Prijeđi na sadržaj

Alan Shepard

Izvor: Wikipedija
Alan Bartlett Shepard, Jr
Alan Shepard
astronaut NASA
 Državljanstvo SAD
 Status umro
 Rođen 18. novembar 1923.[1]
 SAD Derry, New Hampshire
 Umro 21. jul 1998.[1]
 SAD Pebble Beach, Kalifornija
 Zanimanje1 Pilot i astronaut
 Rang kontraadmiral Američke mornarice
 Vrijeme u svemiru 216 h, 57 m [1]
 Odabir 1959.[1]
 Misije Mercury-Redstone 3, Apollo 14
Logo misije

 1 trenutno ili prethodno.

Alan Shepard punog imena Alan Bartlett Shepard, Junior (Derry, New Hampshire 18. novembar 1923. - Pebble Beach, Kalifornija, 21. jul 1998.), bio je američki astronaut, pilot i kontraadmiral Američke mornarice. Shepard je bio prvi amerikanac u svemiru (iza Gagarina). Deset godina nakon toga bio je komandant misije Apollo 14 i peti čovjek koji je šetao Mjesecom.[1]

Biografija

[uredi | uredi kod]

Mornarički dani

[uredi | uredi kod]

Shepard je rođen u oficirskoj porodici, otac mu je bio pukovnik, tako da je i on nastavio očevu tradiciju i upisao se na Mornaričku akademiju koju je završio 1944.[1] Nakon toga služio je na razaraču USS Cogswell posljednju godinu Drugog svjetskog rata po Tihom oceanu. Nakon toga otišao je na obuku za pilote u Corpus Christi, Texas i Pensacola, Florida, koju je završio 1947. nakon tog je radio kao borbeni pilot, - pa nakon toga od 1950 još zahtjevniji posao - probnog pilota. .

Astronaut

[uredi | uredi kod]

Projekt Mercury

[uredi | uredi kod]
Shepard za misije Freedom 7
Glavni članak: Program Mercury

Shepard je odabran 1959. kao jedan od 110 vojnih probnih pilota od strane novoosnovane američke svemirske agencije NASA. Nakon niza napornih psihofizičkih testova, Shepard je ušao u krug sedam prvih astronauta za Program Mercury.[1]

Misija Freedom 7 (Projekt Mercury-Redstone 3)

[uredi | uredi kod]

U januaru 1961. Shepard je odabran za prvog letača američkog svemirskog programa Misije Freedom 7, nakon višekratnih odgađanja Shepard je poletio 5. maja 1961.[2] kao prvi amerikanac u svemir (gotovo mjesec dana nakon Jurija Gagarina). Shepardov let u biti i nije bio pravi svemirski let, jer on nije dosegao orbitu (apogej: 187.42 km).

Nakon uspješnog ateriranja u Atlantik, Shepard je postao nacionalni heroj, priređene su mu parade u Washingtonu, New Yorku i Los Angelesu, a primio ga je i predsjednik John F. Kennedy.

Nakon toga je trebao sudjelovati u projektu Gemini, ali je zbog bolesti otpao, 1963. je postao šef za astronaute NASE.

Misija Apollo 14

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Apollo 14
Alan Shepard podiže američku zastavu na Mjesecu (Apollo 14

U dobi od 47, kao najstariji astronaut u programu Apollo, Shepard je napravio svoj drugi svemirski let, kao komandant Apolla 14, 31. januar - 9. februar 1971. To je bila treća uspješna američka misija na Mjesec. Shepard je najpreciznije spustio svoj lunarni modul Antares od svih u programu Apollo. To je bila prva misija sa koje se uspješno emitirao televizijski signal u boji. Shepard je prošetao Mjesecom i čak zaigrao golf.[3]

Nakon povratka sa te misije Shepard više nije letio, ali je i nadalje radio na važnim rukovodećim poslovima u NASI. U junu 1971. unaprijeđen je u čin admirala, a nakon tri godine je umirovljen - 1. augusta 1974.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Biographical Data (hrvatski). National Aeronautics and Space Administration. Pristupljeno 26. 08. 2012. 
  2. Loyd S. Swenson Jr., James M. Grimwood and Charles C. Alexander. This New Ocean: A History of Project Mercury (engleski). National Aeronautics and Space Administration. Arhivirano iz originala na datum 2010-06-17. Pristupljeno 26. 08. 2012. 
  3. Closeout and the Golf Shots (engleski). National Aeronautics and Space Administration. Arhivirano iz originala na datum 2011-05-24. Pristupljeno 26. 08. 2012. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]