Prijeđi na sadržaj

Mahala

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Mahala. Za druga značenja pogledajte Mahala (razdvojba).
Pogled na Istanbulsku mahalu Fanarion pri kraju 19. stoljeća

Mahala (albanski: mahallë, ili mëhallë ili mëhalla, bugarski: махала [makhala], grčki: μαχαλάς [mahalás], makedonski: маало [maalo] ili маалa [maala], aromunski: mãhãlã, rumunjski: mahala, romski: mahalla, turski: mahalle) je riječ koja znači gradska četvrt ili zaselak,[1] i u upotrebi je bila (i još je uvijek) po čitavom Balkanu, Turskoj, Bliskom Istoku i južnim državama nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Mahale su nastale nakon osmanskog osvajanja Balkana i transformacije gradova i sela u skladu s osmanskim zakonima i običajima, od 17. do kraja 19. stoljeća. Po gradovima su mahale bile stambeni kvartovi koji su okruživali uži centar, - trgovački dio grada - čaršiju. Mahale su uobičajeno bile skup od četrdesetak, pedesetak obiteljskih kuća, iako je bilo i iznimaka, kao što je to bio Fanar grčka mahala u Istanbulu, koja je bila pravi mali grad. Mahale su često imale vlastite male centre, obično je to bio vjerski objekt: džamija u muslimanskim mahalama, crkva po kršćanskim ili sinagoga po židovskim mahalama, uz koji je bila po koja trgovina i ugostiteljski objekt - kavana. Po selima su mahale bile - zaseoci u kojima su živile obitelji istog podrijetla.

Mahale 19. stoljeća

[uredi | uredi kôd]

Mahale su pred kraj Osmanskog Carstva od 19. stoljeća, bile najmanja administrativna jedinica (nešto kao današnji mjesni odbor), kojom je upravljao muktar. On je odgovarao vlastima za mir i red u svojoj mahali,ali i vlastitim sugrađanima za probleme koji bi ih tištili. Mahale su bile prije svega vjerski strogo odvojene (Muslimani, Kršćani, Židovi), ali i etnički tako su po većim turskim gradovima Istanbul, Solun, Bursa, Skoplje, Sarajevo, Bitola postojale turske, grčke, slavenske, židovske, vlaške, armenske, ciganske mahale. [1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Mahala (engleski). Beling net. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. listopada 2015. Pristupljeno 5. 04. 2012 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= (pomoć)