Prijeđi na sadržaj

Wikipedija:Kafić/Arhiv 2020 5

Izvor: Wikipedija
Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!
Arhive: 2020 2 • 2020 3 • 2020 4 • 2020 5 • 2020 6 • 2020 7 • 2020 8


Dobro došli u Wikipedijin kafić!
Ovdje možete postavljati pitanja i raspravljati o Wikipediji. Za tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama koristite niže navedene poveznice. Za raspravu o pojedinim člancima koristite njihove stranice za razgovor, u kafiću samo pozovite suradnike na dotičnu stranicu za razgovor. Sve rasprave o člancima koje se ne tiču Wikipedije kao šireg pojma bit će premještene na pripadajuće stranice za razgovor članaka, kao i tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama!
Prije objave potpišite i datirajte svoje komentare dodavanjem četiriju tildi (~~~~).
Uža područja

Za prijavu incidenata ili problema koristite Na pažnju administratorima (NPA).

Dodajte novi komentar   Osvježi stranicu   Podnožje stranice


Pravila i smjernice
Pet stupova Wikipedije · Zanemarite sva pravila · Budite odvažni!
Univerzalni kodeks ponašanja
sva pravila i smjernice


Praznik rada

[uredi kôd]
Svim trudbenicima Wikipedije čestitam Praznik rada!  • Bonč (razgovor) • Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  13:58, 1. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Mi gradimo Wikipediju, Wikipedija gradi nas! Hehe Sretan vam 1. svibanj, Praznik rada! --Koreanovsky 🎸 (razgovor) 15:43, 1. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Svim vrijednim suradnicima/ama želim sretan Praznik rada! Možete si tu i tamo dati malo oduška i odmora, zaslužili ste --Pajo Pajimir 16:05, 1. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Novosti 24. travnja

[uredi kôd]

[1] Citat: U 13 sati i 37 minuta seizmografi Seizmološke službe RH zabilježili prilično jak potres s epicentrom oko 10 km istočno od Metkovića, u Republici BiH.
Ne vjerujem da je Bosna i Hercegovina vratila ustav iz doba prije Daytona, po kojem je službeni naziv države "Republika Bosna i Hercegovina". --Koreanovsky 🎸 (razgovor) 17:49, 1. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Prosvijetli nas, šta je pjesnik htio reći? Nešto je važno čim drugi put to pišeš u kafiću.-- MaGaporuči mi 17:57, 1. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Bosna i Hercegovina ≠ RBiH. Važno je ispraviti pogreške za što ponekad treba biti uporan. Jako uporan. ;)--Man_Usk recider 18:40, 1. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Shvatio sam ja. Zbog toga treba dva puta pisati u kafiću (koji nije namijenjen tim stvarima) ili možda ostaviti poruku onome tko je to napisao?-- MaGaporuči mi 18:47, 1. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
[2][3][4][5][6][7][8][9][10][11][12][13] Ne krivi hr.wikipediju za pogrješku. Tako su objavili Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Civilna zaštita Republike Hrvatske, Glas Istre, N1, HRT, Poslovni dnevnik, Direktno.hr, Nova TV (Dnevnik.hr), Net.hr, RIMETEO Portal, Šibenski portal, sibenik.in i mnogi drugi. Kubura (razgovor) 03:01, 2. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Koreanovsky i Man Usk, poštujte administratore i birokrate svoje, da imadete dug život na Wikipediji. Koji je ovo put da netko od naših "nepogrešivih" administratora radi pogreške na predlošku Novosti i da ih molimo da otvore taj vražiji predložak?--Croxyz (razgovor) 12:47, 2. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Nisam nikoga krivio. Tko radi, taj i griješi. Ljudi smo, a ne mašine. Nisam prvi, a ni zadnji suradnik koji na taj način obavještava admine o greškama na predlošku Novosti. --Koreanovsky 🎸 (razgovor) 16:18, 2. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Ipak je ovo enciklopedija, ili bi bar trebala biti, što će reć da su neke vijesti na naslovnoj stranici manje bitan podatak za enciklopediju i da ne treba od toga praviti dramu, i to dva puta.-- MaGaporuči mi 21:11, 2. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Croxyz, znaš li ti šta znači izraz glumit gluvo krme?-- MaGaporuči mi 21:11, 2. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Nisam upitan, ali bojim se da ovdje nije riječ o značenju krma - hrana za živad, a ni krmiti - spavati. Hrvatski je jezik bogat i prebogat! :) SpeedyGonsales 17:33, 9. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Bulgari

[uredi kôd]

[14] Zašto je ovo zaštićeno? Pa ovo je ime naroda! Treba staviti preusmjeravanje na Protobugari.--Croxyz (razgovor) 15:50, 2. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Zbog vandaliziranja, pisanja besmislica --Zeljko (razgovor) 18:03, 3. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Pa je li ga netko od administratora može napraviti.--Croxyz (razgovor) 08:00, 4. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Portal:Sport/Vijesti - dobrovoljci gdje ste ???

[uredi kôd]

