Eisleben

Luterštat Ajsleben Lutherstadt Eisleben
Luterštat Ajsleben
Grb
Osnovni podaci
Država	Njemačka
Gradonačelnik	Jutta Fischer
Savezna država	Saksonija-Anhalt
Stanovništvo
Stanovništvo	26.190
Gustina stanovništva	182 st./km²
Geografija
Koordinate
Vremenska zona	UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina	114 m
Površina	143,8 km²
Luterštat Ajsleben Luterštat Ajsleben (Njemačke)
Ostali podaci
Poštanski kod	06295
Pozivni broj	03475,034773,034776
Registarska oznaka	MSH
Web-stranica	www.eisleben.eu

Eisleben je njemački grad u pokrajini Saska-Anhalt, poznat kao rodno mjesto Martina Luthera, te je njegovo službeno ime Lutherstadt Eisleben. Grad se nalazi na pola puta željezničke pruge od Kassela do Hallea. Podijeljen je na stari (Altstadt) i novi grad (Neustadt) koji je stvoren kao naselje rudara u 14. stoljeću. Eisleben je bio glavni grad okruga Mansfelder Land, te je sjedište Verwaltungsgemeinschafta ("kolektivna općina") Lutherstadt Eisleben.

Eisleben na bakropisu iz 1647. god. (Matthäus Merian).

Povijest

Eisleben je prvi put spomenut 997. god. kao tržno mjesto Islebia koje je 1180. god. postalo gradom. U Eislebenu je 1256. godine rođena Sveta Gertruda, benediktinska opatica, u vrijeme kada je grad pripadao Tiringiji u sklopu Svetog Rimskog Carstva.

Eisleben je od 15. stoljeća pripadao grofovima Mansfelda, dok nije potpao pod Saski elektorat 1780. god. U to vrijeme grad je procvjetao zahvaljujući rudnicima bakra i srebra. U njemu je 10. listopada 1483. god. rođen i Martin Luther, u ulici poznatoj kao Lange Gasse. Njegov otac je, poput mnogih stanovnika, bio rudar koji se preselio u Mansfeld godinu dana nakon Martinova rođenja. Iako je većinu života proveo u Wittenbergu, Martin Luther je često propovijedao u Eislebenu te je tu i umro 1546. god. Eisleben je iskoristio ove činjenice i već 1689. pokrenuo "vjerski turizam", kao pionir u Njemačkoj.

God. 1815., pripada Saskoj provinciji Kraljevine Prusije, a nakon Drugog svjetskog rata spada u novoosnovanu pokrajinu DDR-a, Saska-Anhalt.

Znamenitosti

God. 1997., Kuća rođenja, ali i Kuća smrti Martina Luthera proglašene su UNESCO-vom svjetskom baštinom. Prva je najstarija kuća u gradu, ali značajno obnovljena u historicističkom stilu u 19. st., dok je druga pretvorena u Lutherov muzej.

U gradu se nalaze i crkve Sv. Petra i Pavla (gdje je Martin Luther kršten) i Crkva sv. Andrije u kojoj je izveo svoju posljednju propovijed.

• 
  Spomenik Martinu Lutheru (Rudolf Siemering)
• 
  Rodna kuća Martina Luthera
• 
  Kuća u kojoj je umro Martin Luther
• 
  Crkva sv. Andrije

Međunarodna saradnja

Mjesto	Država	Vrsta saradnje	Od
Raismes	Francuska	partnerstvo	1962.
Izvor

Literatura

• Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
• Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
• Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
• Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
• Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
• Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
• Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
• Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vanjske veze

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Eisleben

• Lutherova mjesta u Eislebenu i Wittenbergu na službenim stranicama UNESCO-a
• Službena stranica grada
• Lutherova mjesta u Eislebenu