Idi na sadržaj

Post

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Post ili pošćenje je prvenstveno čin voljne apstinencije ili redukcije od određene ili sve hrane, pića, ili pak oboga, za određeni vremenski period. Apsolutni post je obično definiran kao apstiniranje od sve hrane i pića određeni period, obično jedan dan (24 sata), ili nekoliko dana. Ostali postovi mogu biti samo djelomično restriktivni, ograničavajući određenu hranu ili supstance. Post može također biti naizmjeničan po prirodi.

U fiziološkom smislu, post može označavati: (1) metabolički status osobe koja nije jela tokom noći, te (2) metaboličko stanje dobiveno nakon potpunog varenja i apsorpcije obroka. Nekoliko metaboličkih podešenja dešava se tokom posta, te neki dijagnostički testovi se koriste za određivanje stanja posta. Naprimjer, za osobu se smatra da posti nakon 8–12 sati od svog zadnjeg obroka. Metaboličke izmjene prema stanju posta počinju nakon apsorpcije jela (obično 3–5 sati nakon jela); “post-apsorpcijsko stanje” se koristi kao sinonim za ovo, u kontrastu sa postprandijalnim stanjem nadolazećeg varenja. Diagnostički post označava produženo pošćenje (od 8–72 sata zavisno od dobi) provođen pod obzervacijom radi istraživanja problema, najčešće hipoglikemije. Konačno, produženi post se preporučuje kao terapija za razne bolesti od strane zdravstvenih radnika u više kultura, kroz historiju, od davnina do danas. Post je također dio više vjerskih propisa.

Utjecaji na zdravlje

[uredi | uredi izvor]

Potencijalne koristi

[uredi | uredi izvor]

Veći broj naučnih studija je bio proveden što pokazuje da ispravno obavljen post može koristiti čovjeku.

Dugovječnost

Prema Dr. Marku P. Mattsonu, šefu laboratorija za neuronauku na US Nacionalnom Institutu za starenje, post svaki drugi dan (naizmjenični post) pokazuje korisne efekte kod miševa koji su snažni kao i oni na niskokaloričnoj dijeti,[1] te mala studija provedena na ljudima na Univerzitetu Illinoisa u Chicagu pokazuje iste rezultate.[2] Prema US Nacionalnoj akademiji nauka, ostale zdravstvene koristi uključuju otpornost na stres, povećanu osjetljivost inzulina, smanjenu morbidnost, te povećan životni vijek.[3][4] Dugoročna istraživanja na ljudima nisu bila provođena. Ipak, kratkoročni pokušaji na ljudima pokazali su brz gubitak težine. Nuspojave su bile da su učesnici osjećali čudno tokom troheftične probe. Prema istraživanju Dr. Erica Ravussina, “Naizmjenični post može biti alternativa produženoj ograničenoj dijeti za produženje životnog vijeka.”.[5]

Rak/karcinom

Istraživanje koje su proveli Valter Longo i ostali sugerira potencijalnu vezu između posta i pojačane efikasnosti hemoterapije.[6][7][8]

American Cancer Society tek treba provjeriti post kao zamjenu za terapiju protiv raka, trenutno govoreći da “Dostupna naučna evidencija ne podržava tvrdnje da je post efektivan za prevenciju ili tretiranje karcinoma u ljudi, iako je sada ovo sve više istraživana tema.”[9] Treba napomenuti i da ovdje nisu uzeta u obzir istraživanja svih doktora-naturopata.

Potencijalni rizici

[uredi | uredi izvor]

Smrt se dešava ako se postom dostigne tačka iscrpljivanja unutarnjih rezervi i pojave prave gladi (obično 3 sedmice ili više nakon početka posta). Ima ljudi koji su umrli od dijete bazirane na tečnom modificiranom proteinu prilikom koje su izgubili prosječno 35% svoje tjelesne težine tokom petomjesečnog perioda.[10]

Korištenje medikamenata tokom posta mijenja hemiju krvi te može imati opasne posljedice, kao što je povećana šansa trovanja acetaminofenom kod ljudi koji imaju hepatotoksitivnost.[11]

Pretjerani post radi ograničavanja kalorija, popraćen intenzivnim strahom od debljanja, asociran je sa umnim poremećajima, uključujući anorexia nervosa.

Primjene u medicini

[uredi | uredi izvor]

Post je često primjenjiv prije operacije ili ostalih procedura koje zahtjevaju generalne anestetike, zbog rizika od pulmonarne aspiracije želučanih sadržaja nakon korištenja anestezije (npr. povraćanje i udisanje sadržaja, što uzrokuje opasnu po život aspiratornu pneumoniju).[12][13][14] Dodatno, određeni medicinski testovi, kao što je testiranje holesterola ili određenih mjerenja krvne glukoze zahtjevaju post od nekoliko sahata tako da se bazna linija uspostavlja. U slučaju holesterola, neuspjeh posta punih 12 sahata (uključujući vitamine) će garantovano pokazivati povećane trigliceride.[15]

Političke primjene

[uredi | uredi izvor]

Post se često koristi kao alat za kreiranje političkih svjedodžbi, kao protest, ili za podizanje svijesti o nekom događaju. Napad gladi je metoda nenasilnog otpora u kojem sudjelovatelji poste kao akt političkog protesta, ili da izvuku osjećaje krivice, ili pak da postignu gol kao što je izmjena politike. Spiritualni post uključuje spiritualna vjerovanja sa težnjom da iskaže lične principe, općenito u kontekstu društvene nepravde.[16]

Zapaženi anualni postovi uključuju "događaje gladi" (kao što je 30-satna glad) koju je vodio World Vision da donese svijest svijetu o siromaštvu i gladi.

Aktivisti su također koristili post da donesu pažnju na događaje i da pritisnu vlasti ili vladu da reaguju.

U Britanskoj Indiji, politički i religijski vođa Mahatma Gandhi se podvrgao dugim postovima kao politički i društveni protest. Gandhijevi postovi imali su značajan utjecaj na British Raj i indijsku populaciju općenito.

U Sjevernoj Irskoj godine 1981, zatvorenik, Bobby Sands, bio je dio događaja 1981 Irish hunger strike, protestirajući za bolja prava u zatvorima. Sands je upravo bio izabran za britanski parlament te je umro nakon 66 dana gladovanja. Njegovu sahranu je posjetilo 100.000 ljudi te je napad prestao tek nakon što je 9 drugih ljudi umrlo. U svemu, 10 ljudi je preživjelo bez hrane u periodu od 46 do 73 dana,[17] uzimajući vodu i so.

César Chávez se podvrgao većem broju spiritualnih postova, uključujući 25-dnevni post godine 1968. promovirajući principe nenasilja, te postu 'zahvalnosti i nade' da se pripremi za prethodno-dogovoreno civilnu neposlušnost farmera.[16][18] Chávez je opisao duhovni post kao "ličnu duhovnu preobrazbu".[19] Ostale progresivne kampanje su usvojile taktiku.[20]

Post u islamu

[uredi | uredi izvor]

U islamu je post način izražavanja vjere u Allaha preko uzdržavanja od jela, pića, tjelesnih užitaka i pušenja, sve od zore pa do zalaska sunca. Post mjeseca ramazana je farz (stroga obaveza) za svakog punoljetnog i zdravog muslimana koji nije na daljem putu.

Allah u Kur'anu kaže:

"O, vi koji vjerujete, post vam je propisan kao što je bio propisan i onima prije vas da biste bili bogobojazni." (2:183)

Post je jedna od pet temeljnih dužnosti islama. Poslanik Muhammed rekao je:

"Islam se temelji na pet stubova; svjedočenju da nema drugog boga, osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, klanjanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i obavljanju hadždža".

Post u drugim vjerama

[uredi | uredi izvor]

Mnoge vjere poznaju post. U kršćanstvu postoji post od 40 dana ili post za vrijeme adventa, no treba razjasniti, da se post kroz različite kršćanske smjerove i sekte prakticira na raznovrsne načine, tako da npr. pravoslavna crkva ima drugačije periode i običaje posta od npr. rimokatoličke crkve. Post se prakticira i u judaizmu.

Postoje i ljudi koji poste bez ikakvih vjerskih motiva, npr. zbog ubjeđenosti u pozitivne zdravstvene posljedice posta.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Woods, Michael (29. 4. 2003). "Mice live longer fasting; How about humans?". Pittsburgh Post-Gazette. Arhivirano s originala, 6. 1. 2012. Pristupljeno 24. 1. 2015.
  2. ^ "On-off fasting helps obese adults shed pounds". Reuters. 12. 11. 2009.
  3. ^ "Intermittent fasting dissociates beneficial effects of dietary restriction on glucose metabolism and neuronal resistance to injury from calorie intake". Pubmedcentral.nih.gov. 18. 10. 2002. PMC 156352. Parametar |url= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  4. ^ "Study: Fasting improves health as much as cutting calories". USA Today. 28. 4. 2003. Pristupljeno 2. 5. 2010.
  5. ^ "Alternate-day fasting in nonobese subjects". Ajcn.org. Pristupljeno 18. 10. 2010.
  6. ^ Lee, Changhan; Raffaghello, Lizzia; Brandhorst, Sebastian; Safdie, Fernando M.; Bianchi, Giovanna; Martin-Montalvo, Alejandro; Pistoia, Vito; Wei, Min; Hwang, Saewon; Merlino, Annalisa; Emionite, Laura; de Cabo, Rafael; Longo, Valter D. (8. 2. 2012). "Fasting Cycles Retard Growth of Tumors and Sensitize a Range of Cancer Cell Types to Chemotherapy". Science Translational Medicine. 4 (124): 124ra27. doi:10.1126/scitranslmed.3003293. PMID 22323820. Arhivirano s originala, 5. 1. 2013. Pristupljeno 27. 4. 2012.
  7. ^ Safdie, Fernando M.; Dorff, Tanya; Quinn, David; Fontana, Luigi; Wei, Min; Lee, Changhan; Cohen, Pinchas; Longo, Valter D. (decembar 2009). "Fasting and cancer treatment in humans: A case series report". AGING. Arhivirano s originala, 22. 3. 2012. Pristupljeno 27. 4. 2012.
  8. ^ Lee, C.; Longo, V.D. (25. 4. 2011). "Fasting vs dietary restriction in cellular protection and cancer treatment: from model organisms to patients". Oncogene. 30 (30): 3305–3316. doi:10.1038/onc.2011.91. PMID 21516129. Pristupljeno 27. 4. 2012.
  9. ^ "Fasting". American Cancer Society. februar 2012. Arhivirano s originala, 27. 7. 2014. Pristupljeno 19. 9. 2013.
  10. ^ http://circ.ahajournals.org/content/60/6/1401.full.pdf
  11. ^ For example this increases the likelihood of acetaminophen poisoning, possibly because of depletion of hepatic glutathione reserves. Whitcomb, DC; Block, GD. (1994). "Association of acetaminophen hepatotoxicity with fasting and ethanol use". JAMA. 272 (23): 1845–50. doi:10.1001/jama.1994.03520230055038. PMID 7990219.
  12. ^ "Do You Need to Starve Before Surgery? – ABC News". Abcnews.go.com. 25. 3. 2009. Pristupljeno 18. 10. 2010.
  13. ^ Norman, Dr (17. 4. 2003). "Fasting before surgery – Health & Wellbeing". Abc.net.au. Pristupljeno 18. 10. 2010.
  14. ^ "Anesthesia Information (full edition) | From Yes They're Fake!". Yestheyrefake.net. 1. 1. 1994. Arhivirano s originala, 12. 11. 2010. Pristupljeno 18. 10. 2010.
  15. ^ "Lowering High TRIGLYCERIDES and Raising HDL Naturally – Full of Health Inc". Reducetriglycerides.com. Arhivirano s originala, 15. 7. 2011. Pristupljeno 18. 10. 2010.
  16. ^ a b Garcia, M. (2007) The Gospel of Cesar Chavez: My Faith in Action Sheed & Ward Publishing p. 103
  17. ^ "Arhivirana kopija" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 24. 2. 2013. Pristupljeno 8. 2. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  18. ^ Shaw, R. (2008)Beyond the Fields: Cesar Chavez, the UFW, and the struggle for justice in the 21st century University of California Press, p.92
  19. ^ Espinosa, G. Garcia, M Mexican American Religions:Spirituality activism and culture(2008) Duke University Press, p 108
  20. ^ Shaw, R. (2008)Beyond the Fields: Cesar Chavez, the UFW, and the struggle for justice in the 21st century University of California Press, p.93

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]