https://hr.wikipedia.org/wiki/Portal:Sport/Vijesti - primjetih da su zadnji puta ovjde ažurirane vijesti u rujnu 2015. Portal kao portal je ok, ali da nam sportske vijesti zamru na skoro pet godina .... podsjećam .... danas je svibanj 2020. godine. Divna Jakšić (razgovor) 15:39, 3. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Većina portala je nažalost davno prestalo s aktivnošću.--Croxyz (razgovor) 20:21, 3. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Ako mislite da je loše to što je taj portal umro preuranjenom smrću prije pet godina, samo zamislite što se dogodilo s portalom za biologiju, koji je na ledu već punih 12 godina. Čini se da je jednostavno nestalo zanimanja za takve dijelove Wikipedije. --Pajo Pajimir 02:24, 4. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Odgovor Upravu si, da. Sjećaš li se Widre? Ideja nije bila loša. Jednom suradniku je teško održavati portal, ako ga tema ne zanima. Nešto je drugo, ako ima znanje i motivaciju da "razvija" portal. Portali su ipak velikaaa obaveza i dosta posla. Koliko se sjećam, su ih englezi čak htjeli ukinuti. Ako mene pitaš, ne smijemo suradnicima braniti portale, ako su baššš zainteresirani – jer samo tako možemo izgraditi odličan portal. "Portal je takav, kakav je suradnik", i ako nitko nema volju da "vodi" portal... možete sami zamisliti kakav će biti rezultat. Siguran sam da hr.wiki ima dovoljno nogometaša, koji bi mogli reanimirati portal o nogometu. --Koreanovsky 🎸 (razgovor) 21:37, 4. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Iskreno razmišljam da ponovno pokrenem neke portale.--Croxyz (razgovor) 08:25, 5. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
@Croxyze, samo naprid! Savit: nemoj priširoko zinit. Usridotoči se na one koje stvarno trošiti vrijeme, ne da se uhvatiš onih koji su ti nakratko privukli pozornost. Kubura (razgovor) 23:22, 20. svibnja 2020. (CEST):::[odgovori]
@Kuburo, rečenica ti je izgubila značenje (sridotoči se na one koje stvarno trošiti vrijeme). Može prijevod?--Croxyz (razgovor) 23:26, 20. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
@Croxyze, samo naprid! Savit: nemoj priširoko zinit. Usridotoči se na one na koje stvarno misliš trošit vrime, a ne da se uhvatiš onih koji su ti samo nakratko privukli pozornost i kojih ćeš se brzo ištufat. :) Kubura (razgovor) 00:40, 21. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Vatrogasac

[uredi kôd]

Goruće pitanje kod "popravljanja" prikazivanja razlike inačica riješeno (WP:TP).  • Bonč (razgovor) • Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  02:58, 6. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Novosti

[uredi kôd]

Predlažem https://www.predsjednik.hr/vijesti/povodom-dana-pobjede-nad-fasizmom-predsjednik-primio-izaslanstvo-saveza-antifasistickih-boraca/ za novosti. Ima li neka posebna stranica za prijedloge?

Dodano u Wikipedija:Novosti. --Lasta 23:21, 9. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Parcijalni blokovi

[uredi kôd]

Dragi suradnici i suradnice, maloprije sam dao svoj prvi parcijalni blok. Ne znam koliko je takvih na projektu (blokova, suradnika, kolega koji su ih dali). Trebali bi složiti neku minimalnu infrastrukturu za parcijalne blokove, npr. predložak.

Ostalo nije hitno, jer njihovo je mjesto sofverska zamjena dosadašnje zabrane rada na temi - Wikipedija:Zabrana rada na temi, koju smo uveli 2010. godine. Prije 10 godina. Kud je vrijeme prošlo? Čini mi se da je to bilo jučer.

Boja predloška. Koju ćemo izabrati?

1. bijelo na sivom 2. bijelo na plavom 3. crno na žutom

Parcijalni blok

Parcijalni blok Parcijalni blok

O bojama:

  • Malo povijesti - crno-žuta kombinacija je poznata iz vremena AU carstva. Ne preklapa se s žutim kartonom jer je predložak manji, okvir je tanji i druge boje:
Žuti karton

  • Siva je neutralna. To je moj prvi izbor (nisam slučajno to stavio u prvi stupac), ali rado bih čuo mišljenje drugih suradnika/ca.

Za podsjećanje, još su 2014. godine "nastali" razni kartoni:

Dobro da nisu zaživjeli.

Ispričavam se ako ovo liči na dječju slikovnicu, no pitanje je ozbiljno. Ovo gore je samo pokazatelj da neki suradnici nisu uvijek dolazili ovdje samo ozbiljno surađivati, nego su se ponekad voljeli i našaliti s kolegama. Oprostit ćemo im to. :) SpeedyGonsales 17:23, 9. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Mislim da bi trebali izbjegavati bilo kakve šarene kartone na suradničkim stranicama, pogotovo žute i crvene, jer nitko ne voli da mu se stranica za razgovor pretvori u stup srama. A ako već dajemo kartone uz blok, kartone bi trebalo pobrisati čim blok prođe. Da smo imali manje tih crvenih kartona, zasigurno bi mnogi sukobi i blokovi prošli s manje nervoze i manje zamjeranja. Tko želi vidjeti je li suradnik već bio blokiran, može to vidjeti u evidencijama. --Lasta 23:30, 9. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Iskreno, djelomično se slažem s Lastinim mišljenjem, teoretski bi trebalo biti dovoljno opomenuti suradnika na njegovoj/njezinoj SZR, koloriranje te blokade različitim raznobojnim komadićima kartona oblikovanih u mrežnom prostoru čini se kao suvišan dodatak koji samo vrišti "pogledaj me, uprskao sam stvar". Međutim, nekako nisam posve siguran koliko bi drugi prijedlog mogao zaživjeti – taj s uklanjanjem kartona nakon blokade. Tijekom povijesti Wikipedije na hrvatskom jeziku blokadu je popilo mnogo, mnogo suradnika, a tko će sad popamtiti tko je sve blokiran i na koliko, pa onda kad blok završi ručno brisati te kartončiće? Razumijem namjeru, dakako, ali ipak mi se ne čini toliko izvedivom.
Ako to nije bilo dovoljno, reći ću i da smatram da nam nije potreban poseban kartončić za parcijalne blokove, vjerujem da ljudi koji dolaze uređivati i pisati članke na Wikipediji znaju čitati, pa bi im tako mogao biti dovoljan i komentar na stranici za razgovor. Ako ne znaju (ili su djeca mlađa od tri godine koja tek trebaju naučiti čitati), takvi ionako nemaju što raditi na projektu. --Pajo Pajimir 00:49, 10. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Ako smo već svi skupa ustvrdili neka pravila, trebamo ih svi skupa i poštivati i primjenjivati. Blokiranje je dio tih pravila, a crveni karton se stavlja na SSZR jer ima učinak! Za razliku od pustih riječi: mnogi suradnici ne daju ni pet para, sve one obavijesti i upozorenja i ne djeluju dok im se SSZR ne ukrasi kartonom. Dakle, moje je mišljenje da se obavijest o blokiranju treba ilustrirati kartonom.
Što se tiče trajanja vidljivosti kartona (predloška) na SSZR, mogu se "skriti" na dva načina, arhiviranjem SSZR ili korištenjem vremenske funkcije u predlošku i karton bi bio vidljiv samo za vrijeme trajanja blokiranja.
Crveni karton je primjeren i kod parcijalnog blokiranja. Ako bi se inzistiralo na razlikovanju od "pravog" blokiranja, mogla bi se staviti svjetlija crvena boja, npr. 75 % crvene (kôd boje rgba(255, 0, 0, 0.75)):  parcijalni blok   crveni karton   • Bonč (razgovor) • Ako i ne znaš šta radiš, radi to otmjeno. •  12:44, 10. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Bonč je dobro primijetio da "mnogi suradnici ne daju ni pet para, sve one obavijesti i upozorenja". Slažem se s njegovim prijedlogom. --Roberta F. 21:58, 10. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Mislin da bi nijansa crvene bila prikladnija za parcijalni blok pa je Bončov prijedlog najbliži tome. Jedino po meni bi možda crvena tribala biti nijansu svjetlija, da se više razlikuje od pune crvene. Na primjer 60%  parcijalni blok   crveni karton  ili 50%  parcijalni blok   crveni karton . BlackArrow (razgovor) 23:18, 10. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Slažem se s kolegama. Nek' parcijalni bude svijetlo crvene boje. --Koreanovsky 🎸 (razgovor) 12:06, 11. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Svijetlo crvena je OK. Slažete li se da se u sve predloške s kartonima ugradi da vidljivost kartona traje jednako koliko i blok? Popratni tekst neka ostaje trajno. --Lasta 12:32, 11. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Slažem se. Ako je moguće programirati takav parametar, to bi svakako bilo u redu. Samo je očito da takav parametar nema smisla postavljati u žute kartone iz očitih razloga. --Pajo Pajimir 14:52, 11. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Predložak

