Stjepan Miletić

Stjepan Miletić (Zagreb, 24. ožujka 1868. - München, 8. rujna 1908.), hrvatski kazališni intendant, redatelj, kazališni kritičar i književnik.

Biografija

Stjepan Miletić mlađi rodio se u Zagrebu 1868. godine u plemićkoj obitelji Stjepana Miletića.^[1] Studirao je filozofiju u Beču a tu je i doktorirao. Od mladih dana piše kazališne i književne prikaze te kazališne komade koji su izvođeni na zagrebačkoj pozornici. Preuzevši upravu HNK u Zagrebu, 11. veljače 1894. godine, proveo je niz administrativnih, tehničkih i umjetničkih reformi: uveo funkciju intendanta, uveo električnu rasvjetu, obnovio Operu, osnovao prvu glumačku školu u Hrvatskoj. U svojoj drugoj sezoni intendanta HNK preselio je, 14. listopada 1895. godine, kazalište u novu zgradu.^[2] Vodio je HNK samo četiri sezone ali je ostavio neizbrisiv trag u životu kazališta.^[3] Bio je imućan i na kazalište je potrošio velike svote novca, ali mu je to isto omogućilo samostalnost u provođenju kazališne politike te nije bio ovisan o državnim dotacijama.^[3] Svoj rad na usavršavanju jezika te modernizaciji stila i poboljšanju repertoara zagrebačkog teatra prikazao je u memoarskoj ali i analitičkoj knjizi Hrvatsko glumište iz 1904. godine.^[4] Autor je nekoliko drama i libreta. S pravom nosi titulu utemeljitelja hrvatskog glumišta. Bio je starješina Saveza hrvatskih sokolskih društava. Zagrebu je poklonio Preradovićev spomenik.^[5]^[6] Njegov sin Oktavijan Miletić bio je pionir i doajen hrvatske (i jugoslavenske) kinematografije te vrsni snimatelj^[7] koji je režirao prvi hrvatski zvučni film Lisinski.^[8]

Umro je u Münchenu 8. rujna 1908. godine a tijelo mu je preneseno i sahranjeno na Mirogoju 13. rujna 1908. godine.^[5]

Književno stvaralaštvo

Pisao je kazališne komade različitih žanrova i utjecaja kao što su: komedije, tragedije, lakrdije. Također pisao je i refleksivnu liriku i drame. Sveukupno je napiasao četiri drame: Grof Paližna i Boleslav te samo dvije iz zamišljene pentologije o hrvatskim kraljevima, Tomislav i Pribina.^[3]

Djela

Iz raznih novina: probrani sastavci o kazalištu, umjetnosti i književnosti, knj. I., Zagreb, 1887., knj. II., Zagreb, 1909.
Diletanti: lakrdija u jednom činu, Zagreb, 1887.
Zaboravljeni ljudi: dramatična pjesan. Spjevao Stj. pl. Miletić, Zagreb, 1891.
Grof Paližna: drama u pet činova, Zagreb, 1892., (češko izd. Hrabě Paližna: drama o pěti jednáních. Z charvátského jazyka přeložil a upravil Josef Záruba, Prag, 1907.)
Die Ästhetische Form des abschliessenden ausgleiches in den Shakespeare'schen Dramen / von Stephan von Miletich, Zagreb, 1892.
Boleslav: tragedija u pet činova, Zagreb, 1894.
Slava umjetnosti: scenski prolog u 3 slike, Zagreb, 1895.
Grobne pjesme. Spjevao Stjepan pl. Miletić, Zagreb, 1889.
Kraljev hir: komična opera u 1 činu. Napisali August Harambašić i Stjepan Miletić [glasbu skladao Ivan pl. Zajc], Zagreb, 1889.
Hrvatski kraljevi (924.-1102.). Pentologija, Zagreb, 1901.
Hrvatsko glumište: (1894-1899): dramaturški zapisci, I-II, Zagreb, 1904.
Stjepan Miletić, Preporod hrvatske književnosti - Opis Bukovčevog zastora u hrv. zemalj. kazalištu, Zagreb, 1904.

Posmrtno

Hrvatsko glumište/ Stjepan Miletić, (priredio Nikola Batušić), Zagreb, 1978.
Stjepan Miletić, Preporod hrvatske književnosti - Opis Bukovčevog zastora u hrv. zemalj. kazalištu, (pretisak izdanja iz 1904.), Zagreb, 1990.
Marijan Derenčin: Ladanjska opozicija, Stjepan Miletić: Izabrana djela, Julije Rorauer: Izabrana djela, (izabrana djela u sklopu biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti, priredili Nikola Batušić i Nedjeljko Fabrio), Zagreb, 2010.

Izvori

↑ Enver Ljubović: Plemićka obitelji Miletić i njihovi grbovi, preuzeto 14. siječnja 2012.
↑ HNK: Povijest: O kazalištu Arhivirano 2011-02-26 na Wayback Machine-u, preuzeto 14. siječnja 2012.
↑ ^3,0 ^3,1 ^3,2 Dubravko Jelčić: Povijest hrvatske književnosti, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004., 2. izd., ISBN 953-6308-56-8, str. 312.
↑ Proleksis enciklopedija: Miletić, Stjepan^{[mrtav link]}, preuzeto 14. siječnja 2012.
↑ ^5,0 ^5,1 Znameniti i zaslužni Hrvati 925.-1925., Odbor za izdavanje knjige "Zaslužni i znameniti Hrvati 925-1925.", ur. Emilij Laszowski, Zagreb, 1925., str. 191.
↑ Grad Zagreb: Idemo u kazalište, preuzeto 14. siječnja 2012.
↑ Filmski programi: Miletić Oktavijan, preuzeto 14. siječnja 2012
↑ Tportal.hr: Digitalno restauriran prvi hrvatski zvučni film - 'Lisinski', preuzeto 14. siječnja 2012.

[1] Enver Ljubović: Plemićka obitelji Miletić i njihovi grbovi, preuzeto 14. siječnja 2012.

[2] HNK: Povijest: O kazalištu Arhivirano 2011-02-26 na Wayback Machine-u, preuzeto 14. siječnja 2012.

[Dubravko_Jelčić-3] 3,0 ^3,1 ^3,2 Dubravko Jelčić: Povijest hrvatske književnosti, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004., 2. izd., ISBN 953-6308-56-8, str. 312.

[4] Proleksis enciklopedija: Miletić, Stjepan^{[mrtav link]}, preuzeto 14. siječnja 2012.

[Znameniti_Hrvati-5] 5,0 ^5,1 Znameniti i zaslužni Hrvati 925.-1925., Odbor za izdavanje knjige "Zaslužni i znameniti Hrvati 925-1925.", ur. Emilij Laszowski, Zagreb, 1925., str. 191.

[6] Grad Zagreb: Idemo u kazalište, preuzeto 14. siječnja 2012.

[7] Filmski programi: Miletić Oktavijan, preuzeto 14. siječnja 2012

[8] Tportal.hr: Digitalno restauriran prvi hrvatski zvučni film - 'Lisinski', preuzeto 14. siječnja 2012.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]