Sestrunj
| Sestrunj | |
|---|---|
| Otok | |
 | |
 | |
| Položaj | |
| Koordinate | 44°10′0″N 14°59′0″E / 44.16667°N 14.98333°E |
| Smještaj | Jadransko more |
| Država | Hrvatska |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 15,12[1] km2 |
| Duljina obale | 29,345[1] km |
| Stanovništvo | |
| Glavno naselje | Sestrunj |
| Broj stanovnika | 48 |
 | |
Sestrunj je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana u Zadarskoj županiji.
Otok Sestrunj spada među manje otoke zadarskog otočja. Neposredno je okružen „kanalima“ i to Sestrunjskim na jugoistoku, Rivanjskim sa sjeverozapada i Srednjim s juga. Kako je središnje položen i visinom istaknut, s njega se pruža izvanredan pogled na dio zadarskog priobalja i otočja.
Od Zadra je udaljen 15 km zračne linije, a udaljenost između Zadra i luke Kavlin na južnom dijelu otoka je 12 milja.
Dosadašnji pokušaji da ga se svrsta u neku od skupina otoka zadarskog arhipelaga, najčešće su završavali izdvajanjem tzv. sestrunjske otočne skupine kojoj se priključuju Rivanj i Žverinac s pripadajućim otocima. Otok spada u male otoke naše obale, te s površinom od 15,12 km² tek je deseti u zadarskom arhipelagu i trideseti u RH.
Za život stanovnika od presudne je važnosti njegov položaj i veličina. Relativno slaba povezanost sa Zadrom, što se u zadnje vrijeme nastoji popraviti, te slaba povezanost s drugim mjestima na obližnjim otocima, uvjetuju da Sestrunj ima malo značenje među otocima. Iako to nije nikad bilo ekstremno istaknuto, u periodima povijesno-geografskog razvoja, Sestrunj razvija aktivnosti koje se nadopunjuju s aktivnostima susjednih otoka i pruža mu kontinuitet naseljenosti i zadržavanje stanovništva od pretpovijesti do danas.
| Natalitet | 27 |
| n (%) | 4,2 |
| Mortalitet | 79 |
| m (%) | 12,3 |
| Prirodni pad | - 52 |
| p (%) | - 8,1 |
S obzirom na malu površinu i na skućene mogućnosti agrarne valorizacije, Sestrunj je oduvijek bio jedan od populacijsko najmanjih naselja na zadarskim otocima. Kako je s otokom Rivnjom predstavljao jedinstvenu crkvenu župu, često se u povijesnim podacima tretiraju i kao jedinstveno naselje.
Drugi svjetski rat na otoku je uvjetovao značajan pad stanovnika, a smatra se da je otok prije toga dosegnuo svoj populacijski maksimum. Svi sljedeći popisi utvrdili su pad stanovnika, osim popisa 1971. godine.
Sestrunj potvrđuje znanstvenu činjenicu da se društveno-ekonomske prilike manjih otoka više odražavaju na stanovništvo nego na velikim otocima, što dovodi do znatnijih demografskih oscilacija i populacijskih stresova.
Izrazito visoke stope smanjenja stanovništva na otoku iza 1948. godine u neposrednoj su vezi s negativnim prirodnim priraštajem i mehaničkim kretanjem stanovnika na otoku.
Znatno izraženija stopa mortaliteta od stope nataliteta rezultira negativnom stopom prirodnog kretanja.
Koliko su god one posljedica izrazito loše dobne strukture, a s time u vezi i smanjenog vitaliteta i fertiliteta pučanstva, toliko se ujedno pojavljuju i kao uzrok atrofiranja dobne strukture.
Također je i emigracija, kao posljedica i kao uzrok mijenjanja demografskih struktura otoka lako uočljiva i izrazito negativnog migracijskog salda u promatranom periodu.
Kao i na susjednim otocima zadarskog arhipelaga, ovakvo stanje ukazuje na stanovništvo koje se našlo u nezaustavljivom procesu prirodnog odumiranja i u kojem nema više vlastite prirodne snage za opstanak.
Struktura prema dobi govori o poražavajućoj demografskoj situaciji na otoku. Brojčano su opale sve dobne skupine, ponajviše mlada i zrela.
Mlado stanovništvo na otoku 1981. godine predstavlja svega 9,4 % stanovništva, što je ispod svakog minimuma, zrelo 31,3 % što je izrazito malo, a staro s udjelom od čak 59,3 % najočitije predstavlja ostarjelu, nereproducirajuću demografsku masu.
Pojava da uopće nema muške djece do 10 godina starosti, da nedostaje ženska populacija između 20 i 40 godina i da, brojčano slabije, hipertrofiraju dobne skupine iznad 65 godina, govore da je vitalitet stanovništva drastično smanjen, fertilitet praktično ne postoji, a mortalitet, uz iseljavanje postaje glavni i najutjecajniji činilac promjene stanovnika.
Na dobno spolnoj piramidi iz 1981.godine uočljiva je još nekakva raspodjela muško – ženskih omjera i relativna raspodjela stanovništva karakteristična za etapu laganog odumiranja stanovnika na otoku. Na otoku je bilo 46 muškaraca ili 47,9 % ukupnog stanovništva i 50 žena ili 52,1 % ukupnog stanovništva popisanog te godine.