[uredi kôd]

Za nevjerne Tome: napravio sam kostur predloška {{Parcijalni blok}}. Predložak je prošao moje testiranje: jučer u 14:30 sam sâm sebe "blokirao", na svoju SZV postavio sam predložak {{subst:Parcijalni blok|1}} i danas u 14:30 blok je istekao. Djelovanje možete i sami provjeriti ako na svoju SZV stavite "blokiranje" od npr. 10 minuta kodom {{subst:Parcijalni blok|0.007}}.

U kosturu nije naveden konkretni sadržaj koji će se prikazivati: placeholders "istekao blok" (pokazuje se nakon isteka roka) i "parcijalno blokiranje" (za vrijeme trajanja bloka) treba zamijeniti odgovarajućim sadržajem (slika ä la "crveni karton" i tekst) prema dogovoru suradnika.  • Bonč (razgovor) • Ako kaniš pobijediti, ne smiješ izgubiti. •  15:10, 13. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Wikipedija i porezna

[uredi kôd]

Može pomoć? Admin Kubura je blokirao moj prvi account suradnik:Zovi Covida. Može li me netko odblokirati? --Zovi Covida 2 (razgovor) 10:10, 14. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Nešto s armenske wiki

[uredi kôd]

Zanimljiva ideja na armenskoj wiki: [15] trebat će vam Google Translate.--Croxyz (razgovor) 12:09, 14. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Primiče se jubilarna brojka 218.000

[uredi kôd]

Vadite pera, znate što vam je činiti. :) --Koreanovsky 🎸 (razgovor) 13:55, 16. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Još malooo, ajmooo! --Koreanovsky 🎸 (razgovor) 18:10, 17. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Zamolio bih nekog od admina da makne obavijest o glasovanju za jubilarac koji se nalazi ispod slogana #OstanimoOdgovorni jer je glasovanje prekinuto.-Kraljnnm (razgovor) 12:24, 26. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Portal:Povijest

[uredi kôd]

Volio bih obavjestiti sve suradnike da sam uspio oživjeti jedan portal – Portal:Povijest. To je prvi od portala koji je uspješno oživljen. Ažurirao sam ga i nadogradio. Kao što znate portali su zamrli prije više od jednoga desteljeća, no ja sam to odlučio promijeniti. Ovako je izgledalo prije mojega dolaska: [16] (inačica je iz 2018., ali zadnje pravo uređivanje, tj. produktivno je iz 2000-ih), a u vrijeme pisanja: [17]. Od sada pa nadalje svaki mjesec ću ga ažurirati. Molio bih ostale suradnike da izraže svoja mišljenja o novima promjenama i nadogradnjima sadržaja portala te ih potičem da se počnu bavljenjem oživljavanja zamrlih portala.--Croxyz (razgovor) 20:04, 16. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Zaboravio sam reći da sam popravio mnoge greške kod toga portala. Vjeroajtno su prisutne i na drugima portalima.--Croxyz (razgovor) 20:07, 16. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Kršenje NPOV-a

[uredi kôd]

U zadnje vrijeme sam naletio na velik broj članaka gdje je stil pisanja neprihvatljiv. Nekoliko tih suradnika sam upozorio, ali nemam dojam da su shvatili gdje griješe. Članci o ratu u BiH (posebno hrvatsko-bošnjački sukob) su vjerojatno u najgorem stanju, jer se bez ikakvih ograda preuzimaju tvrdnje samo hrvatske strane i prikazuju kao apsolutna činjenice.

Svi ti suradnici imaju status automatski ophođenog. Predložio ih je skoro sve, ako ne i sve, admin @Kubura (istini za volju, on inače najviše predlaže). Nažalost, čini se da su svi ti suradnici nakon dobivanja statusa automatski ophođenog počeli mnogo hrabrije nametati svoj POV. Ja ću ubuduće predložiti skidanje statusa automatsko ophođenog čim nađem sporne sadržaje i pozivam sve one koji imaju pravo o tome odlučivati da me u tome podrže. Ne možemo dopustiti da nam pojedini suradnici na ovakav način nagrđuju projekt. Neki od ranijih doprinosa ovih suradnika, gdje se jasno krši NPOV, su uredno označeni ophodenim. Ako se i kad se tim suradnicima skinu statusi, ophoditelji će trebati bolje paziti koje promjene označavaju pregledanim jer time dijelom preuzimaju odgovornost za taj sadržaj.

