Matuzići
Matuzići | |
---|---|
(naselje) | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 44°41′16″N 18°02′56″E / 44.687642°N 18.048768°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Zeničko-dobojski |
Općina | Doboj-Jug |
Stanovništvo (2013) | |
• Naseljeno mjesto | 2.591 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Pozivni broj | (+387) 32 |
Matični broj | 112330[1] |
Matični broj općine | 11266 |
Matuzići su naseljeno mjesto u općini Doboj-Jug, Bosna i Hercegovina. Administrativne funkcije općine Doboj-Jug obavljaju se u naselju Matuzići gdje je i sjedište općine.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Matuzići su naseljeno ruralno mjesto (zbijenog tipa), koje se nalazi 5 km južno od grada Doboja. Površina naselja iznosi 4 km2, a zahvata prostore oko ušća rijeke Usore u rijeku Bosnu, ravničarske predjele južno od Usore i zapadno od Bosne te brdske predjele sve do uzvišenja Bukvik. Ovo naselje ima veoma povoljan saobraćajni položaj s obzirom na to da kroz njega prolaze dva magistralna puta: M4 Tuzla – Doboj – Teslić – Banja Luka i M17 Bosanski Šamac – Doboj – Zenica – Sarajevo – Mostar.
Historija
[uredi | uredi izvor]Prije Rata u Bosnu i Hercegovini, naselje Matuzići bilo je jedno od najrazvijenijih naselja općine Doboj. Velika ratna razaranja su pogodila ovo naselje, sa velikim ljudskim i materijalnim gubitcima (uništeno gotovo 70% stambenih i infrastrukturnih objekata). Naselje se do rata nalazilo u sastavu općine Doboj.
Stanovništvo[2]
[uredi | uredi izvor]Sastav stanovništva – naselje Matuzići | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
Osoba | 2 591 (100,0%) | 1 783 (100,0%) | 1 540 (100,0%) | 1 197 (100,0%) | |||
Bošnjaci | 2 513 (96,99%) | 1 698 (95,23%)1 | 1 478 (95,97%)1 | 1 185 (99,00%)1 | |||
Romi | 26 (1,003%) | – | – | – | |||
Bosanci | 13 (0,502%) | – | – | – | |||
Nisu se izjasnili | 9 (0,347%) | – | – | – | |||
Muslimani | 7 (0,270%) | – | – | – | |||
Srbi | 6 (0,232%) | 18 (1,010%) | 7 (0,455%) | 5 (0,418%) | |||
Nepoznato | 5 (0,193%) | – | – | – | |||
Hrvati | 4 (0,154%) | 10 (0,561%) | 4 (0,260%) | 2 (0,167%) | |||
Ostali | 4 (0,154%) | 18 (1,010%) | 1 (0,065%) | 4 (0,334%) | |||
Albanci | 2 (0,077%) | – | – | – | |||
Bosanci i Hercegovci | 2 (0,077%) | – | – | – | |||
Jugoslaveni | – | 39 (2,187%) | 49 (3,182%) | – | |||
Makedonci | – | – | 1 (0,065%) | – | |||
Slovenci | – | – | – | 1 (0,084%) |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 5. 12. 2015.
- ^ "Popis 2013 BiH". www.popis.gov.ba. Pristupljeno 4. 1. 2020.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 37)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 5. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 12. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 5. 12. 2015.