Idi na sadržaj

Prirodna katastrofa

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Prirodna katastrofa je negativan uticaj nakon stvarne pojave prirodne opasnosti u slučaju da značajno šteti zajednici“.[1] Prirodna katastrofa može uzrokovati gubitak života ili štetu na imovini,[2] i obično ostavlja određenu ekonomsku štetu za sobom. Ozbiljnost štete zavisi od otpornosti pogođene populacije i raspoložive infrastrukture.[3]

Primjeri prirodnih opasnosti koji mogu uzrokovati prirodne katastrofe su potresi, požari (uključujući i šumske požare), poplave, suše, snježne lavine, grad, toplotni talas, uragan (tropski ciklon), olujno nevrjeme, odron i klizanje tla, orkanske vjetrove, vulkanske erupcije grad, ledenu oluju, munje, poplave rijeke, jak vjetar, tornado, tajfun, cunami i dr.[1]

Jedna od zajedničkih karakteristika prirodnih nepogoda koja se odnosi na većinu njih, je iznenadnost nastanka (npr. potresi, odroni i klizanje tla, požari otvorenog prostora i dr.) iako se kroz naučna dostignuća i modernu tehnologiju, danas već može predvidjeti nastanak neke od prirodnih nepogoda po mjestu i vremenu (npr. poplave, uragani, niske temperature, suša, tuča i sl.).

U modernim vremenima, prilično je teško povući podjelu između prirodnih katastrofa, katastrofa koje je stvorio čovjek i katastrofa koje je čovjek ubrzao.[4][5][6] Ljudski izbori i aktivnosti poput arhitekture,[7] požara,[8][9] upravljanja resursima[9][10] ili čak klimatskih promjena[11] potencijalno igraju ulogu u izazivanju "prirodnih katastrofa". U stvari, termin "prirodna katastrofa" je nazvan pogrešnim još 1976. godine.[12] Katastrofa je rezultat prirodne opasnosti ili opasnosti koju je stvorio čovjek koja utiče na ugroženu zajednicu. Kombinacija opasnosti uz izloženost ranjivog društva rezultira katastrofom.

Prirodne katastrofe mogu biti pogoršane neadekvatnim građevinskim normama, marginalizacijom ljudi, nejednakostima, prekomjernom eksploatacijom resursa, ekstremnim urbanim širenjem i klimatskim promjenama.[4] Brzi rast svjetske populacije i njegova povećana koncentracija često u opasnim sredinama eskalirali su i učestalost i ozbiljnost katastrofa. Uz tropsku klimu i nestabilne oblike reljefa, zajedno sa krčenjem šuma, neplaniranim rastom, neinženjerske konstrukcije čine područja sklona katastrofama ranjivijim. Zemlje u razvoju više ili manje hronično pate od prirodnih katastrofa zbog neefikasne komunikacije u kombinaciji sa nedovoljnim budžetskim izdvajanjima za prevenciju i upravljanje katastrofama.[13]

Neželjeni događaj neće porasti do nivoa katastrofe ako se dogodi u području bez ugroženog stanovništva.[14][15] Međutim, u ranjivom području, kao što je Nepal tokom zemljotresa 2015. godine, neželjeni događaj može imati katastrofalne posljedice i ostaviti trajnu štetu, čije saniranje može potrajati godinama. Katastrofalne posljedice također utiču na mentalno zdravlje pogođenih zajednica, često dovodeći do posttraumatskih simptoma. Ova povećana emocionalna iskustva mogu se podržati kroz kolektivnu obradu, što dovodi do otpornosti i povećanog angažmana zajednice.[16]

Skale

[uredi | uredi izvor]

Neke od 18 prirodnih opasnosti koje su uključene u Nacionalni indeks rizika FEMA[17] sada imaju veću vjerovatnoću da će se desiti i to u većem intenzitetu, zbog efekata klimatskih promjena. Ovo se odnosi na toplotne talase, suše, šumske požare i obalne poplave.[18]:9

Od 2019. godine, zemlje s najvećim udjelom izgubljenih godina života prilagođenih invalidnosti (DALY) zbog prirodnih katastrofa su Bahami, Haiti, Zimbabve i Armenija.[19][20] Azijsko-pacifička regija je regija na svijetu koja je najviše sklona katastrofama.[21] Osoba koja živi u Aziji i Pacifiku ima pet puta veću vjerovatnoću da će biti pogođena prirodnom katastrofom nego neko ko živi u drugim regijama.[22]

