Daugavpils
Daugavpils Даугавпилс | |
---|---|
(Daugavpils) | |
Država | Latvija |
Osnovan | 1275. |
Vlast | |
• Gradonačelnik | Rihards Eigims |
Površina | |
• Ukupna | 72,48 km2 |
• Voda | 9,75 km2 |
Najveća visina | 139 m |
Najmanja visina | 86 m |
Koordinate | 55°52′N 26°32′E / 55.867°N 26.533°E |
Stanovništvo (2016.) | |
• Entitet | 95.467 (1.300 stanovnika/km2) |
Vremenska zona | Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
• Ljeto (DST) | Istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
Poštanski broj | LV-54(01–65) |
Pozivni broj | (+371) 654 |
Stranica | daugavpils.lv |
Daugavpils (ruski: Даугавпилс, latvijskim pravopisom: Daugavpils) je grad u jugoistočnoj Latviji.
Nalazi se na obalama rijeke Dugave prema kojoj je i dobio ime. Daugavpils doslovno znači "Grad na Daugavi". Drugi je po veličini grad u državi, nakon glavnog grada Rige, koja se nalazi oko 230 km sjeverozapadno. Daugavpils ima povoljan zemljopisni položaj, nalazi se 33 km od Bjelorusije i 25 km od Litve, te oko 120 km od latvijske granice s Rusijom. Daugavpils je veliko industrijsko središte i željezničko čvorište na pruzi Riga – Minsk.
Područje Daugavpilsa bilo je naseljeno još u vrijeme prapovijesti. Današnje naselje pod njemačkim nazivom Dunaburg osnovali su njemački vitezovi Teutonci.
U 19. stoljeću grad doživljava gospodarski procvat, čemu je doprinijelo i brojno židovsko stanovništvo (44% 1897. godine).
Grad je u 20. stoljeće ušao sa 70.000 stanovnika. Godine 1920. on je priključen novoosnovanoj Latviji 1940. godine priključen je SSSR-u, ali je uskoro pao u ruke Trećeg Reicha (1941. – 1944.). Poslije rata grad je bio u sastavu Latvijske SSR, da bi se ponovnim uspostavljanjem latvijske nezavisnosti 1991. godine našao u granicama Letonije.
Prema podacima iz 2015. godine u gradu živi 96.818 stanovnika. Većinsko stanovništvo čine Rusi. Na državnom referendumu 2012. godine 85% birača Daugavpilsa podržalo je prijedlog da ruski jezik bude drugi državni jezik.
Etnički sastav stanovništva 2011. godine[1] | ||||
---|---|---|---|---|
Rusi | 53.6% | |||
Latvijci | 19.8% | |||
Poljaci | 14.2% | |||
Bjelorusi | 7.2% | |||
Ukrajinci | 1.9% | |||
Litavci | 1.0% | |||
ostali | 2.3% | |||
- ↑ Tabula: TSG11-061. PASTĀVĪGIE IEDZĪVOTĀJI PA STATISTISKAJIEM REĢIONIEM, REPUBLIKAS PILSĒTĀM UN NOVADIEM PĒC TAUTĪBAS, DZIMUMA UN PA DZIMŠANAS VALSTĪM 2011.GADA 1.MARTĀ. Data.csb.gov.lv. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. prosinca 2012. Pristupljeno 12. ožujka 2013.
- ↑ Radom - Miasta partnerskie [Radom - Parntership cities]. Miasto Radom [City of Radom] (poljski). Inačica izvorne stranice arhivirana 3. travnja 2013. Pristupljeno 7. kolovoza 2013.
- ↑ Radom - miasta partnerskie (poljski). radom.naszestrony.pl. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2007. Pristupljeno 7. kolovoza 2013.