Također, za poveći broj tih suradnika primjećujem velike sličnosti u stilu, odabiru tema i drugim značajkama. Iskreno, teško mi je povjerovati da iza svih tih računa stoji jednak broj osoba, prije će biti da je stvarni broj osoba koji upravljaju tim računima značajno manji. I to je jedan problem koji će se trebati riješiti. --Lasta 11:08, 18. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Pročitao sam ovo: posebno hrvatsko-bošnjački sukob, bez ikakvih ograda preuzimaju (se) tvrdnje samo hrvatske strane i prikazuju kao apsolutna činjenice, i skoro dobio osip. Zašto?
Zato što sam pročitao i sljedeće, na jednom drugom mjestu, od strane jedinog relevantnog izvora za ono što se događalo:
»Zahvaljujući utjecaju jedne jake, dobro umrežene političke i medijske skupine muslimansko-hrvatski rat već se dva desetljeća u Hrvatskoj interpretira isključivo kao hrvatski krimen i tip sukoba koji "nije naš rat", kako je to znakovito 2000. ustvrdio jedan umrivoljeni general Hrvatske vojske.«
(Davor Marijan, Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2018., ISBN 978-953-7840-75-4, str. 1)
Prije ove rečenice je napisan jedan odlomak teksta, a nakon nje je također napisano šest oduljih odlomaka kojima se ova rečenica detaljnije pojašnjava i stavlja u kontekst. Zbog jasnoće, valja navesti još nekoliko rečenica, jer iako gornja rečenica opisuje stanje u mnogim glavama u Hrvatskoj, ona ne daje preciznije objašnjenje.
»Premda je literatura o ratu u Bosni i Hercegovini golema, većim je dijelom neuporabljiva. Pod tim mislim na onaj dio koji se predstavlja kao znanstveni pristup. Interes javnosti mnogima je bio način da na tragediji države koja službeno nije ,,ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska i hrvatska" profitiraju kako novcem tako i statusom eksperta i sl. Umjesto znanstvenog pogleda dominiraju površna, ideologizirana i ostrašćena gledišta koja sa složenom slikom bosanskohercegovačke stvarnosti imaju malo veze. Takva literatura od male je pomoći jer je krajnje tendenciozna i ispod razine rasvjetljavanja koje je moguće s do sada dostupnim dokumentima Armije Bosne i Hercegovine. Propagandne uratke, poput onih koje fabricira Udruga za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i Hercegovinu, navodim jer su dostupni na internetu i pokazuju stanje duha među populacijom nekadašnje muslimanske vojske, odnosno Armije Bosne i Hercegovine. To stanje nije dobro, ne samo za njih nego i za pripadnike drugih dviju vojski, jer sustavno generira nesnošljivost i održava propagandni rat protiv Srba i Hrvata. Postoje autori koje se ne može ignorirati zbog njihovih političkih (primjerice Rusmir Mahmutćehajić) i vojnih (Sefer Halilović, Rasim Delić i Fikret Muslimović) funkcija iako svoje teze rijetko potkrepljuju, a i tada selektivno odabranim činjenicama. Takav pristup nije ograničen na propagandiste iz redova nekadašnje Armije Bosne i Hercegovine i projugoslavenskog usmjerenja (redovito i protutuđmanovskog) nego vrijedi i za mnoge poznate i navodno neutralne tumače prošlosti iz šireg inozemstva poput, primjerice, Noela Malcolma, Sabrine P. Ramet, Normana Cigara i Roberta Donije, čiji pristup pati od ozbiljnih metodoloških propusta. Ispolitizirani pristup i površnost ilustrira stajalište priređivača članka o radu Međunarodnog kaznenog tribunala u Haagu u sklopu inicijative međunarodne skupine znanstvenika koji je, bez imalo znanstvene nelagode, primijetio da su razgovori Tuđmana i Miloševića u ,,Karađorđevu o podjeli Bosne i Hercegovine i kasniji pregovori u Grazu" dobro ,,dokumentirani i više se ne smatraju spornim.“ To je u biti poziv da se prošlost ne propitkuje, pri čemu možemo spekulirati radi li se u konkretnom slučaju samo o predrasudama navedenog priređivača, nedostatku intelektualnog poštenja i nepoštovanju metodologije znanstvenog rada.«
(Davor Marijan, Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2018., ISBN 978-953-7840-75-4, str. 4-5)
Iako imamo članak Davor Marijan, navodim sljedeće:
»Davor Marijan je godine 2005. magistrirao s temom „Ustaške vojne postrojbe 1941. ‒ 1945.“, a 2006. doktorirao je s temom „Jugoslavenska narodna armija i raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1987. ‒ 1992. godine“. Od 2001. radi na projektu Hrvatskoga instituta za povijest „Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991. ‒ 1995. ‒ 1998.“. Glavni predmet istraživanja mu je vojna povijest Hrvatske i Jugoslavije u 20. stoljeću. Među autorovih pedesetak radova i publikacija s područja povijesti Domovinskoga rata i ratnih devedesetih nalazi se i dvanaest autorskih knjiga i monografija od kojih je važno spomenuti: „Hrvatska 1989. ‒ 1992.: rađanje države“, „Obrana i pad Vukovara“, „Slom Titove armije: JNA i raspad Jugoslavije 1987. ‒ 1992.“, „Bitka za Vukovar“, „Smrt oklopne brigade“, „Oluja“ te nedavno izdana „Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.“ 4 U prikazanoj knjizi predstavlja svoja dosadašnja istraživanja i teze iznesene u prethodno izdanim knjigama i radovima i spaja u kompaktnu cjelinu.«
(Dominik Andreić, Prikaz knjige Davora Marijana "Domovinski rat", u Obnova, časopis za kulturu, društvo i politiku, br. 11, Zagreb, kolovoz 2019., ISSN 1849-0697, str. 59)
Sve napisano ne znači da su knjige Davora Marijana savršene, ne, ima zatipaka. No, nema metodoloških propusta, koje nije našao samo D. Marijan u radovima npr. Sabrine P. Ramet, nego sam na slične ili iste metodološke propuste i osobno naišao 2007. godine (vidjeti npr. Razgovor:Andrija_Hebrang_(otac)#Sabrina_P._Ramet).

