Idi na sadržaj

Frankfurt na Majni

Uredi veze
Koordinate: 50°06′38″N 08°40′56″E / 50.11056°N 8.68222°E / 50.11056; 8.68222
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Za druga značenja, pogledajte Frankfurt.
Frankfurt na Majni
Grad
Frankfurt am Main
Kolaž Frankfurta, u smjeru kazaljke na satu sa vrha lijevo ka desno: pročelje Römera i Frankfurtske katedrale, kip Karla Velikog u Histroijskom muzeju Frankfurta, pogled na centar Frankfurta i rijeku Majnu
Kolaž Frankfurta, u smjeru kazaljke na satu sa vrha lijevo ka desno: pročelje Römera i Frankfurtske katedrale, kip Karla Velikog u Histroijskom muzeju Frankfurta, pogled na centar Frankfurta i rijeku Majnu
Zastava Frankfurt na Majni
Zastava
Službeni grb Frankfurt na Majni
Grb
Frankfurt na Majni nalazi se u Njemačka
Frankfurt na Majni
Frankfurt na Majni
Lokacija u Njemačkoj
Koordinate: 50°06′38″N 08°40′56″E / 50.11056°N 8.68222°E / 50.11056; 8.68222
Država Njemačka
PokrajinaHessen
OkrugDarmstadt
Osnovan1. stoljeće
Vlada
 • GradonačelnikMike Josef (SPD)
Površina
 • Grad248,31 km2
Nadmorska visina112 m
Stanovništvo (31. 12. 2020)[3]
 • Grad764.104
 • Gustoća3.077,22 /km2
 • Urbano2.319.029[2]
 • Metro5.604.523[1]
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj60306–60599, 65929–65936
Pozivni broj069, 06101, 06109
Registracija vozilaF
Veb-sajtSlužbeni sajt

Frankfurt na Majni (njemački: Frankfurt am Main) najveći je grad njemačke savezne pokrajine Hessen i peti po veličini grad u Njemačkoj, te broji 701.350 stanovnika (2013) unutar administrativnih granica.[4] Šire gradsko područje koje se naziva Frankfurt Rajna-Majna ima 2.221.910 stanovnika.[2][5] Grad je u centru veće metropolske regije Frankfurt Rajna-Majna koja ima 5.500.000 stanovnika[1] i druga je po veličini metropolska regija u Njemačkoj. Nakon proširenja Evropske unije 2013. godine, geografski centar EU se pomjerio na oko 40 km istočno od Frankfurta.

Frankfurt je najveći finansijski centar u Kontinentalnoj Evropi i spada među vodeće finansijske centre svijeta. Dom je Evropske centralne banke, Deutsche Bundesbank, Frankfurtske berze i nekoliko velikih komercijalnih banaka. Evropska centralna banka je centralna banka eurozone, koja se sastoji od 19 država članica EU koje su usvojile euro (€) kao svoju zajedničku valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja. Deutsche Bundesbank je centralna banka Njemčke i kao takva je dio Evropskog sistema centralnih banaka. Frankfurtska berza je jedna od najvećih svjetskih berzi po tržišnoj kapitalizaciji i čini preko 90 posto prometa na njemačkom tržištu. U 2010. godini, 63 domaće i 152 međunarodne banke su imale svoje sjedište u Frankfurtu, uključujući i sjedišta glavnih njemačkih banaka, kao što su Deutsche Bank, Commerzbank, DZ Bank i KfW, kao i 41 predstavništvo međunarodnih banaka.[6]

Frankfurt je također i centar trgovine, kulture, obrazovanja, turizma i web prometa. Messe Frankfurt je jedan od najvećih svjetskih privrednih sajama na 578.000 kvadratnih metara sa deset izložbenih hala, centralnim logističkim centrom i dodatnim kongresnim centrom. U glavne sajmove uključuje se i frankfurtski autosajam, najveći autosajam na svijetu, te frankfurtski sajam knjiga, najveći sajam knjiga u svijetu. Frankfurt je također dom mnogih kulturalnih i obrazovnih institucija uključujući Univerzitet Johanna Wolfganga Goethea i frankfurtski univerzitet primjenjenih nauka, mnoge muzeje (npr. Städel, Naturmuseum Senckenberg, Schirn Kunsthalle Frankfurt, Goetheova kuća), i dva velika botanička vrta, Palmengarten, koji je i najveći u Njemačkoj, te Botanički vrt Goetheovog univerziteta.

Odlike Frankfurta

[uredi | uredi izvor]

Frankfurt je najveći finansijski centar u Kontinentalnoj Evropi i spada među vodeće finansijske centre svijeta. Dom je Evropske centralne banke, Deutsche Bundesbank, Frankfurtske berze i nekoliko velikih komercijalnih banaka. Evropska centralna banka je centralna banka eurozone, koja se sastoji od 19 država članica EU koje su usvojile euro (€) kao svoju zajedničku valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja. Deutsche Bundesbank je centralna banka Njemčke i kao takva je dio Evropskog sistema centralnih banaka. Frankfurtska berza je jedna od najvećih svjetskih berzi po tržišnoj kapitalizaciji i čini preko 90 posto prometa na njemačkom tržištu. U 2010. godini, 63 domaće i 152 međunarodne banke su imale svoje sjedište u Frankfurtu, uključujući i sjedišta glavnih njemačkih banaka, kao što su Deutsche Bank, Commerzbank, DZ Bank i KfW, kao i 41 predstavništvo međunarodnih banaka.[6]

Frankfurt se stoga smatra velegradom (alfa svjetski grad) kao što je navedeno u popisu grupe GaWC iz 2012. godine.[7] Među velegradima rangiran je kao 10. prema Global Power City Index 2011 i 11. po Global City Competitiveness Index 2012. Među finansijskim centrima rangiran je kao 8. prema International Financial Centers Development Index 2013 i 9. prema Global Financial Centres Index 2013.

Zahvaljujući svojoj centralnoj lokaciji u Njemačkoj i Evropi, Frankfurt je glavno zračno, željezničko i autoputno transportno čvorište. Aerodrom Frankfurt je jedan od najprometnijih svjetskih međunarodnih aerodroma putničkog prometa i glavno je čvorište njemačke aviokompanije Lufthansa, najveće u Evropi. Centralna stanica Frankfurt je jedna od najvećih željezničkih stanica u Evropi i najprometnijih čvorova kojim upravlja Deutsche Bahn, njemačka nacionalna željeznička kompanija, sa prometom od 342 voza dnevno ka domaćim i evropskim destinacijama.[8] Frankfurter Kreuz, petlja Autobahna blizu aerodroma, je najviše korištenja petlja u EU koju koristi 320.000 automobila svaki dan.[9]

U 2011. godini, konzultatska firma za ljudske resurse Mercer rangirala je Frankfurt ka sedmi grad na svojoj godišnjoj anketi "Kvaliteta življenja" u gradovima širom svijeta.[10] Prema anketi The Economista o troškovima života, Frankfurt je najskuplji grad u Njemačkoj, i 10. najskuplji u svijetu.[11]

Jedinstvena odlika Frankfurta je njegov značajan broj nebodera i solitera u centru grada koji čine Frankfurt skyline. Frankfurt je jedan od samo nekoliko gradova u Evropskoj uniji koji imaju takav skyline. Zbog gradskog skylinea, Njemci ponekad nazivaju Frankfurt kao "Mainhattan", što je portmanteau od lokalne rijeke Majne i Manhattana. Prije razaranja u Drugom svjetskom ratu, grad je također bio i globalno poznat po svom jedinstvenom starom gradu sa objektima drvenih okvira, najvećim starim gradom sa drvenim građevinama u Evropi. Oblast Römer je kasnije obnovljena i popularna je za posjetitelje i za događaje kao što su božićni sajmovi. Ostali dijelovi starog grada će biti rekonstruisani kroz Projekt Dom-Römer do 2016. godine.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Klima

[uredi | uredi izvor]

Frankfurt ima umjereno-okeansku klimu (Köppen: Cfb) sa umjereno hladnim zimama i toplim ljetima. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10.6 °C, sa prosječnom mjesečnom temperaturom u rasponu od 1.6 °C u januaru do 20.0 °C u julu.

