislava, i tada su ujedinjene Posavska i Dalmatinska Hrvatska. Utjecaj hrvatskih vladara u Slavoniji bio je vrlo slab, što zbog perifernog položaja, što zbog stalne borbe za dalmatinske gradove protiv Bizanta i Mlečana.

Uskoro Slavonija dolazi pod vlast Mađara (dinastija Arpadovića, mađarski kralj Ladislav). Godine 1102. Hrvatska i Mađarska spojene su u personalnu uniju i mađarski kralj Koloman okrunjen je hrvatskom krunom. Da bi se Slavonija i u vjerskom smislu udaljila od Dalmatinske Hrvatske, Mađari su osnivali župe i biskupije uglavnom na području Mađarske, koje su pokrivale i najveći dio Slavonije. Godine 1009. godine osnovana je biskupija u Pečuhu koja je pokrivala i područje današnjeg Donjeg Miholjca. Godine 1042. ustoličen je biskup Mavro, koji je tu dužnost obavljao sve do 1070. Iz tog razdoblja postoji i prvi zapis o Donjem Miholjcu, vezan uz izgradnju prve crkve na ovom području. To je dokument iznesen na Saboru u Albaregiji 1057. godine i u njemu se spominje darivanje zemljišta za izgradnju crkve u čast sv. Mihaela. Od tada se i mjesto oko crkve počelo nazivati Sv. Mihael.

Administracija i politika

[uredi | uredi kod]

Ekonomija

[uredi | uredi kod]

Demografija

[uredi | uredi kod]

Kultura i sport

[uredi | uredi kod]

Najvažniji kulturni događaj u gradu je Miholjačko sijelo tokom kojeg se građani oblače u tradicionalne nošnje i izvode tradicionalne narodne pjesme i plesove-

Obrazovanje

[uredi | uredi kod]

Škole

[uredi | uredi kod]

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Dvorac grofova Mailath i parkovi koji mu pripadaju.

Slavni ljudi

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Gradovi i općine Osječko-baranjske županije
Gradovi

Beli Manastir | Belišće | Donji Miholjac | Đakovo | Našice | Osijek | Valpovo


Općine


Antunovac | Bilje | Bizovac | Čeminac | Čepin | Darda | Donja Motičina | Draž | Drenje | Đurđenovac | Erdut | Ernestinovo | Feričanci | Gorjani | Općina Jagodnjak | Kneževi Vinogradi | Koška | Levanjska Varoš | Magadenovac | Marijanci | Općina Petlovac | Petrijevci | Podgorač | Podravska Moslavina | Popovac | Punitovci | Satnica Đakovačka | Semeljci | Strizivojna | Šodolovci | Trnava | Viljevo | Viškovci | Vladislavci | Vuka

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj