Prijeđi na sadržaj

Rusko-estonski sporazum iz Tartua

Izvor: Wikipedija
Sporazum iz Tartua
Sporazum iz Tartua

Adoljf Ioffe potpisuje sporazum u ime Ruske SFSR

Generalno
Tip sporazuma mirovni sporazum
Depozitar Liga naroda
Potpisivanje 2. veljače 1920.
Estonija Tartu, Estonija
Ratifikacija 30. ožujka 1920.
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika Moskva, Ruska SFSR
Stranke
Strana 1 Strana 2
Strane  Estonija  Ruska SFSR
Potpisnici Jaan Poska Adoljf Ioffe

Sporazum iz Tartua (estonski: Tartu rahu) mirovni je sporazum potpisan 2. veljače 1920. godine u Tartuu između Republike Estonije i Ruske SFSR, a kojim je okončan Estonski rat za nezavisnost. Sporazumom se sovjetska Rusija obvezala odreći se svih teritorijalnih pretenzija nad Estonijom te je priznala njezinu proglašenu nezavisnost. Ratifikacije sporazuma razmijenjene su 30. ožujka 1920. godine u Moskvi, a sporazum je 12. srpnja 1922. godine deponiran pri Ligi naroda.[1]

Mirovni sporazum okončao je Estonski rat za nezavisnost i zajamčio rusko priznanje estonske nezavisnosti. Uz to, dogovorena je granica na rijeci Narvi, a estonskom je stanovništvu dozvoljen povratak u domovinu, kao i ruskom. Sva pokretna imovina koju su Rusi odnijeli iz Estonije tokom Prvog svjetskog rata trebala je biti vraćena Estoniji. Ruska SFSR također je pristala otpisati cjelokupni estonski carski dug te isplatiti Estoniji 15 milijuna zlatnih rublji kao njihov postotak zlatnih rezervi bivšeg Ruskog Carstva. Također, Rusija je pristala dati Estoniji koncesiju nad dijelom svojih šuma kako bi se izgradila pruga od estonske granice do Moskve.[2]

Sprazum je imao značaj kako za Estoniju, kojom je ona i de iure međunarodno priznata,[3] ali i za status Ruske SFSR, koja također nije bila međunarodno priznata; sam Lenjin bio je izrazito zadovoljan sporazumom.[2] Ipak, sovjetska Rusija nikada nije ispunula sve obećane stavke sporazuma. Primjerice, muzejske zbirke Univerziteta u Tartuu još uvijek se nalaze u Voronježu,[4] a i povratak Estonaca u domovinu bio je opstruiran.[5] Također, tokom Drugog svjetskog rata, Sovjetski Savez nanovo je anektirao Estoniju i ostale Baltičke zemlje.[6] Uz to, dio teritorija koji je prema sporazumu pripao Estoniji danas je dio Ruske Federacije.[7]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. League of Nations Treaty Series, vol. 11, pp. 30–71.
  2. 2,0 2,1 Georg von Rauch, The Baltic States: The Years of Independence 1917–1940, Hurst & Co, 1974, p. 73
  3. Frucht, Richard (2005). Eastern Europe. ABC-CLIO. str. 76. ISBN 1-57607-800-0. 
  4. „UT ART MUSEUM PRESENTED CATALOGUE OF UNIVERSITY ART COLLECTION HELD AT VORONEZH, RUSSIA – University of Tartu”. 7 February 2012. Arhivirano iz originala na datum 7 February 2012. 
  5. Ülo Kaevats et al. 1996. Eesti Entsüklopeedia 9. Tallinn: Eesti Entsüklopeediakirjastus, ISBN 5-89900-047-3
  6. 25 years since the withdrawal of Russian troops from Estonia Estonian Ministry of Foreign Affairs. 31 August 2019.
  7. „Россия отозвала подписи под договорами о границе с Эстонией” [Russia withdraws signatures on border treaties with Estonia] (ru). Российская газета. 1 September 2005. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]