Između 1995. i 2015. godine najveći broj prirodnih katastrofa dogodio se u Americi, Kini i Indiji.[23] U 2012. godini bilo je 905 prirodnih katastrofa širom svijeta, od kojih su 93% bile vremenske nepogode. Ukupni troškovi su iznosili 170 milijardi dolara, a osigurani gubici 70 milijardi dolara. 2012. je bila umjerena godina. 45% je bilo meteoroloških (oluja), 36% hidroloških (poplave), 12% klimatoloških (toplotni talasi, hladni talasi, suše, požari) i 7% geofizičkih događaja (zemljotresi i vulkanske erupcije). Između 1980. i 2011. godine geofizički događaji su činili 14% svih prirodnih katastrofa.[24]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b "Natural Hazards | National Risk Index". hazards.fema.gov. Pristupljeno 5. 12. 2022.
  2. ^ [email protected]. "Billion-Dollar Weather and Climate Disasters | National Centers for Environmental Information (NCEI)". www.ncdc.noaa.gov (jezik: engleski). Pristupljeno 5. 12. 2022.
  3. ^ G. Bankoff, G. Frerks, D. Hilhorst (eds.) (2003). Mapping Vulnerability: Disasters, Development and People. ISBN 1-85383-964-7.
  4. ^ a b "Why natural disasters aren't all that natural". openDemocracy (jezik: engleski). Pristupljeno 5. 12. 2022.
  5. ^ Gould, Kevin A.; Garcia, M. Magdalena; Remes, Jacob A. C. (30. 11. 2016). "Beyond "natural-disasters-are-not-natural": the work of state and nature after the 2010 earthquake in Chile". Journal of Political Ecology (jezik: None). 23 (1). doi:10.2458/v23i1.20181. ISSN 1073-0451.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  6. ^ Smith, Neil (2006-06-11). "There's No Such Thing as a Natural Disaster". Items. Archived from the original on 2021-01-22. Retrieved 2020-12-29
  7. ^ Coburn, Andrew W.; Spence, Robin JS; Pomonis, Antonios (1992). "Factors determining human casualty levels in earthquakes: mortality prediction in building collapse" (PDF). Proceedings of the tenth world conference on earthquake engineering. Vol. 10. pp. 5989–5994. ISBN 978-90-5410-060-7. Archived (PDF) from the original on 2020-11-12. Retrieved 2020-12-29.
  8. ^ Wildfire Causes and Evaluations (U.S. National Park Service)". NPS.gov Homepage (U.S. National Park Service). 2018-11-27. Archived from the original on 2021-01-01. Retrieved 2020-12-29.
  9. ^ a b DeWeerdt, Sarah (2020-09-15). "Humans cause 96% of wildfires that threaten homes in the U.S." Anthropocene. Archived from the original on 2020-12-10. Retrieved 2020-12-29.
  10. ^ Smil, Vaclav (18 December 1999). "China's great famine: 40 years later". BMJ. 319 (7225): 1619–1621. doi:10.1136/bmj.319.7225.1619. PMC 1127087. PMID 10600969.
  11. ^ McGuire, Bill (2012). Waking the Giant: How a changing climate triggers earthquakes, tsunamis, and volcanoes. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-959226-5. Archived from the original on 2022-04-18. Retrieved 2020-12-29.
  12. ^ Why natural disasters aren't all that natural". www.preventionweb.net. Retrieved 2022-06-06
  13. ^ Zorn, Matija (2018), Pelc, Stanko; Koderman, Miha (eds.), "Natural Disasters and Less Developed Countries", Nature, Tourism and Ethnicity as Drivers of (De)Marginalization: Insights to Marginality from Perspective of Sustainability and Development, Perspectives on Geographical Marginality, Cham: Springer International Publishing, vol. 3, pp. 59–78, doi:10.1007/978-3-319-59002-8_4, ISBN 978-3-319-59002-8, retrieved 2022-06-08
  14. ^ D. Alexander (2002). Principles of Emergency planning and Management. Harpended: Terra publishing. ISBN 1-903544-10-6.
  15. ^ B. Wisner; P. Blaikie; T. Cannon & I. Davis (2004). At Risk – Natural hazards, people's vulnerability and disasters. Wiltshire: Routledge. ISBN 0-415-25216-4.
  16. ^ Kieft, J.; Bendell, J (2021). "The responsibility of communicating difficult truths about climate influenced societal disruption and collapse: an introduction to psychological research". Institute for Leadership and Sustainability (IFLAS) Occasional Papers. 7: 1–39. Archived from the original on 2021-03-10. Retrieved 2021-04-03.
  17. ^ "Natural Hazards | National Risk Index". hazards.fema.gov. Pristupljeno 8. 6. 2022.
  18. ^ IPCC, 2022: Summary for Policymakers [H.-O. Pörtner, D.C. Roberts, E.S. Poloczanska, K. Mintenbeck, M. Tignor, A. Alegría, M. Craig, S. Langsdorf, S. Löschke, V. Möller, A. Okem (eds.)]. In: Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability. Contribution of Working Group II to the Sixth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [H.-O. Pörtner, D.C. Roberts, M. Tignor, E.S. Poloczanska, K. Mintenbeck, A. Alegría, M. Craig, S. Langsdorf, S. Löschke, V. Möller, A. Okem, B. Rama (eds.)]. Cambridge University Press, Cambridge, UK and New York, NY, USA, str. 3–33, doi:10.1017/9781009325844.001.
  19. ^ "Global health estimates: Leading causes of DALYs". Arhivirano s originala, 6. 1. 2021.
  20. ^ "2019 WHO DALY report data". Arhivirano s originala, 31. 3. 2022.
  21. ^ Asia-Pacific World’s Most Disaster-Prone Region
  22. ^ "FACTBOX-Asia-Pacific: the world's most disaster-prone region - World". ReliefWeb. Arhivirano s originala, 4. 10. 2018. Pristupljeno 4. 10. 2018.
  23. ^ "Weather-related disasters are increasing". The Economist. 29 Aug 2017. Arhivirano s originala, 30. 8. 2017. Pristupljeno 30. 8. 2017.
  24. ^ Natural Catastrophes in 2012 Dominated by U.S. Weather Extremes Arhivirano 2. 7. 2013. na Wayback Machine Worldwatch Institute 29. 5. 2013


Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Prirodna katastrofa
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Prirodna_katastrofa&oldid=3528744"