Buzău (grad)

Buzău
	; Palača u Buzau
	; Grb
	Vlast
• gradonačelnik	Constantin Boşcodeală
	Površina
• Ukupna	81,3 km²
Visina	95 m
Koordinate	45°09′N 26°49′E / 45.150°N 26.817°E
	Stanovništvo (2002.)
• Entitet	134.227; (1.637,34 stan/km²)
Vremenska zona	EET (UTC+2)
• Ljeto (DST)	EEST (UTC+3)
Pozivni broj	(+40) 02 38
Stranica	www.primariabuzau.ro
	; Položaj Buzăua u Rumunjskoj

Buzău (njemački: Busäu) je grad u jugoistočnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Buzău.

Zemljopis

Grad Buzau se nalazi u podnožju krajnje istočnih Karpata, na mjestu njihovog prelaska u Vlašku nizinu na 88 do 101 metra nadmorske visine. Grad se razvio oko rijeke Buzău u rumunjskoj povijesnoj pokrajini Vlaškoj.

Klima grada je kontinentalna s prosječno 500 mm padalina godišnje. Ljeta u gradu mogu biti veoma topla i suha, a zimi može napadati i 30 cm snijega.

Područje Buzaua prvi put se u spisima spominje u starorimsko doba (oko 400. g. pr. Kr.). Tada se ono spominje u vezi s pokrštavanjem mjesnog stanovništva. Iz tog vremena potječu i danas otkriveni grobovi.

Povijest

Tijekom srednjeg vijeka Buzau dobiva izvanredni značaj i predstavlja trgovačko i kulturno središte. Postoje pisani podatci da je grad već u 12. stoljeću bio utvrđen zidinama s četiri gradska vrata. Ime Buzau kao trgovačkog grada prvi put se spominje 1431. godine. Godine 1500. vlaški dvor osniva episkopiju u gradu, koja je bila nadležna za istočni dio Vlaške. U to vrijeme Buzau je četvrti grad po veličini u zemlji. Grad je istovremeno prerastao u važno trgovačko središte sa sajmom.

Na prijelazu u suvremeno doba (18. stoljeće) nekoliko ratova vođenih između Turaka i kršćanskih sila sjeverno od Vlaške na ovom području dovelo je do potpunog uništenja grada. Dodatni udarac bile su i epidemije koje su pratile ratna stradanja. Posljednje stradanje grad bilo je 1821. godine zbog Grčkog ustanka, poslije čega se pristupilo razvoju suvremenog grada na svim njegovim poljima. U prvoj plovini 19. stoljeća grad se brzo razvija, otvaraju se škole, uvodi se ulična rasvjeta, grade se i popravljaju ceste i ulice. Ruska vojska okupirala je grad na tri godine (1853. – 56.) tijekom Krimskog rata. Do Prvog svjetskog rata Buzau dobiva gradsku bolnicu, kazalište, gradsku kuću, željezničku stanicu.

Poslije Prvog svjetskog rata grad se postupno razvija u industrijsko središte sa suvremenim ulicama i trgovima. Godine 1944. vojska SSSR-a je ušla u grad, što je označilo početak komunističke vladavine u Rumunjskoj. Grad doživljava buran razvoj u sljedećim desetljećima, povezan s masovnom izgradnjom i industrijalizacijom, ali je to bilo praćeno rušenjem brojnih vrijednih starih četvrti i zgrada. Grad se i danas oporavlja od ovako krupnih i često nepotrebnih mjera i postupno razvija u novim uvjetima.