Dikobrazi Starog svijeta
Dikobrazi Starog svijeta | |
---|---|
Hystrix cristata | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Rodentia |
Podred: | Hystricomorpha |
Infrared: | Hystricognathi |
Porodica: | Hystricidae Fischer de Waldheim, 1817 |
Dikobrazi Starog svijeta (Hystricidae), porodica glodavaca iz Staroga svijeta rasprostranjena na području Europe, Azije, Afrike, Indije i jugoistočne Azije. Kao i kod dikobraza Novog svijeta (Erethizontidae), glavna im je karakteristika tijelo prekriveno veoma dugim bodljama, koje uspješno koriste u obrani od grabežljivaca. Bodlje su građene su od keratina.
Dikobrazi su noćni sisavci, danju spavaju skrivajući se u rupama koje sami iskopaju. Biljožderi su i hrane se lišćem i grančicama, spore su i nenasrtljive životinje, ali veoma opasne ako im se neprijatelj približi, pa je zabilježen i slučaj da se dikobraz obranio i od napada čak 17 lavova[1].
Njihov životni vijek iznosi oko 15 godina. U Keniji su neka plemena njegovo meso koristili za ishranu, a njegove bodlje koristili za izradu nakita.
- Atherurinae Lyon, 1907
- Atherurus F. Cuvier, 1829
- Sivacanthion Colbert, 1933 †
- Trichys Günther, 1876
- Hystricinae Fischer de Waldheim, 1817
- Hystrix Linnaeus, 1758
- Xenohystrix Greenwood, 1955 †