Partamaspat Partski – Wikipedija

Dodaj infookvir "monarh". (Primjeri uporabe predloška)

Partamaspat Partski bio je vladar Partskog Carstva te nešto poslije Hozrojene. Vladao je kao rimski klijentski kralj tih dviju država. Bio je samoproglašeni sin partskog cara Hozroja I. Veći dio svog života proveo je u rimskom egzilu.^[1] Vjerojatno je da je bio unuk Pakora I. i sin Aksidara, (Ašhadara, Šidara) (te time djed partskog vladara Bakura II.).

Nakon tog vremena pridružio se rimskom caru Trajanu kad je pošao u pohod u osvajanje Partije. Uspio je zauzeti glavni grad Ktezifont. Trajan je izvorno kanio pripojiti Partiju da bi postala dio Rimskog Carstva, no na kraju je umjesto toga odlučio postaviti Partamaspata kao rimskog klijentskog (vazalnog) kralja na prijestolje njegovog oca Hozroja I., što je i napravio 116. godine. Postavljen je kao Rex Parthiis Datus ("kralj dan Partima"), na mjesto njegovog zbačenog oca.^[2] Prijestolje mu je ugrožavao i Vologazom III., s kojim se borio dok je Vologaz bio u mladim fazama svog carevanja. Nakon što su se Rimljani povukli iz tih krajeva, Hozroje je lako porazio Partamaspata te vratio partsko prijestolje.

Poslije poraza u Partiji, Partamaspat je opet prebjegao Rimljanima koji su mu za utjehu dali mjesto suvladara u Hozrojeni, maloj rimskoj klijentskog državi koja se je nalazila između Mezopotamije, Armenije i Sirije. Kraljevao je Hozrojenom zajedno s Yalurom do 118. do 122. te poslije samostalno od 123. godine.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Ovaj članak uključuje prijevod teksta iz jedanaestog izdanja Encyclopædije Britannice, urednik Hugh Chisholm, objavljenog 1911. godine, nakladnik Cambridge University Press, koje je javno dobro.
Dion Kasije Kokcejan, lxix, 15.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ Za Ivana Malalu, pisca najstarije sačuvane bizantske kronike (umro oko 578.), Partamaspat je bio sin Hozroje, (koji je imenovan prema edeškom obliku : « Osroès ») i brat Sanatruka I., arsakidskog kralja Armenije.
↑ Dion Kasije Kokcejan, LXVIII. knjiga, 30. poglavlje

Bibliografija

[uredi | uredi kôd]

Clément Huart & Louis Delaporte, L'Iran antique : Élam et Perse et la civilisation iranienne, Albin Michel, coll. « L'Évolution de l'Humanité », Paris, 1943., str. 327.
Dion Kasije Kokcejan, LXVIII. knjiga, 30. poglavlje, § 3, et 33, § 2.

Iranski vladari

Stari vijek

Medijska dinastija (728. – 550. pr. Kr.)	Dejok • Fraort • Madije • Kijaksar • Astijag

Ahemenidska dinastija (550. – 330. pr. Kr.)	Ahemen • Teisp • Kir I. • Arijaramn • Arsam • Kambiz I. • Kir Veliki • Kambiz II. • Smerdis • Darije Veliki • Kserkso I. • Artakserkso I. • Kserkso II. • Sogdijan • Darije II. • Artakserkso II. • Artakserkso III. • Artakserkso IV. • Darije III.

Strana vladavina (330. – 247. pr. Kr.)	Vidi: Popis argeadskih i seleukidskih vladara

Arsakidska dinastija (247. pr. Kr. – 224.)	Arsak I. • Tiridat I. • Arsak II. • Frijapatije • Fraat I. • Mitridat I. • Fraat II. • Artaban I. • Mitridat II. • Gotarz I. • Orod I. • Sinatruk I. • Fraat III. • Mitridat III. • Orod II. • Pakor I. • Fraat IV. • Tiridat II. • Musa • Fraat V. • Orod III. • Vonon I. • Artaban II. • Tiridat III. • Gotarz II. • Vardan I. • Vonon II. • Vologaz I. • Vardan II. • Vologaz II. • Pakor II. • Artaban III. • Hozroje I. • Vologaz III. • Mitridat IV. • Partamaspat • Sinatruk II. • Vologaz IV. • Hozroje II. • Vologaz V. • Vologaz VI. • Artaban IV.

