Prijeđi na sadržaj

Magmatske stijene

Izvor: Wikipedija

Magmatske stijene se drugačije nazivaju i eruptivne stene. Nastale su očvršćavanjem magme u zemljinoj unutrašnjosti odnosno očvršćavanjem lave na površini Zemlje. Dele se na dubinske i površinske.

Prva Zemljina kora je bila sastavljena samo od magmatskih stena.

Prema mestu nastanka magmatske stene se dele na izlivne (efuѕivne) i dubinske (intruzivne).

Dubinske magmatske stene su zrnaste strukture. Kod njih su svi mineralni sastojci iskristalisani i približno su iste veličine.

Izlivne magmatske stene se sastoje od sitno iskristalisane mase, u kojoj se nalaze pojedini krupniji kristali. Najčešće se sreću u obliku vulkanskih kupa, a dubinske u obliku batolita i lakolita.

Oblici koji nastaju hlađenjem magme su :

  • Batolit (nastaje kada magma očvrsne u vidu brežuljka) - Kopaonik
  • Lakolit (nastaje kada magma očvrsne u vidu pečurke ili sočiva) - Avala
  • Žične stene (nastaje kada magma očvrsne u vidu tanke niti koja podseća na žicu)

Oblici koji nastaju hlađenjem lave su :

  • Vulkanske kupe (nastaje kada se lava nagomila u vidu brežuljka ili uzvišenja)
  • Vulkanske ploče (nastaje kada se lava razlije na većoj površini i tako očvrsne)
  • Okamenjeni potoci lave.

Magmatske stene se takođe dele i po hemijskom sastavu na

  • kisele - preko 66% SiO2,
  • neutralne - 53-66% SiO2,
  • bazne - 45-53% SiO2,
  • krajnje bazne - ispod 45% SiO2.

Povezano

[uredi | uredi kod]