21. 7.

21. jul/juli/srpanj (21. 7.) je 202. dan godine po gregorijanskom kalendaru (203. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 163 dana.

Događaji

976. – Osnovana austrijska kneževska loza Babenberga, koja je vladala Austrijom do 1246. godine. Njihov obiteljski arhiv postao je osnovni fond današnjeg Državnog arhiva u Beču.
1542. – Papa Pavao III formirao inkviziciju - kongregaciju kardinala s ovlaštenjima za progon heretika, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma.
1588. – Engleska flota porazila španjolsku Armadu.
1718. – Zaključen Požarevački mir izmedu Turske, Austrije i Mletačke Republike, nakon turskog poraza u ratu 1714-18. Tim mirom Turska je prepustila Austriji sjevernu Srbiju, južno od Save, Banat i dio Srijema.
1773. – Papa Klement XIV. izdao papsku bulu "Dominus ac Redemptor" kojom je raspustio jezuitski red.
1774. – Sklopljen Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je okončan rat izmedu Rusije i Turske 1768 - 1774., u kojem je turska vojska doživjela niz poraza.
1798. – Nakon pobjede u bitci kod piramida, Napoleon Bonaparte zavladao Egiptom.
1820. – Danski fizičar Hans Christian Oersted predstavio svoje otkriće - elektromagnetizam.
1831. – Belgija dobila nezavisnost od Nizozemske, a Leopold I postao kralj.
1904. – Cammile Jenatzy, vozeći 100 km na sat, postavio novi svjetski rekord u brzini vožnje automobilom.
1904. – završena gradnja Transibirske železnice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka. Železnica građena 13 godina.
1921. – U Delnicama ubijen ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) Milorad Drašković. Atentat je, u znak protesta zbog donošenja Obznane, zakona kojim je zabranjen rad Komunističkoj i drugim ljevičarskim partijama, izvršio Alija Alijagić, pripadnik ljevičarske organizacije "Crvena pravda".
1940. – Sovjetski savez anektirao Estoniju, Latviju i Litvaniju.
1949. – Američki Senat ratificirao stvaranje NATO-a.
1954. – Na pregovorima u Genevi, Francuska dala nezavisnost Sjevernom i Južnom Vijetnamu.
1960. – Sirimavo Bandaranaike, nakon ubojstva njenog muža Solomona, izabrana za premijera Cejlona (Šri Lanka) i tako postala prva žena predsjednica vlade u povijesti britanskog Commonwealtha.
1960. – U Africi uspostavljena država Katanga.
1965. – Pakistan, Iran i Turska potpisali regionalni pakt.
1967. – Pod kotačima vlaka poginuo Albert John Luthuli, južnoafricki političar, borac protiv apartheida. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1960. godine.
1973. – uprkos protestima svetskog javnog mnjenja Francuska počela seriju nuklearnih proba u južnom Pacifiku.
1974. – Grčka prihvatila Rezoluciju UN-a o prekidu vatre na Kipru, jedan dan nakon turske invazije. Turska je prihvatila istu rezoluciju sutradan.
1983. – U Poljskoj ukinuto ratno stanje, uvedeno u prosincu 1981. godine.
1992. – Predsjednik republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović potpisali u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji dvije države. Jedna od odrednica tog akta je ulazak oružanog dijela Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u sastav Oružanih snaga BiH pod zajedničkim zapovjedništvom.
1993. – U poplavama i klizištima, prouzrokovanim jednomjesečnim kišama,u Indiji, Bangladešu i Nepalu poginulo mnogo ljudi, a više milijuna osoba je prinuđeno napustiti svoje domove.
1994. – Ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin stigao u Moskvu, nakon dvomjesečnog putovanja po Rusiji, iz koje je prije 20 godina otišao u egzil.
1995. – Predstavnici 16 zemalja na Međunarodnoj konferenciji o BiH u Londonu upozorili bosanske Srbe da će,ako napadnu "zastićenu zonu" UN-a Goražđe, biti suočeni s "odlučnim uzvraćanjem, koje uključuje i upotrebu vazdušne sile".
2001. – U dvodnevnim borbama izmedu nasilnih demonstranata i snaga reda,tokom Summita grupe G-8 u Genovi, Italija, poginula jedna osoba,oko 400 ih je ranjeno, a 67 demonstranata uhapšeno je pod optužbom za pokušaj ubojstva.
2008. – Uhapšen Radovan Karadžić, bosanski Srbin tražen zbog zločina u Srebrenici.

