Srbi
| Srbi Срби | |
|---|---|
 | |
| Ukupna populacija | |
| 11,5–12,5 miliona[1][2] | |
| Značajno stanovništvo u | |
 Srbija | 5.988.093[3] |
 Bosna i Hercegovina | 1.086.733[4] |
 Hrvatska | 186.633[5] |
 Crna Gora | 178.110[6] |
 Slovenija | 38.964[7] |
 Makedonija | 35.939[8] |
 Albanija | 30.000[9] |
 Rumunija | 22.725[10] |
 Mađarska | 10.038[11] |
 Njemačka | 650.000–750.000[12] |
 SAD | 199.080[13] |
 Australija | 97.315 (2001) |
 Švicarska | 187.000[nedostaje referenca][14] |
 Francuska | 120.000[15] |
 Kanada | 55.545 (2001) |
 Ujedinjeno Kraljevstvo | 70.000 |
 Švedska | 120.000[nedostaje referenca][16] |
 Danska | 12.000 |
 Italija | 70.000[17] |
| Jezik | |
| srpski | |
| Vjera | |
| pravoslavci, ateisti | |
| Vezane etničke grupe | |
| Indoevropski Slaveni Južni Slaveni | |
Srbi su južnoslavenski narod koji pretežno živi na Balkanu i Panonskoj niziji. U Srbiji čine oko 83,3% stanovništva, u Bosni i Hercegovini oko 30,77%,[4] a u Crnoj Gori 28,73%. Navedene države imaju najveću koncentrciju srpskog stanovništva. Manji broj Srba živi u Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Rumuniji, Albaniji i Mađarskoj, kao i u raznim zemljama u dijaspori.
Srbi su većinom pravoslavne vjeroispovjesti, većina ih govori srpskim jezikom koji pripada južnoslavenskoj grupi slavenskih jezika.
Etimologija
Naziv Srbi potiče od staroslavenskog oblika *sъrbъ. U srednjovjekovnim grčkim spisima spominje se kao Σέρβιοι, Σέρβλοι, a u starim srpskim spisima kao srъbinъ, srъblinъ. Naziv se očuvao u imenu oblasti Zribia (Majsen) koja se pominje kod Kosmasa. Kod Konstantina VII Porfirogenita naziv Σέρβιοι se odnosi na jedno južnoslavensko pleme. Oblik *sъrbъ se dovodi u vezu sa ruskim izrazom пасерб (posinak), sa ukrajinskim прісербіті (pridružiti se, priključiti se), sa staroindijskim sarbh- (tući, seći, ubiti), sa latinskim sero (sastavljati) i sa grčkim ειρω (nizati).[18]
Jezik
Srbi govore srpskim jezikom. Srpski jezik je službeni jezik Srbije i jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine te jedan od dva službena jezike sporne teritorije djelimično priznatog Kosova.
Poznati Srbi
Srbi su igrali zapaženu ulogu u razvoju umjetnosti i nauke. Grupu zapaženih srpskih intelektualaca uključuju naučnici Nikola Tesla, Mihajlo Pupin, Pavle Savić, Milutin Milanković, Mileva Marić (matematičarka i prva žena Alberta Einsteina), književnici Miloš Crnjanski, Đura Jakšić i drugi.
Reference
- ^ "Serbs around the World by region" (PDF). Serbian Unity Congress. 2013. Arhivirano s originala (PDF), 5. 12. 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ^ Theodore E. Baird; Amanda Klekowski von Koppenfels (juni 2011). "The Serbian Diaspora and Youth: Cross-Border Ties and Opportunities for Development" (PDF). University of Kent at Brussels: 5. Arhivirano s originala 18. 10. 2012. Pristupljeno 21. 10. 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link) - ^ "Popis stanovništva Srbije iz 2011" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 6. 7. 2016. Pristupljeno 21. 10. 2015.
- ^ a b "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI – DETALJNA KLASIFIKACIJA – POPIS 2011". Arhivirano s originala, 7. 1. 2013. Pristupljeno 21. 10. 2015.
- ^ Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
- ^ "Population by ethnic affiliation, Slovenia, Census 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 and 2002". Arhivirano s originala, 6. 8. 2011. Pristupljeno 21. 10. 2015.
- ^ Државен завод за статистика: Попис на населението, домаќинствата и становите во Република Македонија, 2002: Дефинитивни податоци (PDF)
- ^ "Srbi nisu priznati u Albaniji"
- ^ Agenţia Naţionala pentru Intreprinderi Mici si Mijlocii: Recensamânt România 2002 Arhivirano 13. 5. 2007. na Wayback Machine
- ^ "Srpska Dijaspora | Susedne zemlje | Srba u Mađarskoj tri puta više". Arhivirano s originala, 14. 12. 2014. Pristupljeno 21. 10. 2015.
- ^ Srbi u Njemačkoj Arhivirano 8. 12. 2015. na Wayback Machine, Zentralrat der Serben in Deutschland e.V. / Centralni savjet Srba u Njemačkoj (ZSD)
- ^ "Total ancestry categories tallied for people with one or more ancestry categories reported".
- ^ "Erstmals über eine Million EU- und EFTA Angehörige in der Schweiz". Neue Zürcher Zeitung. 14. Oktober 2008. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=(pomoć) - ^ Ministère des Affaires étrangères: title=Présentation de la République de Serbie Arhivirano 6. 10. 2014. na Wayback Machine, Pristupljeno 25. 4. 2013.
- ^ Nordstrom. str. 353. (Serbia and Iran as top two countries in terms of immigration beside "Other Nordic Countries", based on Nordic Council of Ministers Yearbook of Nordic Statistics, 1996, 46—47)
- ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomDijaspora - ^ Vasmer 1955, str. 611—12.
Vanjski linkovi
