Rimavská Sobota
Ovo je glavno značenje pojma Rimavská Sobota. Za druga značenja pogledajte Okrug Rimavská Sobota.
| Rimavská Sobota | |
|---|---|
 Panorama grada Rimavská Sobota | |
| Država |  Slovačka |
| Pokrajina |  Banskobistrička |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Jozef Šimko |
| Površina [1] | |
| • Ukupna | 77,54 km2 |
| Visina | 241[2] m |
| Koordinate | 48°22′N 20°00′E / 48.367°N 20.000°E |
| Stanovništvo (2023) [3] | |
| • Entitet | 21 341 (275,20 stan./km2)[4] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 979 01[2] |
| Pozivni broj | +421 47[2] |
| Registarska oznaka | RS |
| Stranica | www.rimavskasobota.sk |
 | |
  Rimavská Sobota | |
Rimavská Sobota (mađ. Rimaszombat, njem. Großsteffelsdorf), je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj. Upravno središte Okruga Rimavská Sobota. U povijesnoj regiji Malohont.
Grad se je smjestio oko 250 km istočno od Bratislave i oko 100 km od Banske Bistrice. Grad se sastoji od 11 dijelova Bakta, Dúžava, Kurinec, Mojín, Nižná Pokoradz, Rimavská Sobota, Sabová, Sobôtka, Včelinec, Vinice i Vyšná Pokoradz.
Prvi tragovi naselja na području grada su iz neolitika. Ostala arheološka otkrića datiraju iz brončanog i željeznog doba. Ovo područje naseljavaju Kelti, zatim Slaveni koji su naselili najvjerojatnije u 7. i 8. stoljeću. Stara mađarska plemena došla su početkom 10. stoljeća a naselili u 11. stoljeću. Srednjovjekovni grad je osnovan vjerojatno u drugoj polovici 11. stoljeća.
Prvi pisani zapis o Rimavskoj Soboti je iz 1271. kao Rymoa Zumbota i pripadao je nadbiskupiji Kalocsa, koja je u vlasništvu grada od 1150. do 1340. Tamás Széchenyi iz Transilvanije postaje vlasnik grada 1334. U prvoj polovici 15. stoljeća grad je bio malen i slabo razvije, a ekonomski razvoj prekinut je turskom okupacijom prvo 1553. – 1593. zatim 1596. – 1686. Grad se ponovo počeo razvijati u 18. stoljeću. Od 1850. do 1922. bio je glavni grad Gemer-Malohont (maď. Gömör-Kishont) županije, nakon pridruživanja ovim dvjema županija. Industrija se počela razvijati u 20. stoljeću.
Nakon raspada Austro-Ugarske, grad je bilo okupiran od strane čehoslovačke vojske u siječnju 1919., mađarska vojska u grad ulazi u svibnju 1919. Čehoslovačka ponovo zauzima grad u srpnju 1919. Nakon prve bečke arbitraže 1938. grad je pripadao Mađarskoj do kraja 1944. kada je pripojen Čehoslovačkoj.
| Godina: | 1993. | 2003. | 2013. | 2023. |
|---|---|---|---|---|
| Broj ljudi: | 25 293 | 24 810 | 24 322 | 21 341 |
| Razlika: | -1,90 % | -1,96 % | -12,25 % |
| Godina: | 2022. | 2023. |
|---|---|---|
| Broj ljudi: | 21 527 | 21 341 |
| Razlika: | -0,86 % |
Po popisu stanovništa iz 2001. grad je imao 25.088 stanovnika.
- rimokatolici – 47,84 %
- ateisti – 25,44 %
- protestanti – 10,33 %
- ostali – 5,26 %[6]
Kolín, Češka
Świętochłowice, Poljska
Tiszaújváros, Mađarska
Salonta, Rumunjska- Ózd, Mađarska
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 8. veljače 2025. Pristupljeno 8. veljače 2025.
- ↑ a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 21. studenoga 2021.
- ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 8. veljače 2025. Pristupljeno 8. veljače 2025.
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 8. veljače 2025. Pristupljeno 8. veljače 2025.
- ↑ a b Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 8. veljače 2025. Pristupljeno 8. veljače 2025.
- ↑ Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 29. rujna 2007.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Rimavská Sobota |
| |||||||