JanFebMarAprMajJunJulAugSepOktNovDec
Prosječna temperatura (°C)1,62,46,410,314,717,820,019,515,210,45,62,5Ø10,5
Najviša prosječna temperatura (°C)4,25,910,715,420,023,125,525,120,314,68,44,9Ø14,8
Najniža prosječna temperatura (°C)−1,1−1,12,14,99,112,314,414,010,56,62,8−0,1Ø6,2
Padavine (mm)44,540,948,442,163,458,164,756,553,054,749,153,9Σ629,3
Broj sunčanih sati (h/danu)1,612,863,95,936,87,37,527,065,23,321,71,32Ø4,5
Temperatura u °C • padavine u mmDijagram:
Temperatura
4,2
−1,1
5,9
−1,1
10,7
2,1
15,4
4,9
20,0
9,1
23,1
12,3
25,5
14,4
25,1
14,0
20,3
10,5
14,6
6,6
8,4
2,8
4,9
−0,1
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Padavine
44,5
40,9
48,4
42,1
63,4
58,1
64,7
56,5
53
54,7
49,1
53,9
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Izvor: Podaci od Deutscher Wetterdienst[12]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Regional Monitoring 2015. Facts and Figures – FrankfurtRheinMain Metropolitan Region Arhivirano 31. 1. 2017. na Wayback Machine Retrieved 18 January 2017
  2. ^ a b The FrankfurtRheinMain region – facts and figures Arhivirano 31. 1. 2017. na Wayback Machine Retrieved 18 January 2017
  3. ^ "Bevölkerung in Hessen am 31.12.2020 nach Gemeinden". Hessisches Statistisches Landesamt (jezik: German). juni 2021. Arhivirano s originala, 24. 6. 2021. Pristupljeno 13. 11. 2022.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  4. ^ "Bevölkerung der Hessischen Gemeinden". Statistik-Hessen.de. 30. 6. 2012. Arhivirano s originala, 18. 6. 2014. Pristupljeno 13. 9. 2013.
  5. ^ European Union: State of European Cities Report [1] Arhivirano 19. 7. 2011. na Wayback Machine Retrieved 22 April 2014
  6. ^ a b Internetredaktion (23. maj 2012). "Bundesbank: Bankenplatz Frankfurt" (PDF) (jezik: njemački). Bundesbank.de. Arhivirano s originala (PDF), 1. 1. 2011. Pristupljeno 25. 5. 2015.
  7. ^ "The World According to GaWC". GaWC. Retrieved 4 November 2014.
  8. ^ Bahnhof.de Frankfurt Hbf Arhivirano 15. 2. 2012. na Wayback Machine. Retrieved 27 September 2011.
  9. ^ "Infos at strassenwaerter.de". Arhivirano s originala, 2. 5. 2005. Pristupljeno 26. 5. 2015.
  10. ^ "Mercer's Survey 2011". Mercer. 29. novembar 2011. Arhivirano s originala, 12. 8. 2011. Pristupljeno 27. 5. 2015.
  11. ^ "World's most expensive place to live is..." The Economist. Arhivirano s originala, 19. 2. 2012. Pristupljeno 27. 5. 2015.
  12. ^ "Ausgabe der Klimadaten: Monatswerte".

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Frankfurt na Majni
Koblenz, Bonn, Köln Marburg, Gießen Fulda
Wiesbaden Würzburg
   Frankfurt na Majni    
Kaiserslautern, Saarbrücken Darmstadt, Mannheim, Karlsruhe, Stuttgart Nürnberg
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Frankfurt_na_Majni&oldid=3624335"