Trgovanje ljudima
Trgovina ljudima ili trgovanje ljudima uključuje vrbovanje i/ili prevoz, azil i/ili prihvat osoba – putem prijetnji, upotrebe sile; ili drugih oblika prinude (otmica, prevara, zloupotreba moći / bespomoćnosti, davanje / primanje ili plaćanje radi dobijanja pristanka drugog lica a u svrhu eksploatacije). To je danas prepoznato kao rastući problem u borbi protiv međunarodnoga organizovanog kriminala, kroz koji su žene, djeca i muškarci izloženi raznim oblicima zlostavljanja, eksploatacije i suzbijanja svojih osnovnih ljudskih prava. Predstavlja neku vrstu modernoga oblika ropstva.[1]
Prema podacima Državnoga sekretarijata SAD-a, u 2017. godini u svijetu je identificirano/identifikovano 100409 žrtava trgovine ljudima, pokrenuto je 17880 sudskih procesa u svim oblicima trgovine ljudima, te izrečeno 7045 presuda.[2] Procjenjuje se da u svijetu u svakome trenutku ima oko 20 miliona žrtava trgovine ljudima, pri čemu godišnji profit od ovoga oblika kriminala iznosi oko 150 milijardi dolara.[3]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Milković, Iva (2020.). Trgovina ljudima kao najteži oblik kršenja ljudskih prava. ”Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu”. 57 (4): 1097–1111. hrcak.srce.hr
- ^ www.state.gov
- ^ www.traffickinginstitute.org Arhivirano 3. 10. 2018. na Wayback Machine
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- www.ljudskaprava-vladarh.hr Arhivirano 9. 6. 2007. na Wayback Machine (bs)