Da zaključim: molim kolege administratore za manje proizvoljnih tvrdnji, molim za više utemeljenih tvrdnji s pripadajućim vjerodostojnim izvorima koji potkrepljuju ono što pišu. Kao što je očito iz prva dva gornja citata, u hrvatskoj je medijskoj javnosti nažalost sveprisutna jedna falsificirana slika navedenog sukoba, te će biti potrebno neko vrijeme da se zlotvori koji propagiraju falsifikate javno prokažu i da prestanu s takvim djelovanjem. To je neizbježno jer istina uvijek izađe na vidjelo, upravo kako se zadnjih godina otkapaju masovne grobnice po Hrvatskoj koje svjedoče o masovnim komunističkim zločinima. Još jednom, molim kolege administratore za manje proizvoljnih tvrdnji, molim za više utemeljenih tvrdnji s pripadajućim vjerodostojnim izvorima koji potkrepljuju ono što pišu. Ovo je enciklopedijski projekt, i moramo rabiti, (da, znam da treći put pišem isti izraz masnim slovima :) vjerodostojne izvore. Može se navesti i druga strana, ali onoliko koliko je to relevantno za enciklopedijski pristup. Nama nije cilj propagirati bilo čije falsifikate, nego prikazivati svijet oko nas onakav kakav on jest, na temelju vjerodostojnih izvora (ovaj put bez masnih slova). Ovo je enciklopedija. Napomena za kraj, ne, nisam čitao niti uređivao niti jedan članak o ratu u BiH valjda najmanje zadnjih 5 godina. Možda ima neko uklanjanje vandalizama, ali to nije uređivanje. Želim reći, ako se radi na osjetljivoj temi, koja je izložena brutalno velikom broju protuhrvatskih falsifikata, mora se biti jako pažljiv, mora se znati razlikovati valjane izvore od nevaljanih. U suprotnom prijeti opasnost da umjesto da budemo enciklopedija, da ćemo postati njena suprotnost. Često se susrećem s kritikom Wikipedije, i jedina mi je obrana: "Wikipedija na engleskom jeziku je odlična kad se radi o tehničkim člancima, ali kad se radi o nacionalnim (hrvatskim, povijesnim ili jezičnim) temama, nažalost je prečesto prisutan kolonijalni pristup. Wikipedija na hrvatskome jeziku tu stoji bitno bolje." Lijepo molim kolege da mi ne kvare apologiju našega projekta ishitrenim, neargumentiranim tvrdnjama, nego da pažljivo i pametno rade, što je uglavnom i slučaj. SpeedyGonsales 02:06, 21. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
@SpeedyGonsales, nisi shvatio problem na koji ukazujem. Vidiš li ti problem u tome da se hrvatsko-bošnjački sukob u člancima uporno naziva pristranim nazivom "velikobošnjačka agresija", pojam koji se vrlo rijetko javlja u javnom prostoru, a kamoli u znanstvenim radovima, pa ni u nazivima članaka ovdje. Misliš li da je OK da se u člancima zauzima stav tko je kriv za sukob i da se cijele narode opisuje kao netolerantne? Misliš li da je taj očito pristrani stil pisanja prihvatljiv ili da suradnike treba uputiti na neutralniji stil pisanja, po potrebi i kazniti? --Lasta 10:06, 21. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Neprimjereno blokiranje IP opsega

[uredi kôd]
Molim Lastu da se suzdrži od neprimjerene komunikacije, optužujućih komentara i recimo blokade 65.536 IP adresa na rok od 3 mjeseca! Sasvim je primjereno održavati Wikipediju, ali je neprimjereno paušalno optuživati i nerazumno blokirati toliki opseg IP adresa na više mjeseci. --Roberta F. 13:56, 19. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Roberta, nisu blokirani registrirani suradnici nego samo neprijavljeni. Vandal jako brzo generira vandalizme, jako je puno posla oko toga (pogledaj moje logove) i moja procjena je bila da takav blok daje puno veću korist nego štetu. Otkad radim takve blokove, problem je praktički riješen. I dalje tako mislim, ali neka ti bude, za sada. Vrlo skoro će se problem vratiti, nažalost.
Što se tiče "neutemeljenih optužbi", meni se ponekad čini da se nalazimo u priči "Carevo novo ruho". Svi sve kuže, ali nitko nema dokaza ili šuti iz drugog razloga. Recimo da možemo nakratko staviti taj problem sa strane, ali ja bi ipak ovom prilikom zamolio, ako netko slučajno ima neke račune koji mu pomažu da lakše ispravi neke "nepravde" na en i de wiki ili iz nekog drugog razloga, da ih ne predlaže za auto-patrol i patrol statuse. Jer ako jednog dana otkrijemo da se to događalo, suradnik će biti kažnjen, bez obzira na zasluge. Ako se netko s tim hipotetskih scenarijem ne slaže, bolje neka to kaže odmah, naknadne primjedbe neću uvažiti. --Lasta 14:38, 19. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Široki IP opsezi u Hrvatskoj se ne blokiraju na više 24 sata, ili u iznimnim situacijama 7 dana. Ako postoji netko za koga treba drugi tretman, onda treba obavijestiti nadležne službe, policiju, pružatelja internetskih usluga ili HAKOM.
Kako bilo da bilo, široki IP opsezi u Hrvatskoj se ne blokiraju predugo. Zašto? Zato jer zahvaćaju prevelik broj korisnika. Ovim blokom nisu bili zahvaćeni samo korisnici iz Splita i okolice, nego iz cijele Hrvatske. Pogreške se događaju svima, bitno je ne ponavljati ih. SpeedyGonsales 20:37, 19. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Nakon što smo izbrinuli brige za IP koji mjesecima vandalizira, možemo li se vratiti na temu? Tema su suradnički računi koji godinama vuku za nos cijelu zajednicu, uništili su sustav izbora za jubilarne članke, izbora za izabrane članke, čitav sustav patroliranja i povrh svega unijeli hrpu sadržaja koji ne udovoljava kriterijima Wikipedije, koji je dvojben ili je potpuno pogrešan na što godinama upozoravam. Koliko se još dugo namjeravamo pretvarati da ne vidimo da nas Nepoznat Netko pravi budalama tijekom čega bi mu mi trebali još i pljeskati. Stvarno je neprimjereno ne okretati glavu od problema i inzistirati na tome da se poštuju pravila i smjernice Wikipedije na hrvatskom jeziku?!--Man_Usk recider 22:26, 19. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Uvaženi kolego Man Ušče! Manijak je uporan, nije ni uhićen ni kažnjen. Stvar nažalost nije gotova.
Što se tiče tvoje primjedbe kod JČ i IČ: jubilarne i izabrane članke izabire se i dalje. Jedina razlika u odnosu na prije je što se već ne događa da suradnici zaborave predložiti Izabrani članak (ili jedan u zadnji čas), niti da se jedva skupi ljudi za glasovanje za Izabrani [18], niti da novi tjedan dođe s crvenom poveznicom umjesto sažetka na Glavnoj. I dalje su najbolji članci jubilarci.
Što se tiče sadržaja: nitko nije uvijek neosporno u pravu. Wikipedija:Pretpostavi dobru namjeru. WP:COOL - ostani hladne glave ako se uređivanje zaoštri. Pokušaj pronaći konsenzus. Rješavanje prijepora: Prijepori se najbolje rješavaju tako da se izbjegavaju. Poštuj druge i njihove stavove. To prvenstveno znači: kod razmirica nemoj jednostavno uklanjati nastale promjene. Kada netko ažurira članak na način koji smatraš pristranim ili nepreciznim, poboljšaj tu promjenu umjesto da je sasvim ukloniš. Razgovaraj s neistomišljenikom. Ako ne ide, pozovi treću osobu neka posreduje. Provedi anketu. Također, jednom kad je ustanovljen, konsenzus nije nepromjenjiv. Za zajednicu je promjena mišljenja opravdana, katkad i neophodna. Nastoj naći rješenje koje zadovoljava obje strane. Kubura (razgovor) 06:16, 20. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Ja sam skinuo taj veliki blok jer ne neprimjeren. Ako postoji neki vandal s IP ide se po ip adresama, onda se ide po subgrupama po /25 ako je bas potrebno. /16 je neprimjereno osim ako nije neka neprijateljski IP iz koje vrvi suma sumljivih suradnika. Vodomar (razgovor) 01:18, 20. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
I ja sam sad skinuo jedan mjesec dana dugi blok za 65.536 IP adresâ iz Hrvatske. Kubura (razgovor) 02:25, 20. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
0. Netko želi da se zatruje uređivačka atmosfera, jer ne podnose radnu i stvarateljsku atmosferu, žele svađe i prepucavanja. To rastjeruje suradnike i projekt opada. Takve poruke oblik su troliranja.
1. Nekima je draže i lakše optužiti, imputirati i insinuirati (WP:NAPAD, Wikipedija:Maltretiranje), nego popraviti tekst. Wikipedija WP:NIJE bojište.
2. Tko nema znanja, nakompleksiran je pred obrazovanim, pa pribjegava (verbalno) agresivnom ponašanju.
3. Poučak: "Ljudi, drž'te lopova!".
4. Neradnik rado optužuje radnika.
5. Zašto neki vole sasjeći dobru vijest cinizmom, zajedljivošću, spuštanjem, osobnim napadima? Zašto su takvi uopće došli na wiki?
7. Glede nagla rasta aktivnih, je li posrijedi nešto drugo? Višegodišnji prosjek 550-600, na onoj objavi bilo je 708, a sad je 740. Zašto napad na donositelja vijesti; skreće li se pozornost s nečeg drugoga?
8. Nepotrebno je blokirati >195.000 adresa (iz RH!) na (više)mjesečno razdoblje. 93.137.0.0/16 , 93.142.0.0/16 , 93.143.0.0/16 . 3*65.536, pa računajte.
9. Toksični dijalog je kad A napadački/maltretirački piše o B, javno ga prozivajući ili slavši mu izravne poruke. Ako B odbija toksični dijalog, tj. ne nasjeda na troliranje, dok ga A nastavlja progoniti okolo po SZR (ići za njim), onda je to maltretiranje (t.zv. hounding, stalking).
10. Nepristojno je i dvolično jednoj osobi predbacivati višestruke račune, a s druge strane prešućivati očigledne višestruke račune drugome. Osobito kad su višestruki računi uporabljeni za prljave osobne obračune, a nikakve uređivačke kakvoće (brojna mrvarenje uređivanjima od po +20 bajtova ili bezbrojna kategoriziranja, premještanja).
11. Nekad je godinama bilo 500 novih nepregledanih + 3000 nepregledanih zaostatka. Vrlo vrlo malo suradnika je ophodilo. Salonski kritizeri s alatima nisu ophodili. Ne prigovarajte aktivnom ophoditelju što je netkog predložio. Savršenstvo ne postoji.
12. Osoba A smatra da nešto ne udovoljava kriterijima Wikipedije, osoba B pak da. Osoba A može ponekad biti u pravu, ali ne i uvijek.
13. Osobi A nešto se čini pristrano, dok osobi B ne. Vrijedi i obrat. Nitko nema monopol na istinu, pa ne optužujte kolege tek tako za kršenje NPOV. Evo primjera: [19] Jedan kolega admin uklonio je uređivanje drugog kolege (referencirano, Glas Koncila) kao "pristrano" i zatim predložio da se tom kolegi skine status automatski ophođenog. [20] A radi se o članku o osobi (fratru) kojem je predsjednica države otkrila spomenik i galeriju [21], a 1944. su ga ubili partizani bez suda. Izvucite sami zaključke.
14. Molim suradnike koji su u izvanwiki životu možda u poziciji moći pa nekažnjeno sprovode mobbing na podređenima, da to ne pokušavaju ovdje. Definicija što je mobbing: "oblik ponašanja na radnome mjestu u kojemu pojedinac ili skupina osoba sustavno, tijekom duljega vremena, psihički zlostavlja drugu osobu s ciljem ugrožavanja ljudskog dostojanstva, integriteta, ugleda i časti. U to spada niz uvreda na osobnoj ili profesionalnoj razini...vrijeđanje pogrdnim imenima i podizanje glasa, omalovažavanje, vršenje pritiska na ostale zaposlene na prokazivanje grešaka u radu zaposlenog...kontinuirano prekidanje u obavljanju posla, upućivanje pisanih ili usmenih prijetnji... širenje glasina...postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti....a sve u cilju samostalnog podnošenja otkaza od strane zaposlenog." Kubura (razgovor) 03:52, 20. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Odgovor na:
»Evo primjera: [22] Jedan kolega admin uklonio je uređivanje drugog kolege (referencirano, Glas Koncila) kao "pristrano" i zatim predložio da se tom kolegi skine status automatski ophođenog. [23] A radi se o članku o osobi (fratru) kojem je predsjednica države otkrila spomenik i galeriju [24], a 1944. su ga ubili partizani bez suda. Izvucite sami zaključke.«
Evo uklonjenog teksta:
Krivotvorenjem činjenica da bi opravdao partizanske (po)ratne zločine, Novak je bio prvi koji je iznio lažne podatke o tobožnjem Sokolovu ustaštvu u zloglasnoj knjizi »Magnum crimen« iz 1948. godine na str. 542. Novaka su poslije nekritički prenosili drugi autori ne provjerivši autentičnost i nepristranost izvora.
Kubura, nije na nama da donosimo sud o tome je li fratar bio ustaša ili nije, nego da prenesemo sva relevantna mišljenja. To je osnovna ideja NPOV-a. Ovakvih POV-pushanja ima bezbroj i treba ih uklanjati, a ne braniti. Tvoj posao, kao admina, je da ih uklanjaš, ne da ih čuvaš. Spominjanje Kolinde i njenog stava prema nekome ili Glasa Koncila kao vjerodostojnog izvora (pogotovo o ulozi crkve u 2. svj. ratu) nema niti smisla komentirati. Postoji i druga strana priče, brojna svjedočenja koja potvrđuju da je fra Sokol Nijemcima, u trenutku kad je bilo jasno da Nijemci gube rat, otkrio gdje se kriju tih 9 korčulanskih partizana. I to treba uklopiti u članak. I to, naravno, opet neutralno, da se ne zauzima stav nego da se prenese kao druga strana priče. Kubura, hoćeš ti? Ili možda @Nilski krokodil?
Preporučam da se suradnike koji pišu na ovakav način ubuduće kazni blokom. Ja svakako hoću. --Lasta 06:58, 20. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Svatko može uređivati Wikipediju, ti, ja, krokodil iz Nila, gušterica iz Žednog na bicikli, Ben i drugi Johnsoni i slični likovi koji povremeno progovore kao naslonjač. Umjesto cijele ove tirade mogao si već uklopiti to drugo mišljenje u članak i stvar bi bila gotova. Nemoj mislit da tu nastupam protiv partizana i da sam po defaultu protiv njih. Davno stavih na suradničku da namjeravam pisati o hrvatskim narodnim herojima. Ali, što se tiče sumnjičavosti, znam koliki su lagali sebi za u korist za dobiti boračke mirovine i povlastice, a onima koji su se najviše izlagali jer su partizanima kao civili u ne-ure donosili potrepštine u puste predjele i po najgorem nevremenu, nisu htjeli potvrditi (a znali su) da su im pomagali u ratu, jer im je smetalo što su pomagači veliki katolici i što su bili pri HSS-u. Da bude gore, još su tim partizanskim pomagačima djecu poslije rata šikanirali u školi jer idu u crkvu; nitko od istinoljubivih boraca nije ušutkao takve. Crkvi vjerujem - ona si mora paziti na reputaciju. Ne vjerujem režimcima koji su bacili oko na nečiju kuću koju je čovjek zaradio tegleći po Zapadu, a onda za se domoći njegove kuće proglase ga reakcionarnim kulakom, buržujem, neprijateljem naroda, razvlaste i čak ubiju; niti onima koji su krili masovna ubojstva Hrvata poslije rata a onda uz presumpciju krivnje i danas opravdavaju ubijanja. Priznajem, moguće je da je ovaj svećenik i odao; pod mučenjem i prijetnjama bližnjima ljudi progovore. Istina je i da se događalo i u Titovoj Jugoslaviji da je svećenik odao hrvatskog domoljuba; UDBA je našla načina, a motive za odavanje možemo pretpostaviti. Uz to, NOV i jugorežim je nesrazmjerno više pobio katoličkih svećenika (Hrvata i Slovenaca) u odnosu na druge narode u Europi, nije im pomoglo što iste svećenike mlatili talijanski fašisti. [25] [26] Kubura (razgovor) 00:15, 21. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
To što ti Crkvi vjeruješ zato što mora paziti na reputaciju ne znači da je ona vjerodostojan izvor. Zapravo, apsurdno je od nekog tko jako ovisi o svojoj reputaciji očekivati da će uvijek biti iskren. Upravo obrnuto. Ali, ovo nije razgovor samo o Crkvi. Nitko ne može biti pouzdan izvor u područjima gdje postoji sukob interesa. Ako je strana X izvor podataka za nešto, a postoji sukob interesa, onda u članku treba jasno naznačiti "prema X, ...", a ne taj podatak iznositi kao činjenicu. --Lasta 10:15, 21. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Odgovor Dame i gospodo, lijepo bih vas sve zamolio da se pokušate držati teme koju ste započeli u kafiću – nema smisla ulaziti u probleme oko pojedinačnih članaka (a još manje o njima pisati pasuse od više tisuća bajtova), takve se stvari rješavaju na pripadajućim stranicama za razgovor. Ako postoji problem, a vjerojatno i postoji uzmemo li u obzir količinu utipkanog teksta pod ovom temom, vjerujem da bi bilo i više nego poželjno da stavovi budu izneseni kratko i jasno, bez ikakvih političkih i religijskih insinuacija jer takvim stvarima ovdje jednostavno nije mjesto. Svima nama trebao bi biti (ako već komugod nije) cilj projekt održati što neutralnijim i što vjerodostojnijim, bez umetanja kakvih neenciklopedijskih epiteta i generalizacija. Toliko od mene. --Pajo Pajimir 16:05, 21. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

A je rastemo

[uredi kôd]

I dalje rastemo brojem aktivnih registriranih suradnika. 750 aktivnih suradnika u zadnjih mjesec dana!!! 50% više od višegodišnjeg prosjeka!!! Kubura (razgovor) 00:43, 21. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

To je dobra vijest. Pretpostavljam da se to odnosi na one s barem 1 uređivanjem. Imaš li podatak kakvi smo sa suradnicima koji su "aktivniji", npr. sa barem 10 uređivanja? Za to bi ti trebala i sačuvana statistika od prošlih mjeseci. --Lasta 15:53, 21. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Komentar i upit su u redu. S 1 uređivanjem bilo je i prije, sad je očigledno i malih i velikih uređivača više. A sad, u drugim okolnostima ne bih ti ovo sljedeće napisao, ali ovo već mi dosađuje i uznemirava me. Ja nešto napišem, a ti Lasto odmah iza mene. Još bi to i prošlo, ali a zadnja dva tjedna ponašaš se prema meni po ustaljenom obrascu koji mi se ne sviđa: pa ću te sad @Lasto zamoliti da više ne ideš za mnom, da mi ne pušeš za vratom. Naizmjence ideš sa žuči i sladilom, i ne znam hoće li me neugodna poruka dočekati. Pratiš me u stopu, još me poklapaš i inhibiraš mi rad; što god zadnjih par tjedana napišem, ti siječeš, kritiziraš, ismijavaš, stalno stavljaš pod neki sud, preispituješ uz negativnu ocjenu, insinuiraš, spuštaš. Mičem se od provokativnih poruka, a ti s javnog prostora dolaziš mi na stranicu za razgovor. Proganjaš me. Nisam se nikad dirao u tebe niti te spominjao, a ti si me se dohvatio. Ne želim sudjelovati u toksičnoj raspravi. Ne želim se socijalizirati s tobom. Ne želim svađe ni ratne sjekire iz prošlosti. Ponadam se da si prestao s zajedljivim podbadanjima, a ono nakon malo slađe komunikacije opet maltretiranje, nekad u baršunastim, nekad u rukavicama s klinovima. Prestani me pratiti. Nisam ti neki nepoznati novak za kojeg ne znaš što će napraviti. Omalovažavaš me (mobbing). Makni se od mene. Ima mnogo nepregledanih članaka, zatim priprema i zaključivanja glasovanja s pratećim aktivnostima [27], [28], ažuriranja [29][30] (čekah 15 dana!). Čovječe, od 10 uređivanja dnevno jedno ti je uvijek oko mene. Kubura (razgovor) 04:31, 23. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Dakle, kad ja na tvoj komentar napišem da je to dobra vijest, tebi je to maltretiranje???? Kad na tvoj komentar na najposjećenijoj stranici za rasprave napišem nešto pozitivno o tvom komentaru, tebi je to mobbing? Da nisi malo pretjetao? Uhvatio si se dopunjavanja pravila, Wikipedija:Destruktivno uređivanje i tamo sam ti, bez trunke ironije ili sarkazma, napisao da shvaćam tvoje motive, ali da to nije pravi put (nisam znao da je prijevod, mislio sam da pišeš iz glave, sorry), optužio si me za ismijavanje, spuštanje.... I tvoje pretjerane reakcije se isto tako mogu krivo shvatiti, ali ne pada mi na pamet nepotrebno eskalirati. Kad preskačeš korake, donosiš smjernice bez dogovora, očekuj reakciju. Najljubazniju moguću ako treba, bez podbadanja, ali ipak reakciju. Ovo moje na početku rasprave nije nikakva "toksičma rasprava" nego najobičnije čavrljanje. Shvaćam da si krivo shvatio, ne uzimam ti za zlo, gotova priča, idemo dalje. --Lasta 08:32, 23. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

60,000.000

[uredi kôd]

Ove nam je dane promakao još jedan jubilarac: napisali smo 60,000.000 riječi u svim stranicama sa sadržajem! Čestitke svima! Kubura (razgovor) 02:44, 21. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

Vraćanje izmjena

[uredi kôd]

Kako se radi o višestrukom vraćanju promjena od Croxyz: [31], [32], [33] i [34], a pretpostavljam da će i ovu promjenu kod Jergovića da automatski pobriše, postavljam pitanje, po kojem se pravopisu hrvatskog jezika kolega vodi? --AnToni(razgovor) 09:14, 22. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

@AnToni, S Razgovor:Ivica Đikić: 9./16. maja = 9./16. svibnja, 2020 = 2020., "od strane" ne postoji u hrvatskome, već u bošnjačkome i srpkome. sa Miljenkom = s Miljenkom, veb-stranici = web stranici, tolerisanje = toleriranje.--Croxyz (razgovor) 09:16, 22. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Promijeniti maj u svibanj, nije teško! No i maj je hrvatska riječ - a prednost treba davati svibnju. Pravopis tako kaže! Recimo - škver na Rijeci zove se "3. maj"! --AnToni(razgovor) 09:20, 22. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Antoni, ono što ti pišeš nije hrvatski. Croxyz, trebao si popraviti, a ne ukloniti. Ako je previše posla, dodaj predložak {{prijevod-boš}} ispred teksta na drugom jeziku. Nemoj brisati. Imamo Kategorija:Potreban prijevod s bošnjačkog jezika. AnToni, tamo možeš vježbati hrvatski ;). A i Croyxz može pomoći, ako mu već smeta. Popijte ka(h)vu, lakše ćete se razumjeti ;). --Lasta 09:30, 22. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
Cijenjena @Lasta, tih par riječi je lako popraviti! Hvala na uputi za vježbanje hrvatskog jezika, kog vjerujte mi dobro poznam, čak i bolje od mnogih govornika ili kvazijezikoslovaca koji hrvatski svode na tisuće žlica. Ja sam svoj hrvatski učio na Krleži i Kranjčeviću, koji je isti kahvu pio i u Sarajevu, tako da mi pomoć nije potrebna! Nadam se da ste to u šali napisali? --AnToni(razgovor) 09:36, 22. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]
@AnToni, nastavi pisati kako najbolje znaš i pokušaj što više se držati suvremenog hrvatskog jezičnog standarda. Netko će iza tebe uvijek popraviti, ali molim te, prati što se popravlja i uči iz tih popravaka. --Lasta 10:41, 22. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]

7364 Otonkucera

[uredi kôd]

Zamolio bih nekog od admina da ovdje promjeni poveznicu 7364 Otonkučera u 7364 Otonkucera. Hvala :D ----Kraljnnm (razgovor) 23:39, 22. svibnja 2020. (CEST)[odgovori]



Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!