Sunčev medvjed

Sunčev medvjed
Status zaštite
	; Status zaštite: Osjetljivi (IUCN 3.1)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Mammalia;
Red:	Carnivora;
Porodica:	Ursidae;
Rod:	Helarctos; Horsfield 1825.
Vrsta:	H. malayanus;
Dvojni naziv
	Helarctos malayanus; (Raffles, 1825.)
	Rasprostranjenost sunčeva medvjeda; (smeđa – sada, crna - prije, tamno-siva - prisutnost nije potvrđena)
Sinonimi
	Ursus malayanus Raffles, 1821. Helarctos euryspilus Horsfield, 1825.; Helarctos anmamiticus Heude, 1901.

Sunčev medvjed (lat. Helarctos malayanus) je vrsta zvijeri iz porodice medvjeda koji živi u tropskim kišnim šumama jugoistočne Azije.

Izgled

Za razliku od drugih članova svoje porodice, sunčev medvjed ima kratko i glatko krzno, koje je tamnosmeđe ili potpuno crne boje. Na prsima se nalazi žuto-narančasta mrlja u obliku polumjeseca. Područja oko očiju i njuške također su žuto-narančasta. Ima srpaste kandže. Šape su velike i imaju gole tabane, što mu pomaže u penjanju. Uši su male i okrugle, a njuška je crna. Rep je dug 3-7 centimetara.^[1] Unatoč tome što je malih dimenzija, sunčev medvjed ima vrlo dug jezik (20-25 centimetara), koji mu služi za uzimanje meda iz košnica^[2].

Sunčev medvjed dug je 120-150 centimetara, a to ga čini najmanjim članom porodice medvjeda.^[3] Mužjaci su 10-45% veći od ženki^[1]. Težina varira između 30 i 70 kilograma^[4], dok je visina ramena 60-78 centimetara^[5].

Ishrana

Ishranu sunčeva medvjeda uglavnom čine beskralježnjaci i plodovi biljaka. Ipak, on je svežder, pa mu je izbor hrane raznovrstan. Jede male kralježnjake, kao što su gušteri, ptice i jaja kornjača. Hrani se također i mladim vrhovima palmi, gnijezdima pčela, bobicama, korijenjem, itd. Ustvari, ovaj medvjed voli jesti preko 100 vrsta kukaca i preko 50 biljnih vrsta^[6]. Moćnim kandžama razbija orašaste plodove. Njih koristi i za traženje hrane u drvećima, npr. med, ličinke i termiti. Ima slabo razvijen vid, te hranu otkriva osjetilom njuha.

Način života i razmnožavanje

Ne hibernira, pa može dobivati potomke tijekom cijele godine. Spolno zrel postaje s 3-4 godine i u zatočeništvu može doživjeti 30 godina. Ženka okoti jednog ili dva mala medvjeda godišnje. Gestacija traje 96 dana. Mladi medvjed nakon rođenja je težak 300-400 grama, slijepi je i nema krzna. Majka o njemu brine oko godinu i pol. Nakon 1-3 mjeseca može trčati i tragati za hranom u blizini majke.

Noćna je životinja. Danju vrijeme provodi odmarajući na drvećima oko 2-9 metara iznad zemlje. Upravo zato što previše vremena provodi na njima, može uzrokovati ozbiljnu štetu. Poznat je po uništavanju stabala kokosa i kakaovca.

Vanjske poveznice

ARKive – Slike i videozapisi Arhivirano 2006-05-07 na Wayback Machine-u
sunbears.wildlifedirect.org Arhivirano 2014-02-18 na Wayback Machine-u

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 Brown, Gary (1996). Great Bear Almanac. str. 340. ISBN 1-55821-474-7.
↑ http://arktofile.net/pages/bear_sun.html
↑ http://animals.nationalgeographic.com/animals/mammals/sun-bear/
↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2007-08-11. Pristupljeno 2014-12-29.
↑ http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Helarctos_malayanus.html
↑ Frediksson Gabriella, 2001; "Beruang madu." "Sahabat Alam, LORIES. Jan 2001:3–6."

[Bearalmanac-1] 1,0 ^1,1 Brown, Gary (1996). Great Bear Almanac. str. 340. ISBN 1-55821-474-7.

[2] ttp://arktofile.net/pages/bear_sun.html

[3] ttp://animals.nationalgeographic.com/animals/mammals/sun-bear/

[4] „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2007-08-11. Pristupljeno 2014-12-29.

[5] ttp://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Helarctos_malayanus.html

[6] Frediksson Gabriella, 2001; "Beruang madu." "Sahabat Alam, LORIES. Jan 2001:3–6."

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]