Sasanidska dinastija (224. – 651.)	Ardašir I. • Šapur I. • Hormizd I. • Bahram I. • Bahram II. • Bahram III. • Narseh • Hormizd II. • Šapur II. • Ardašir II. • Šapur III. • Bahram IV. • Jezdegerd I. • Bahram V. • Jezdegerd II. • Hormizd III. • Peroz I. • Balaš • Kavad I. • Zamasp • Hozroje I. • Hormizd IV. • Bahram Čobin • Hozroje II. • Kavad II. • Ardašir III. • Šahrabaraz • Boran • Azarmedukt • Hozroje III. • Hormizd V. • Hozroje IV. • Jezdegerd III.

Srednji vijek

Strana vladavina (651. – 821.)	Vidi: Popis rašudinskih, omejidskih i abasidskih kalifa

Tahiridska dinastija (821. – 873.)	Tahir I. • Talha • Abdulah • Tahir II. • Muhamed

Safaridska dinastija (861. – 1003.)	Jakub • Amru I. • Tahir I. • Laith • Muhamed I. • Mufadal • Amru II. • Ahmed • Halaf

Samanidska dinastija (819. – 999.)	Saman Hoda • Asad • Nuh bin Asad • Jahja • Elijas • Ibrahim • Ahmed I. • Nasr I. • Ismail • Ahmed II. • Nasr II. • Nuh I. • Abdul Malik I. • Mansur I. • Nuh II. • Mansur II. • Ismail Muntasir • Abdul Malik II.

Bujidska dinastija (934. – 1055.)	Ali • Hasan • Ahmad • Adud • Iz • Faher • Muajad • Šaraf • Samsam • Šams • Abu Taleb Rostam • Baha • Mušarif • Sultan • Kavam • Sama • Abu Kalidžar • Džalal • Abu Nasr Hozroje Firuz • Abu Mansur Pulad Sutun

Gaznavidska dinastija (963. – 1187.)	Alp Tegin • Sabuk Tegin • Ismail I. • Mahmud • Muhamed • Masud • Mavdud

Seldžučka dinastija (1037. – 1077.)	Togrul I. • Alp Arslan • Malik-šah I. • Mahmud I. • Barkijaruk • Malik-šah II. • Muhamed I. • Ahmed Sandžar • Mahmud II.

Guridska dinastija (1161. – 1206.)	Saif • Gijas • Šahab Muhamed

Horezmijska dinastija (1077. – 1231.)	Anuštegin • Ekinči • Muhamed I. • Atsiz • Il-Arslan • Sultan-šah • Takeš • Muhamed II. • Džalal

Strana vladavina (1231. – 1501.)	Vidi: Popis mongolskih, ilhanidskih i timuridskih vladara

Novi vijek

Safavidska dinastija (1501. – 1736.)	Ismail I. • Tahmasp I. • Ismail II. • Muhamed Hodabanda • Abas Veliki • Safi I. • Abas II. • Sulejman I. • Sultan Husain • Tahmasp II. • Abas III.

Hotakijska dinastija (1709. – 1738.)	Mir Vais • Abdul Aziz • Mahmud • Ašraf • Husein

Afšaridska dinastija (1736. – 1796.)	Nader-šah • Adel-šah • Ebrahim • Šaheroh

Zandijska dinastija (1750. – 1794.)	Karim-han • Muhamed Ali-han • Abol Fateh-han • Zaki-han • Sadek-han • Ali Morad-han • Džafar-han • Sajed Morad-han • Lotf Ali-han

Kadžarska dinastija (1785. – 1925.)	Muhamed-han • Fateh Ali-šah • Muhamed-šah • Mahd-e Olia • Nasrudin-šah • Mozafaradin-šah • Muhamed Ali-šah • Ahmed-šah

Najnovije doba

Pahlavijska dinastija (1925. – 1979.)	Reza-šah Pahlavi • Mohammed Reza Pahlavi

Islamska republika (1979. – danas)	Imam Homeini • Ali Hamenei