Na popisu 2001. godine dobno spolna piramida pokazuje drastičnu promjenu u izgledu same piramide. Prvih 40 godina kod žena nema mlađeg stanovništva, a kod muškaraca je postotak vrlo mali pretežno radi poticaja koji pokušavaju mlade zadržat ili vratit na otoke.
Osim tog iz slike se može ustanovit da je prevladalo staro stanovništvo i da nema sumnje da stanovništvo odumire. Popisano je 28 muškaraca (58,33 %) i 20 žena (41.67 %), tj. 48 stanovnika na cijelom otoku. Rezultat ovih brojeva je da se stanovništvu na otoku u 20 godina smanjilo za cca. 50 %.
Otok obilježavaju tijekom 20. stoljeća veoma nagle i gotovo predvidive izmjene u ekonomskoj strukturi stanovništva. Od prostora čije je pučanstvo sve do početka 20-tog stoljeća bilo usmjereno najvećim dijelom na rad u poljoprivredi, Sestrunj se transformirao u otok s relativno malo aktivnog stanovništva.
Poljoprivredno stanovništvo sačinjavalo ja glavninu stanovništva otoka sve do iza II svjetskog rata. Još je 1953.g. na otoku bilo 52,2 % ili 196 stanovnika vezano za poljoprivredu. Već od 1961.g. broj naglo pada na 68 što je bilo samo 21,1 % ukupnog stanovništva.
Godine 1971. popisom je ustanovljeno svega 18 poljoprivrednika (5,1 %) što je u odnosu na druge izvore prihoda (npr. rad u inozemstvu) bilo zanemarujuće, iako se obrada maslina, loza i povrće vodila kao usputna djelatnost za „krpanje kraja s krajem“.
| 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 2001. | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Djelatnost | uk. | % | uk. | % | uk. | % | uk. | % | uk. | % |
| Poljoprivreda i ribarstvo | 100 | 67,6 | 25 | 30,9 | 2 | 2,1 | 5 | 26,3 | 4 | 40,0 |
| Industrija i građevinarstvo | 2 | 1,4 | 0 | 0,0 | 0 | 0,0 | 0 | 0,0 | 0 | 0,0 |
| Promet | 27 | 18,2 | 47 | 58,0 | 12 | 12,2 | 1 | 5,2 | 0 | 0,0 |
| Trgovina i ugostiteljstvo | 2 | 1,4 | 2 | 2,5 | 15 | 15,3 | 0 | 0,0 | 3 | 30,0 |
| Zanatstvo | 3 | 2 | 0 | 0,0 | 1 | 1,0 | 0 | 0,0 | 0 | 0,0 |
| Kultura, prosvjeta, upravljanje | 3 | 2 | 2 | 2,5 | 2 | 2,0 | 0 | 0,0 | 0 | 0,0 |
| Ostalo | 0 | 0 | 3 | 3,7 | 1 | 1,0 | 6 | 31,6 | 2 | 20,0 |
| Van djelatnosti ili nepoznato | 11 | 7,4 | 2 | 2,4 | 3 | 3,1 | 1 | 5,3 | 0 | 0,0 |
| Na pri. radu u inozemstvu | 0 | 0 | 0 | 0,0 | 62 | 63,3 | 6 | 31,6 | 1 | 10,0 |
| Ukupno | 148 | 100 | 81 | 100,0 | 98 | 100,0 | 19 | 100,0 | 10 | 100,0 |
| Udio u ukupnom stan. | 39,7 | 25,2 | 27,7 | 20,0 | 20,8 | |||||
Godine 1981. broj aktivnog stanovništva naglo pada što je posljedica izrazite emigracije i traženja posla u Zadru. Većina se obitelji premješta u Zadar i tamo gradi novi život, a na otoku ostaje samo staro stanovništvo i nešto aktivnog stanovništva u srednjim dobnim skupinama.
2001.godine stopa aktivnog stanovništva je ista, međutim na otoku je upola manje stanovnika i više nema izražene ijedne gospodarske aktivnosti. Broj aktivnog stanovništva je 10 jer se poticajima pokušava vratit i zadržat mlade na otoku te se iz priloženog vidi da se potakao opet razvoj trgovine i ugostiteljstva.
Demografsku sliku Sestrunja koju je probudilo novorođeno dijete dokumentirala je Ljiljana Bunjevac Filipović u dokumentarnom filmu 'Ima jedan otok... (2008.), čija je scenaristica i redateljica.[2]
- Fatović, Ive; Agrarno stanovništvo otoka Sestrunja, Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, 2005.
- Magaš, D., Filipi, A. R.; Otok Sestrunj u zadarskom arhipelagu, Zadar, 1983.
- Elaborat za izradu N.E. Vir; Općinski zavod za društveno planiranje i statistiku Zadar, interni popis 1977.godine, Zadar, 1977.
- ↑ a b Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
- ↑ MojTV Ima jedan otok... (pristupljeno 9. listopada 2016.)
- Državni zavod za statistiku - CROSTAT
- www.sestrunj.tk Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. veljače 2014. (Wayback Machine)
- www.sestrunj.com
| |||||
| |||||
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |