Prva Brazilska Republika
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Prva Brazilska Republika, službeno Republika Sjedinjenih Država Brazila (portugalski: República dos Estados Unidos do Brasil), a kolokvijalno znana i kao República Velha (srpskohrvatski: Stara Republika) je naziv za period brazilske povijesti od 1889. do 1930. godine.
Dana 15. studenog 1889. godine, malobrojna vojna garnitura izvela je državni udar i svrgnula cara Pedra II s trona. Time je efektivno dokinuto Brazilsko Carstvo, a uspostavljena je republika čiji je prvi predsjednik postao Deodoro da Fonseca. Država je bila uređena kao ustavna demokracija, mada je demokracija bila samo nominalna. U stvarnosti su izbori bili namještani, a stanovnici ruralnih dijelova zemlje su bili prisiljavani glasati za odabrane kandidate (koronelizam), a ako ni to ne bi dovelo do željenog ishoda, posebna kongresna komisija mogla je promijeniti rezultate glasovanja. To je dovelo do toga da su se na mjestu predsjednika izmjenjivali moćni oligarsi iz država São Paulo i Minas Gerais. Takav je režim dobio nadimak "café com leite" (srpskohrvatski: "kava s mlijekom"), zbog najznačajnijih proizvoda tih dvaju država.
U periodu neposredno prije Prvog svjetskog rata, Brazil je aktivno sudjelovao u utrci u naoružanju sa susjednim Čileom i Argentinom. Uz to, suočio se sa serijom internih konflikata i pobuna, među kojima je i Rat Canudosa. Ipak, Brazil nije sudjelovao u Prvom svjetskom ratu sve do 1917. godine, kada je predsjednik Venceslau Brás potpisao objavu rata Centralnim silama, mada je njegov stvarni doprinos ostao malen.
Dvadesete godine donijele su gospodarsku krizu i neuspješan pokušaj reformi te promjene dotadašnje politike. Ključan događaj bio je izbor Arthura Bernardesa za predsjednika, iste godine kada izbivaju i petogodišnje tenentističke pobune. Godine 1930., Getúlio Vargas je uspješno proveo revoluciju i došao na čelo države kao diktator. Njegova vladavina trajat će sve do 1945. godine, a taj će period biti znan kao Vargasova era.