.

Rođenja

541. – Sui Wendi, kineski car, osnivač dinastije Sui i ujedinitelj.
1811. – Dimitrija Demeter (Dimitrija Demeter), hrvatski književnik i kazališni djelatnik (u. 1872.).
1816. – Paul Julius von Reuter, osnivač britanske novinske agencije Reuters.
1882. – Tomislav Krizman, hrvatski - slikar, grafičar začetnik hrvatskoga umjetničkog obrta i dizajna, scenograf i pedagog te pokretač mnogobrojnih kulturnih zbivanja u Hrvatskoj početkom XX stoljeća (u. 1955.).
1899. – Ernest Miller Hemingway, američki pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost (u. 1961).
1937. – Eduard Streljcov, bivši ruski i sovjetski nogometaš (u. 1990).
1937. – Božidar Stošić, srpski glumac.
1941. – Veljko Rogošić, jugoslavenski i hrvatski plivač, višestruki državni rekorder na 200 m delfin, 400 i 1500 m slobodno, te svjetski prvak u maratonskom plivanju. Športaš koji je obilježio hrvatsko i svjetsko daljinsko plivanje (u. 2012.).
1947. – Co Adriaanse, nizozemski nogometni trener i bivši igrač.
1948. – Cat Stevens, britanski songwriter.
1950. – Ubaldo Fillol, argentinski nogometaš i trener.
1951. – Robin Williams, je bio Oscarom nagrađeni američki komičar i glumac (u. 2014.).
1955. – Marcelo Bielsa, argentinski nogometni trener i igrač.
1957. – Tihomir Arsić, srpski glumac.
1960. – Ljubomir Radanović, umirovljeni crnogorski i jugoslovenski nogometaš.
1963. – Manu Chao, francuski pjevač.
1964. – Jens Weißflog, nemački skijaški skakač.
1966. – Sarah Waters, britanska spisateljica.
1976. – Branko Milisavljević, bivši srpski košarkaš.
1978. – Davor Kus, profesionalni hrvatski košarkaš.
1979. – Andrej Voronjin, ukrajinski nogometaš.
1981. – Joaquín, španjolski nogometaš.
1981. – Victor Hănescu, rumunjski teniser.
1983. – Humberto Honorio, brazilski-talijanski malonogometaš.
1984. – Dragan Gajić, slovenski rukometaš.

.

Smrti

1796. – škotski pjesnik Robert Burns, posljednji veliki škotski književnik koji je pisao na škotskom dijalektu.
1838. – Johann Nepomuk Mälzel (Johann Nepomuk Maelzel), njemački inženjer (r. 1772.).
1944. – Claus von Stauffenberg, njemački pukovnik koji je planirao atentat na Hitlera (r. 1907.).
1985. – Zoran Radmilović, jugoslavenski filmski i pozorišni glumac (r. 1933.).
1985. – Aleksandar Vučo, Pesnik, romanopisac i aktivan učesnik nadrealističkog pokreta, smatra se i rodonačelnikom moderne poezije za decu (r. 1897.).
1998.. -. američki astronaut Alan Shepard, prvi Amerikanac koji je poletio u Svemir (1961) i jedini čovjek koji je igrao golf na Mjesecu. (r. 1923.).
2000. – umro jugoslovenski kompozitor Stanojlo Rajičić, član Srpske akademije nauka i umetnosti i direktor Muzikološkog instituta SANU.
2004. – Jerry Goldsmith, američki kompozitor filmske muzike (r. 1929.).

.

Blagdani

Sveti velikomučenik Prokopije

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar