Prijeđi na sadržaj

Veria

Koordinate: 40°31′N 22°12′E / 40.517°N 22.200°E / 40.517; 22.200
Izvor: Wikipedija
Veria
Βέροια
Veria
Osnovni podatci
Država Grčka
Periferija Središnja Makedonija
Prefektura Emacija
Stanovništvo 47 411 (2001)
Površina 359,146 km²
Visina 128 m
Koordinate 40°31′N 22°12′E / 40.517°N 22.200°E / 40.517; 22.200
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 591 00
Pozivni broj 23310
Registarska oznaka ΗΜ
Gradonačelnik Charoula Ousoultzoglou-Georgiadi
Službena stranica www.veria.gr
Karta
Veria na zemljovidu Grčke
Veria
Veria
Veria na zemljovidu Grčke


Veria (grčki: Βέροια ili Βέρροια, ali i Φέροια na starogrčkom jeziku; makedonski: Бер; bugarski: Бер; turski: Karaferye) je grad na podnožju planine Vermion (Karakamen) u Grčkoj. Današnja Veria je trgovačko središte Egejske Makedonije, sjedište prefekture Emacija i sjedište episkopije episkopije Grčke pravoslavne crkve.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Grad Veria prvi put se spominje u spisima povjesničara Tukidida oko 432. god. pr. Kr.[1] Najstarije ljudsko stanište Nea Nikomedia otkriveno je na 9 km u pravcu sjeveroistoka ( postojalo je već oko 6 250 god. pr. Kr. ) Grad je dobio ime po svojem mitskom osnivaču koji je bio Feron (ili Veron), ili po njegovoj kćeri Veriti. Najstariji stanovnici grada bili su znani kao Vriges, i bili su makedonskog podrijetla. Makedonci su od Verie napravili svoj drugi najveći grad ( odmah iza prijestolnice Pelle).

Rimski car Dioklecijan proglasio je Veriu jednom od dvije prijestolnice rimske provincije Makedonije. Za vrijeme Rima, Veria je postala jedna od prvih ranokršćanskih vjerskih zajednica. Izvan grada nalazilo se židovsko naselje gdje je Apostol Pavao propovjedao prvim kršćanima[2] nakon odlaska iz Soluna. Prvi episkop Beroree (tako se zvao grad za rimskih vremena) bio je Onisim, vrlo vjerojatno je da je to bio poznati apostol sv. Onisim( rob Filimona).

Pod Bizantom grad je nastavio rasti i cvjetati sve dok ga nisu orobili Bugari u IX st. Za vrijeme križarskih ratova grad su osvojili Normani (1185.) te potom Franci (1204.). Sredinom XIII st. gradom su vladali srpski despoti. 1361. godine grad je pao pod vlast otomanskog carstva pod kojim je ostao sve do 1912. godine, kad je ušao u sastav Kraljevine Grčke.

Zemljopisne odlike

[uredi | uredi kôd]

Grad Veria nalazi se na obroncima planine Vermion i dominira dolinom Emacija. Blizu grada na planini Vermion, nalazi se mjesto Seli vrlo poznato skijalište u Grčkoj, a na par kilometara južno od Verie nalaze se velika umjetna akomulaciona jezera; Sfikia i Polyfytos na rijeci Aliakmon.

Solun se nalazi 65 km sjeveroistočno od grada, Naousa je udaljena 16 km u pravcu sjeverozapada, grad Kozani udaljen je 42 km u pravcu zapada, a grad Katerini 38 km sjeveroistočno od Verie. Arheološko nalazište Vergina, grad s kraljevskom grobnicom Filipa II. makedonskog, nalazi se na 11 km jugoistočno od grada.

Rast stanovništva tijekom vremena

[uredi | uredi kôd]
Godina Stanovnika Promjene Stanovništvo općine Promjene
1981 37,966 - - -
1991 37,858 -108/0.29% 42,910 -
2001 - - 42,794 -116/-0.27%

Klimatske prilike

[uredi | uredi kôd]

Veria ima uobičajenu kontinentalnu klimu, poput svih grčkih gradova u planinskoj unutrašnjosti, s kišnim i hladnim zimama i vrlo toplim i sušnim ljetima. U ljetu 2007. godine izmjerena je najviša temperatura u Veriji od 44 [°C].

mjesec Sij Vel Ožu Tra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu Pro
Najviše temperature [°C] 7 9 10 16 19 29 29 24 19 16 12 5
Najniže

temperature [°C]

3 6 8 11 16 19 17 14 12 10 8 4
Rekordne temperature [°C] 20 22 25 31 36 44 42 39 36 32 27 26

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. (grč.) veria.gr, Veria:Its historyArhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2008. (Wayback Machine), pristupljeno 1. lipnja, 2008.
  2. (grč.) hellasportal.gr, Apostle Paul preach in Veria[neaktivna poveznica], pristupljeno 1. lipnja 2008.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]